42% iseljenika se ne planira vratiti u Hrvatsku

In Konferencije / savjetovanja
hup

HUP predstavio rezultate istraživanja među iseljenicima o razlozima odlaska

Loše stanje u društvu i politička klima češći razlozi iseljavanja od ekonomsko-socijalnih problema

42% iseljenika se ne planira vratiti u Hrvatsku

Hrvatska udruga poslodavaca predstavila je rezultate istraživanja provedenog među hrvatskim građanima koji su od ulaska u Europsku uniju otišli iz Hrvatske kojim se željelo dobiti dublji uvid u razloge njihova odlaska.

Predstavljajući rezultate istraživanja o novim hrvatskim iseljenicima koje je provela Promocija plus, predsjednica HUP-a Gordana Deranja istaknula da i oni jasno ukazuju kako se Hrvatska mora hitno i duboko mijenjati ako želimo zaustaviti sadašnji trend masovnog iseljavanja. „Na ovaj uzlazni trend i veliku opasnost HUP upozorava već godinama, a sada to potvrđuju i nalazi istraživanja. Izjave i razlozi odlaska hrvatskih građana ukazuju na tri glavne skupine problema koje je nužno hitno rješavati da bi se zaustavilo daljnje iseljavanje. U najvećoj mjeri odlazak je potaknut problemima koji dolaze iz općih društvenih i političkih okolnosti i nezadovoljstvom takvim općim stanjem i društveno-političkom klimom u zemlji. Problemi iz područja radno-socijalnog statusa u odnosu na ove prve rjeđe su isticani, kao i o osobni razlozi. Jasno je da Hrvatskoj trebaju i ekonomske promjene, ali i one šire društvene koje i da su one moguće samo ako na njima rade svi – i oni na vlasti i oni u opoziciji, i poslodavci i sindikati, i akademska i kulturna zajednica – jednostavno svi članovi našeg društva. Ovo je prilika da pokažemo svoju mudrost i da zajedno gradimo bolju i prosperitetniju budućnost za sve naše građane koji žele živjeti u uređenoj zemlji koja ima perspektivu za rad i zapošljavanje, za obrazovanje i napredovanje“, zaključila je predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

Glavne nalaze istraživanja, koje je provedeno u razdoblju između sredine ožujka i svibnja među 661 iseljenika, predstavio Agan Begić, direktor tvrtke Promocija plus. Prema njegovim riječima istraživanje među iseljenicima pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza za sve one koji raspravljaju o iseljavanju i demografskom deficitu u našoj zemlji. Uočava se trend povećanja iseljavanja iz godine u godinu i to od ulaska zemlje u EU, a najčešće zemlje iseljavanja su države tržišnog gospodarstva i učinkovite javne administracije: Njemačka, Irska, Švedska, Austrija.

Kao najčešći razlozi iseljavanja navode se: neorganizirana i loše vođena država, nesposobni političari i političke stranke bez vizije (8 posto svih odgovora); beznađe, besperspektivnost zemlje, propadanje države, društva i naroda (7,6 posto); zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi, nepotizam i “rođaci” (7,4 posto); korupcija i kriminal u državi, u svim segmentima društva (7,3 posto); prepucavanja o prošlosti, ustašama i partizanima, ’41. i ’91. (6,4 posto); nedostatak perspektive za moju obitelj i našu djecu (6,3 posto).

Iznad 6 posto udjela u svim odgovorima su još dvije skupine razloga: rastući primitivizam, vjerska netolerancija i nacionalizam (6,2 posto) i izostanak potrebnih promjena u državi/neprovođenje strukturnih/dubokih promjena (6,1 posto).

Tri su skupine razloga između 5 i 6 posto udjela: nisam dobio/la priliku pokazati što znam/ ne cijeni se rad i sposobnost (5,9 posto); pravna nesigurnost, sporo, neučinkovito i korumpirano pravosuđe (5,4 posto); mala plaća, neredovita isplata plaće, neplaćanje prekovremenih (5,2 posto).

Zanimljivi su i nalazi o mogućem povratku naših novih iseljenika u zemlju. Tek svaki deseti iseljenik razmišlja o povratku u zemlju unutar narednih deset godina. Jedna četvrtina iseljenika planira povratak tek u mirovini, dok je najveći udio onih koji se ne planiraju vratiti u zemlju, čak 42 posto. Percepcija hrvatske budućnosti, gledano iz perspektive naših novih iseljenika, nije osobito svijetla. Svaki drugi sudionik istraživanja ne vjeruje da će se stanje u Hrvatskoj popraviti, dok svega 11,5 posto iseljenika smatra da će se stanje popraviti, uz 27,2 posto onih koji smatra da će ostati sve kako je bilo i do sada.

Kad je riječ o životu u novoj zemlji, uočava se relativno visoka razina zadovoljstva. Najveća razina zadovoljstva zabilježena je kod mogućnosti zaposlenja i promjene posla (89,4 posto) te u području učinkovitosti javne administracije (81,3 posto). Najniža razina zadovoljstva zabilježena je u području smještaja/stanovanja (67,1 posto) te vlastiti društveni život (71,3 posto).

Promatrajući profil naših novih iseljenika u radno-aktivnoj dobi uočava se kako je najviše iseljenika u mlađim dobnim skupinama (82 posto mlađe od 40 godina). Dvije trećine novih iseljenika je u braku ili bezbračnoj zajednici (od kojih je 82 posto iselilo u paru s partnerom/icom). Od obitelji s djecom njih je 72 posto odselilo zajedno s djecom.

Novi iseljenici u prosjeku su znatno obrazovaniji od obrazovne slike zemlje u radno-aktivnoj dobi. Vrlo visoki je udio među novim iseljenicima i onih koji su prije odlaska bili zaposleni (73,5 posto je radilo; od toga 42,7 posto na neodređeno, 23,4 posto na određeno i 7,4 posto samozaposlenih). Među onima koji su bili zaposleni najveći dio imao je primanja manja od 4.000 kn (40,5 posto), ali je značajan i udio onih s primanjima iznad nacionalnog prosjeka (33,2 posto). Iznadprosječan udio iseljenika je iz pet slavonskih županija te Sisačko-moslavačke županije i u Grada Zagreba.

Ispodprosječni udio iseljenika zabilježen je u jadranskim županijama te u sjeverozapadnim županijama (Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska).

Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, komentirajući uočene trendove upozorio je da snažniji gospodarski rast i razvoj neće biti mogući bez reformi i preokretanja sadašnjih migracijskih i demografskih trendova. „Za takav scenarij potrebno je našu zemlju mijenjati prema boljem u svim područjima društvenog života, od gospodarstva i tržišta rada, preko obrazovanja, pa do ustroja zemlje i javne uprave. Naša zemlja ima šanse samo ako je po učinkovitosti i uređenosti učinimo čim sličnijom onim zemljama koje su glavna odredišta naših iseljenika. Hrvatsko gospodarstvo već u ovom trenutku bilježi velike poteškoće kao posljedice ovog stanja sa iseljavanjem, a bojimo se i pomišljati o tome kakve će biti dugoročne posljedice. Treba glasno reći – Hrvatska treba činiti sve da se promjenama na bolje zaustavi iseljavanje, da se barem dio novih iseljenika vrati u našu zemlju, da postanemo atraktivniji za povratak treće, četvrte generacije naših iseljenika, ali isto tako da postanemo privlačni za useljenike iz nama geografski i kulturološki bliskih zemalja koje još uvijek imaju demografskog potencijala za popunjavanje našeg demografskog deficita, kao što su Ukrajina, Bjelorusija ili Bugarska. Nema snažnijeg gospodarskog oporavka niti održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava bez povećanja broja ljudi koji ovdje žele ostati ili doći. Onima kojima to još uvijek nije jasno, i ovo istraživanje poručuje ono što mi poslodavci već godinama uporno ponavljamo – nema napretka Hrvatske bez promjena. Ako promjena i dalje neće biti – neće biti ni ljudi koji ovdje žele živjeti“, upozorio je Majetić.

You may also read!

Međimrski gospodarski forum

Međimurski Gospodarski Forum pokazao smjer daljnjeg razvoja Hrvatske

U prostorijama zgrade VMD Grupe u Zagrebu danas je održan prvi Međimurski Gospodarski Forum u organizaciji Zavičajnog društva Međimurje,

Read More...
Lidl Hrvatska_Global Gap

Svi Lidlovi dobavljači do kraja 2018. imat će certifikat Global G.A.P.

Samo najbolje voće i povrće certificiranih dobavljača Svi dobavljači voća i povrća trgovačkog lanca Lidl Hrvatska će do kraja 2018.

Read More...
katavicivica

Ivica Katavić novi predsjednik Udruženja trgovine HGK

Na sjednici predstavljena analiza trgovine na malo od 2007. do 2018. Udruženje trgovine Hrvatske gospodarske komore održalo je plenarnu sjednicu

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.