Automatizacijom i novim tehnologijama do veće produktivnosti u kožarsko-prerađivačkoj industriji

In Konferencije / savjetovanja
koza

Udruženje kožarsko-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore organiziralo je 5. Međunarodni skup proizvođača kože i proizvoda od kože koji se održao 21. studenoga u Sveučilištu Sjever u Varaždinu.

S obzirom na to da je ova industrijska grana jedna od najmanje automatiziranih, te joj je potreban tehnološki napredak, ovogodišnja tema bila je automatizacija i nove tehnologije.

U uvodnom govoru sudionicima se obratio Vlado Tropša, prorektor za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta Sjever, koji je istaknuo da mu je drago vidjeti veliki broj gospodarstvenika na skupu te da je suradnja poduzetnika i akademske zajednice nužna za napredak gospodarstva.

Direktorica Sektora za industriju HGK Tajana Kesić Šapić iskazala je zadovoljstvo time što je Međunarodni skup kožara i obućara postao tradicionalno godišnje okupljanje industrije, akademske zajednice, stručnjaka iz pojedinih tema i studenata. Naglasila je da su inovacije, istraživanje i stručni kadar ključ uspjeha svake industrije. Tvrtke u hrvatskoj kožarsko-prerađivačkoj industriji kontinuirano prate trendove novih tehnologija, no u nove strojeve, nužne za konkurentnost na svjetskom tržištu, investiraju ovisno o svojim financijskim mogućnostima koje nude nacionalne i EU potpore.

Gradonačelnik Grada Varaždina Ivan Čehok pozdravio je prisutne i iskazao zadovoljstvo time što se skup održava u Varaždinu. Ova industrija jedna je od najznačajnijih na ovome području jer zapošljava veliki broj ljudi. Partneri ovogodišnjeg Međunarodnog skupa bili su Sveučilište Sjever Varaždin, Hrvatsko društvo kožara i obućara, Šivanol d.o.o i Tekstilno-tehnološki fakultet.

Predsjednik Udruženja Mario Lešina održao je uvod u temu te istaknuo da su automatizacija, novi softveri za praćenje proizvodnje i digitalizacija procesa u tvrtkama bitni za unaprjeđenje i ubrzavanje poslovanja, a ujedno su važni i za smanjenje ukupnih troškova proizvodnje i pružanja usluga, što je izazov, ali i prilika za kožarsko-prerađivačku industriju.

Prvi dio skupa bio je rezerviran za predstavljanje novih tehnologija, automatizacije i softverskih rješenja. Prof. dr. sc. Zenun Skenderi predstavio je istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost s naslovom Udobnost i antimikrobna svojstva tekstila i obuće.

Kamen Nedyalkov iz tvrtke Juki Central Europe Sp. z.o o. iz Poljske održao je dvije prezentacije: predstavio je novi automat s rotirajućom šivaćom glavom AMS251 te Janet – program (softver) za praćenje proizvodnje u svim segmentima.

Strojevi su kreirani u suradnji sa stručnjacima za razvoj šivaćih strojeva. Visoki stupanj automatizacije omogućuje kontrolu i visoku produktivnost proizvodnih linija te prilagodljivost potrebama proizvoda. Pogodni su za proizvodnju kožnih presvlaka za autoindustriju i galanteriju modne industrije. Brzina šivanja je 67 posto veća u odnosu na radnika.

Rainer Wolf iz Global Internationala B.V. iz Nizozemske predstavio je Strobel 441 – novu tehnologiju programiranja te novu generaciju Global LP 8970.

Strojevi su izvedeni prema zahtjevima proizvođača obuće. Omogućuju optimizaciju proizvodnog procesa i ne ovise o vještini radnika, a ne treba ni reći da se time povećava produktivnost.

Određenim programima omogućena je potpuna kontrola rada radnika, te se postiže potpuna iskoristivost stroja, omogućena je kontrola u svakom trenutku i brza reakcija na nastali problem.

Na skupu su, uz zemlju domaćina, sudjelovali i predstavnici gospodarskih komora iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.

Poslovna tajnica Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK Branka Prišlić predstavila je globalne trendove u proizvodnji i distribuciji obuće te istaknula kako u posljednih deset godina Europa bilježi rast izvoza za 2,4 posto, a Azija pad za 1,4 posto.

Prosječna je izvozna cijena obuće iz Azije u posljednjih deset godina porasla za 60 posto. Najveći je proizvođač i dalje Kina koja proizvodi 57,5 posto obuće u svijetu. U kožarsko-prerađivačkoj industriji RH zaposleno je 9996 osoba, od kojih je oko 80 posto u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.

U ovoj djelatnosti registrirano je 139 tvrtki, dok ukupni prihod iznosi 3.383.979.845 kuna. Nažalost, plaće su u ovom sektoru među najnižima, pa je tako prosječna neto plaća u 2017. godini iznosila 3821 kunu.

Stanje u kožarsko-prerađivačkoj industriji BiH predstavio je Radovan Pazurević, potpredsjednik Asocijacije tekstila, odjeće, kože i obuće u VTK BiH, koji je skrenuo pozornost na to da su tvrtke ove djelatnosti u BiH većinom male i srednje te najviše orijentirane na lohn poslove, no da se svakako trebaju okrenuti razvoju proizvodnih procesa, vlastitog proizvoda i kvalitete, ali i da u posljednjih deset godina ovaj sektor, zajedno s tekstilnom industrijom, bilježi stalni rast izvoza.

Najviše je proizvoda izvezeno u Italiju, Njemačku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku, a top tri zemlje imaju učešće u izvozu od čak oko 78 posto.

Aleksandra Mihajlović Bjelić, tajnica Udruženja tekstila, kože i obuće Privredne komore Entiteta Republika Srpska – Bosna i Hercegovina, prezentirala je najznačajnije tvrtke ove djelatnosti i investicije u posljednjih nekoliko godina.

Milorad Vasiljević, tajnik Udruženja za industriju tekstila, odjeće, kože i obuće Privredne komore Srbije, rekao je da je u obućarskoj industriji registrirano 300 poduzeća, u kojima radi oko 15.000 radnika, uglavnom žene. Ova industrijska grana izvozno je orijentirana, ali i ovisna o uvozu. Proizvođači obuće primorani su da uvoze i osnovnu sirovinu za proizvodnju obuće (kožu svih vrsta) koje nema na domaćem tržištu. Prerađivački su kapaciteti za štavlјenje kože u Srbiji zatvoreni, a proizvođači kožne galanterije i obuće kožu uglavnom uvoze iz Italije ili Turske.

Iz izlaganja se moglo zaključiti da su problemi kožarsko-obućarske industrije u regiji vrlo slični: nedostatak bazne industrije, visoka opterećenost gospodarstva davanjima državi, nedostatak stručne radne snage, problem obrazovanja stručnih kadrova i niske plaće.

You may also read!

U HGK dodijeljene nagrade Top of the Funds

U HGK dodijeljene nagrade Top of the Funds

Imovina investicijskih fondova narasla za 57 posto Hrvoje Krstulović i Josip Zaher „Investicijski fondovi i društva važna

Read More...
Kako povećati sigurnost hrane tijekom uskrsnih blagdana

Kako povećati sigurnost hrane tijekom uskrsnih blagdana?

Savjeti za sigurnu blagdansku kupovinu Kupovina hrane je prvi korak u osiguranju sigurnih namirnica za vašu obitelj. Pravilan način kupovine

Read More...
lova

Učinkovitija provedba reformi

Nacionalni program reformi 2019. predstavlja kontinuitet prethodnih takvih programa fokusirajući se na tri identična cilja sadržana i u prošlogodišnjem

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.