BDP: Rast gospodarstva u trećem tromjesečju ubrzao na 3,3 posto

In Financije i gospodarstvo
lova

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju za 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je brže nego u prethodnom kvartalu, ali sporije nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem kvartalu porastao 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

To je brži rast nego u prethodnom, kada je gospodarstvo, prema revidiranim podacima, ojačalo 3,0 posto.

“Prema prvoj procjeni DZS-a, od srpnja do rujna gospodarstvo je nastavilo rasti i 12. tromjesečje za redom. Štoviše, očekivano, rast je prema originalnim podacima blago ubrzao”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

No, rast je manji od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,5 posto na godišnjoj razini.

Njihove procjene rasta kretale su se od 3,3 do 3,9 posto.

Rast od 3,3 posto najbrži je od četvrtog tromjesečja prošle godine, kada je gospodarstvo, prema revidiranim podacima, poraslo 3,5 posto.

Najveći pozitivni doprinos BDP-u u trećem tromjesečju ostvaren je rastom izvoza roba i usluga.

Doprinos domaće potražnje bio je, također, pozitivan. Među njezinim sastavnicama najznačajniji utjecaj na kretanje aktivnosti potaknut je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava, i to za 3,7 posto na godišnjoj razini, kao i u prethodnom kvartalu.

“Na rast potrošnje kućanstava ukazivali su i visokofrekventni pokazatelji, poput solidnog rasta u trgovini na malo, rastući optimizam, pouzdanje i povjerenje potrošača, rast zaposlenosti, pad nezaposlenosti te rast raspoloživog dohotka. Raspoloživi dohodak je osim rasta (neto) plaća povećan nižim troškovima (re)financiranja, dok osobiti poticaj od priljeva deviza na osnovu turističke djelatnosti”, objašnjavaju analitičari RBA.

Ograničeni utjecaj krize u Agrokoru

I rast investicija pozitivno je utjecao na BDP. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su u proteklom tromjesečju za 3,4 posto na godišnjoj razini, što je već deveti kvartal zaredom kako rastu, i to nešto brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 3,3 posto.

To “može ukazivati da je barem za sada financijska kriza u Agrokoru imala ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, ali još uvijek ostajemo pri ocjeni da je u tom smislu 2018. zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima”, navode analitičari RBA.

Dodaju i to da su nastavak pozitivnih trendova kod investicija podržali pozitivan trend u procesu povlačenja sredstava EU fondova, skroman, ali postojani oporavak građevinarstva te nastavak kapitalnih ulaganja poduzeća.

U trećem je tromjesečju porasla i potrošnja države, za 2,3 posto, nešto više u odnosu na 1,7 posto u prethodnom tromjesečju.

No, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan, s obzirom da je uvoz porastao više nego izvoz. Naime, izvoz roba i usluga porastao je u trećem tromjesečju 5,7 posto, a uvoz 9,5 posto.

“S druge strane, sve veći optimizam na europskom i regionalnom tržištu, zajedno s revidiranjem ekonomskog rasta glavnih hrvatskih trgovinskih partnera na više, potiče očekivanja da će izvoz roba nastaviti sa solidnim rastom u nadolazećim tromjesečjima”, poručuju analitičari RBA.

Očekuju da bi, zahvaljujući jačanju osobne potrošnje te izvoza roba i usluga, stopa rasta gospodarstva za cijelu 2017. trebala ostati na razini lanjske, kada je BDP porastao 3 posto, prije revizije podataka.

Rast iznad prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u trećem tromjesečju ojačao za 0,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na treće lanjsko tromjesečje porastao za 3,2 posto.

Analitičari RBA upozoravaju da je rast prema tim podacima usporen, s obzirom da je u prethodnom tromjesečju iznosio 3,6 posto na godišnjoj razini.

Unatoč tome, rast hrvatskog gospodarstva bio je u trećem tromjesečju iznad prosjeka u Europskoj uniji.

Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, BDP EU-a porastao je na kvartalnoj razini za 0,6, a na godišnjoj za 2,5 posto.

“Uspoređujući dinamiku rasta gospodarstva Hrvatske s ostalim članicama EU primjetno je da Hrvatska nastavlja rasti iznad prosjeka EU. Međutim, u odnosu na većinu država srednje i istočne Europe, stope rasta su slabije i upozoravaju na daljnje komparativno zaostajanje”, zaključuju analitičari RBA. (H)

You may also read!

1-Inicijativa-30-za-2019-godinu

Raste broj članica HUP-ove inicijative 30%

U petak je u HUP-u još šesnaest vodećih tvrtki i medijskih kuća pristupilo HUP-ovoj Inicijativi 30%, a posebna gošća

Read More...
1-Pink ribbon

dm obilježava mjesec borbe protiv raka dojke

Tijekom listopada kupci u dm prodavaonicama mogu podržati donaciju Udruzi P.I.N.K. life U četvrtak, 12. rujna dm i partneri najavili

Read More...
Zavod za zapošljavanje

Revidirani podaci o broju zaposlenih

Podaci o broju zaposlenih iz administrativnih izvora u Hrvatskoj dosad su imali dosta manjkavosti, što je smanjivalo njihovu relevantnost

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.