2017. godina: Politika utječe na gospodarski rast i tržišta kapitala

In Financije i gospodarstvo
StrategyCEE

Raiffeisen RESEARCH, organizacijska jedinica za istraživanja Raiffeisen Bank International AG-a (RBI), objavila je svoje dvije strategije za tržišta kapitala u prvom tromjesečju 2017. godine pod nazivom Central & Eastern European Strategy i Global Markets. U obraćanju novinarima, voditelj globalnih istraživanja Peter Brezinschek poseban je naglasak stavio na političke događaje, koji će imati utjecaja na rast gospodarstva i tržišta kapitala u europodručju te u Srednjoj i Istočnoj Europi (SIE), kao i na međunarodnim tržištima.

2016. godina bila je godina političkih iznenađenja čiji se značaj proteže i daleko u budućnost. Za tržišta kapitala, osim Brexita u lipnju, bili su odlučujući neočekivan ishod američkih izbora u studenome i neuspjeh talijanske ustavne reforme. Važni izbori planirani za 2017. godini u Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj te vjerojatno u Italiji već bacaju sjenu neizvjesnosti na cjelokupnu investicijsku klimu. Kapitalni jaz talijanskih banaka bio je glavni razlog za produljenje operacija kvantitativnoga popuštanja Europske središnje banke u mjesečnom iznosu na razini 60 milijarda EUR koje traje do kraja prosinca 2017. godini“, izjavio je Brezinschek.

Zrinka Živković Matijević, direktorica Ekonomskih istraživanja RBA, dodala je: „Ekonomski rast u 2016. godini nadmašit će očekivanja i onih najoptimističnijih. Hrvatska je konačno uhvatila dinamiku oporavka srednje i istočne Europe s dobrim izgledima da se ista nastavi i tijekom 2017. godine. Poticaj rastu dolazit će najviše od domaće potražnje, primarno osobne potrošnje i investicija, kako javnih tako i privatnih. Obje komponente BDP-a osjetit će pozitivne utjecaje porezne reforme koja je prošla parlamentarnu proceduru u posljednjem tromjesečju 2016. godine.

Cilj je bio stvoriti stabilan, jednostavan i održiv porezni sustav uz istovremeno porezno rasterećenje poduzetnika i kućanstava. Osim smanjenja poreznog opterećenja (prema procjenama za oko 1 postotni bod odnosno na ispod 37 posto BDP-a) pozitivan utjecaj trebao bi se osjetiti i na rast potencijalnoga BDP-a za oko 0,6pb. Kratkoročno, trošak porezne reforme u obliku smanjenja proračunskih prihoda procjenjuje se na 3,3 mlrd kuna. Ipak, izgledno je da će se dio prihoda nadoknaditi kroz veću potrošnju i investicije. Smanjenjem poreza na dohodak, unatoč ukidanju određenih olakšica, potpiruje se optimizam potrošača.

Uz potisnutu inflaciju i očekivanja da će i 2017. godina donijeti uspješnu turističku sezonu, izgledno je da će osobna potrošnja nastaviti s dinamikom rasta kakvu smo bilježili i u 2016. godini. Važnost turizma ogleda se u strukturi smještajnih kapaciteta gdje je udio privatnoga smještaja kućanstava značajan. Turizam će prema našim očekivanjima i dalje generirati investicije. U uvjetima početka pozitivnoga poslovnog ciklusa, investicije zamašnjak dobivaju i uspješnijim korištenjem sredstava EU fondova. To se odnosi i na privatne i na javne investicije. Očekivano jačanje domaće potražnje te razmjeno snažan rast izvoza usluga (primarno turizma) za sobom povlači snažniji rast uvoza roba. Stoga očekujemo blago negativan učinak neto inozemne potražnje.

Time ponovno dolazi do izražaja niska konkurentnost hrvatskoga realnog sektora (industrije) te posljedično visoka uvozna ovisnost. Naime, unatoč pozitivnim promjena i činjenici da su se hrvatska poduzeća (osobito srednja i mala) okrenula inozemnim tržištima, izvoz roba i njegov značaj u Hrvatskoj ostaje mali i nedovoljan da bude pokretač rasta. Štoviše, on jasno naglašava probleme lokalnoga tržišta. Problemi su uglavnom strukturne naravi, poput skupe i neefikasne javne administracije koja uz prečesto mijenjanje propisa koči funkcioniranje tržišnoga gospodarstva. Uz jačanje vladavine prava, problem velikih javnih sustava (zdravstvo, školstvo i socijala) trebali bi biti ključni potezi Vlade u prvoj godini mandata.

U uvjetima bitno poboljšanih fiskalnih pokazatelja Vlada u 2017. godini ima šansu rast učiniti stabilnijim i održivijim. I dok prihodna strana proračuna za 2017. – 2019. godinu ulijeva povjerenje, još jednom je propuštena prilika za smanjivanjem i strukturnim promjenama na rashodnoj strani. Naime, značajni pritisci različitih korisnika državnoga proračuna pojačavaju rizik na daljnji rast rashoda. Stoga, u usporedbi s Vladinim prognozama, naša procjena manjka u državnoj blagajni ostaje konzervativnija, ali ipak dovoljna za ostvarivanje primarnoga suficita i polagano smanjenje javnoga duga“, zaključila je Živković Matijević.

Europa: reforme potisnute u drugi plan

Britansko „da“ za izlazak iz EU-a i talijansko „ne“ ustavnoj reformi ukazuju na nepovjerenje velikoga dijela europskog stanovništva prema europskim institucijama i vlastitim nacionalnim vladama. Političke stranke koje sebe ne vide kao dio nepopularnog establishmenta promiču sigurnost zapošljavanja uz više plaće jačanjem protekcionizma. Posljedično tomu i etablirane političke stranke svojim gospodarskim politikama, barem u nekoj mjeri, udovoljavaju populističkim zahtjevima. Države poput Portugala, Italije ili Španjolske najavile su programe potrošnje za podršku gospodarstvu premda bi se u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu zahtijevala restriktivnija proračunska politika.

Međutim, nastojanja da se stane na kraj prevladavajućoj skepsi i odbijanju daljnjih reforma ne javljaju se samo na nacionalnoj, nego i na europskoj razini. Odustajanje od sankcija za kršenja Pakta o stabilnosti i rastu, kao i potrebu za ekspanzivnijom fiskalnom politikom u cijelom europodručju neke od ključnih država članica smatraju signalom za povećanje vlastite državne potrošnje. „Razina nacionalnoga blagostanja ne povećava se trajno brzo ostvarenim, nego održivim gospodarskim rastom. No, da bi se to postiglo, potrebne su daljnje strukturne reforme“, pojašnjava Brezinschek.

Za 2017. godinu analitičari Raiffeisen RESEARCHA u europodručju očekuju rast realnoga BDP-a po stopi od 1,5 posto (2016.e: 1,6 posto), a od ključnih država u Njemačkoj 1,7 posto (2016.e: 1,8 posto), Francuskoj 1,3 posto (2016.e: 1,2 posto), Španjolskoj 2,5 posto (2016.e: 3,3 posto) te Italiji 0,6 posto (2016.e: 0,9 posto). Čini se da pregovori o Brexitu u Velikoj Britaniji već izazivaju značajno usporavanje rasta realnoga BDP-a prema razini od 1,0 posto u 2017. (2016.e: 1,9 posto).

SAD očekuje „Trumpov učinak“

U SAD-u analitičari Raiffeisen RESEARCHA za 2017. očekuju jasno ubrzanje rasta realnoga BDP-a za 2,4 posto (2016.e: 1,6 posto). Međutim, ova prognoza ne uključuje učinke mogućih zakonodavnih prijedloga Trumpove vlade. Ipak, ima dokaza u prilog blagomu pozitivnom učinku na sadašnju prognozu.

Određivanje smjera prema izrazito ekspanzivnoj fiskalnoj politici u SAD-u, uz snažno povećanje proračunskih deficita, donosi novu dinamiku na tržišta. Jedan od prvih koraka Donalda Trumpa kao predsjednika SAD-a vjerojatno će biti velik program smanjenja poreza (kako za poduzeća, tako i za kućanstva). Burze su također vrlo brzo u svoja očekivanja ugradile objavljena ulaganja u infrastrukturu.

Inflacijska očekivanja počinju jačati, a značajno su se povećale i cijene sirovina i energije. Istodobno je od Trumpova izbora za predsjednika došlo do nagloga povećanja dugoročnih kamatnih stopa na tržištu kapitala. U SAD-u su prinosi porasli za 90 baznih bodova, u Njemačkoj za 55 baznih bodova, a na nekim tržištima u razvoju za više od 100 baznih bodova. Tako je krivulja prinosa postala još pozitivnija, a vjerojatno će takvo kretanje obilježiti i cijelu 2017. godinu.

Kamatne stope u SAD-u također rastu, ali ne onako brzo kao što bi mogle u povijesnom kontekstu. Razlika između tržišnih očekivanja i smjernica buduće politike kamatnih stopa središnjih banaka znatno se smanjila od američkih izbora naovamo. Što su brže prilagodbe kamatnih stopa to je niže dugoročno povećanje prinosa, koje je također značajno za europsko tržište obveznica duljega dospijeća.

Nacionalni interesi ugrožavaju gospodarski razvoj SIE-a

U SIE-u analitičari Raiffeisen RESEARCHA za 2017. očekuju rast realnoga BDP-a u podregiji Srednje Europe za 3,0 posto (2016.e: 2,6 posto), u Jugoistočnoj Europi za 3,3 posto (2016.e: 3,8 posto) te u Istočnoj Europi za 1,0 posto (2016.e: -0,5 posto). Osobito vrijedi spomenuti predvodnike rasta, Albaniju sa stopom rasta BDP-a od 4,0 posto (2016.e: 3,5 posto), Rumunjsku sa 3,6 posto (2016.e: 4,7 posto) i Slovačku sa 3,3 posto (2016.e: 3,3 posto).

Tendencija sve većega pogodovanja nacionalnim interesima nauštrb tržišnih rješenja zamjetna je, nažalost, i u SIE-u. Kratkoročno gledajući, to neće ugroziti snažnu dinamiku rasta, ali će se velike prednosti fleksibilnosti i deregulacije na ovim tržištima u dugoročnijem razdoblju smanjiti“, ističe Brezinschek o stanju u regiji SIE-a.

U Srednjoj i Jugoistočnoj Europi i dalje prevladava snažna domaća potražnja, koja će u 2017. dovesti do prosječnog rasta BDP-a za nešto više od 3 posto, ali će ulaganja ostati ispod očekivanja. Dok će, kratkoročno gledajući, korištenje sredstava EU-a i dalje biti važno, na izravna strana ulaganja u dugoročnijem razdoblju ima utjecaja političko okružje. Ohrabrujući trend na tržištu rada i razmjerno visoka povećanja plaća i dalje podržavaju osobnu potrošnju kao pokretač rasta. Rusija se vraća u područje skromna rasta po stopi od 1 posto (2016.e: -0,5 posto), dok će Ukrajina zabilježiti 2,0 posto (2016.e: 1,0 posto).

Domaća potražnja nositelj gospodarskog oporavka u Austriji

Skroman gospodarski oporavak u Austriji koji pokreće domaća potražnja vjerojatno će se nastaviti uz stopu rasta realnoga BDP-a od 1,3 posto 2017. godine (2016.e: 1,4 posto). Zahvaljujući povećanju obujma trgovinske razmjene, u 2018. očekuje se stopa od 1,5 posto. Kretanje zaposlenosti posljednjih mjeseci bilo je pozitivno, ali možda će biti kratkoga daha jer bi porast zapošljavanja, zbog djelovanja različitih činitelja (migracije iz novih država članica EU-a, pristup tržištu rada za podnositelje zahtjeva za azil, sve veći udio žena i starijih osoba), ipak mogao biti nedostatan za apsorpciju povećanja potencijalne radne snage.

Razlika u razini inflacije u odnosu na europodručje tijekom 2016. ponešto se povećala. To je najviše zbog kategorija „Restorani i hoteli“ i „Stanovanje“, kao i drugih uobičajenih razloga. Za 2017. i 2018. godinu analitičari Raiffeisen RESEARCHA očekuju više stope inflacije, i to 2,0 posto odnosno 2,1 posto (europodručje: 1,5 posto).

Cijena nafte

Prvi puta od prosinca 2008. države članice OPEC-a dogovorile su se o smanjenju proizvodnje nafte za 1,2 milijuna barela na dan na razinu 32,5 milijuna barela na dan. Ovaj sporazum stupa na snagu 1. siječnja 2017. i vrijedit će šest mjeseci. U svakom slučaju, taj će dogovor dovesti do približavanja ponude i potražnje. Posljedično tomu trenutni će se viškovi ponude nafte na tržištu u prvoj polovini 2017. pretvoriti u manjak. Stoga je Raiffeisen RESEARCH prethodnu prognozu za 2017. prilagodio za 3 američka dolara, tako da za sljedeću godinu očekuje prosječnu cijenu nafte Brent od 58 dolara po barelu.

Utjecaj na valutna tržišta

Povećanje razlike kamatnih stopa u SAD-u i europodručju trebalo bi pogodovati dolaru, osobito u prvoj polovini 2017. Analitičari Raiffeisen RESEARCHA zadržali su svoju prognozu tečaja do sredine 2017. na 1,02 EUR/USD. Nasuprot tomu, očekuju vrlo male pomake tečaja švicarskoga franka u odnosu na euro. Zbog političkih prilika u Poljskoj i ekspanzivne monetarne politike u prognoziranju tečaja eura u odnosu na poljski zlot znatno su oprezniji nego prije. U Raiffeisen RESEARCHU također predviđaju tek manje pomake tečaja mađarske forinte i češke krune iako će u drugoj polovini 2017. vjerojatno doći do prestanka njihova fiksiranja u odnosu na euro. Jačanje cijene nafte i povećanje razlike kamatnih stopa podržavaju tečaj ruskog rublja.

Utjecaj na obveznička i dionička tržišta

Očekivanja o dobiti poduzeća za 2017. ambiciozna su, ali u slučaju SAD-a čine se realnima samo ako budu provedena znatna smanjenja poreza. Kao pozitivni činitelji kretanja na burzama nastavljaju se umjeren gospodarski oporavak i obilna ponuda likvidnosti od strane središnjih banaka. Globalna međuovisnost prinosa na obveznice duljih dospijeća dovodi do smanjenja cijena obveznica. Međutim, i državne i korporativne obveznice kraćih dospijeća mogle bi pošteđene pada cijena zahvaljujući kvantitativnome popuštanju u Europi.

Analitičari Raiffeisen RESEARCHA očekuju da će uvjeti na dioničkim tržištima u regiji SIE-a u prvoj polovini 2017. biti povoljni, gotovo kao i na etabliranim dioničkim tržištima. Uz monetarnu politiku, izgledno je da će na porast cijena utjecati kako očekivanja rasta, tako i kretanja zarade. Za većinu dioničkih indeksa do sredine 2017. predviđaju mogućnost za rast u rasponu od 5 do 10 posto, pri čemu bi se među predvodnicima mogao naći austrijski ATX. Na obvezničkim tržištima u prvim mjesecima iduće godine analitičari Raiffeisen RESEARCHA očekuju stanovitu konsolidaciju nakon korekcija s kraja 2016. No, općenito govoreći, do umjerenoga povećanja prinosa trebalo bi doći najkasnije u drugoj polovini godine.

ATX: dobar početak godine na austrijskoj burzi

Povećanjem za oko 11 posto, uključujući dividende, vodeći bečki burzovni indeks ATX u protekloj godini ostvario je bolje cjenovne rezultate od odgovarajućih europskih indeksa. I u novoj burzovnoj godini analitičari Raiffeisen Centrobanka predviđaju sličnu uspješnost te očekuju da bi ATX do kraja 2017. mogao dosegnuti razinu od nekih 2.800 bodova.

Optimističniji su u pogledu kretanja u prvoj polovini 2017., dok za ostatak godine predviđaju blagi pad uočljivosti. Njihovu ocjenu povećanja cijena u prvoj polovini 2017. podržavaju daljnje poboljšanje dinamike gospodarstva u Europi, veoma robusni gospodarski pokazatelji za SIE, povoljan utjecaj snažnog američkog dolara na austrijske izvoznike te stalna, razmjerno veća privlačnost dionica u odnosu na obveznice. Prema mišljenju Raiffeisen Centrobanka, za dioničko tržište u Austriji povoljno i što u naprednim ciklusima sekundarne dionice često ostvare bolje kretanje cijena od visokokapitaliziranih međunarodnih standardnih vrijednosnih papira. Stoga se procjena kretanja vrijednosti ATX-a, s prilagođenim odnosom cijene i zarade (PER) oko 12 za 2017. godinu, čini primjerenom te uz dobru dinamiku ostvarivanja dobiti poduzeća omogućuje daljnje povećanje cijena.

Financijski analitičar: Peter Brezinschek, RBI

You may also read!

IMR

Hrvatska je pristupanjem EU profitirala, ali nedovoljno

„Hrvatska je danas, šest godina nakon pristupanja EU, gospodarski znatno snažnija zemlja. O tome svjedoče svi pokazatelji, od povećane

Read More...
Zaher: Cijene nekretnina neprimjereno visoke

Zaher: Cijene nekretnina neprimjereno visoke

„Tržište nekretnina u Hrvatskoj raste, ali je visoko segmentirano, ponajprije prema lokaciji, a potom i prema vrstama i kvaliteti

Read More...
kupujmo hrv

Akcija Kupujmo hrvatsko u Splitu

Hrvatska gospodarska komora obilježit će 22. rođendan akcije Kupujmo hrvatsko, u Splitu gdje će 21. i 22. svibnja domaći

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.