Blagi rast deficita u robnoj razmjeni EU s ostatkom svijeta

In Izvoz
izvoz

Prema danas objavljenim podacima Eurostata, u prvih je jedanaest mjeseci prošle godine ukupna vrijednost robnog izvoza EU na godišnjoj razini povećana za 3,5%, a uvoza za 3,6%, tako da je deficit robne razmjene povećan s 22,6 milijardi eura u 2018. na 25,8 milijardi eura. Osim toga, u skladu s usporavanjem globalnog rasta i rasta EU u prošloj godini i rastućim trgovinskim protekcionizmom, ostvarene su stope rasta izvoza i uvoza EU bile niže nego u prethodnoj godini, kada su u istom razdoblju iznosile 4,9% i 6,8%.

Međutim, bitno je naglasiti da se radi o nominalnim stopama rasta te da su važne odrednice kretanja vrijednosti robne razmjene EU, tečaj eura prema dolaru i globalne cijene energije i energenata, imale potpuno suprotan utjecaj u 2018. i prošloj godini. Točnije, euro je prema dolaru u 2018. godini ojačao za 4,5%, zbog čega je nominalna vrijednost približno trećine izvoza i približno 55% uvoza koju EU ostvaruje u dolarima, a iskazuje se u eurima smanjena približno za taj iznos. S druge strane, u prošloj je godini prosječna vrijednost eura prema dolaru pala za 5,2%, što je dovelo do nominalnog povećanja robne razmjene ostvarene u dolarima, a iskazane u eurima.

Pojednostavljeno, kretanje tečaja eura je u 2018. godini smanjivalo dinamiku rasta robne razmjene EU u eurima, a u prošloj ju je godini povećavalo. Istodobno je 2018. godina obilježena znatnim rastom cijena energenata, pri čemu je prosječna cijena sirove nafte povećana oko 30%, dok su u prošloj godini cijene energenata pale. Primjerice, prosječna je cijena sirove nafte za prvih jedanaest mjeseci bila oko 12% manja, a smanjene su i cijene plina, električne energije te naftnih derivata. S obzirom na to da uvoz sirove nafte, plina, električne energije i naftnih derivata čini oko 10% ukupnog uvoza EU te oko 4,5% izvoza, te su promjene cijena imale znatan utjecaj na kretanje vrijednosti robne razmjene EU, posebno kada se govori o uvozu.

U 2018. godini osjetno su povećale dinamiku rasta izvoza i uvoza, a u prošloj su je godini smanjivale. Zbog navedenog se može govoriti samo o nominalnom usporavanju rasta robne razmjene u prošloj godini, a nešto će bolji uvid o realnim kretanjima dati objava potrošne strukture BDP-a u kojoj se podaci o izvozu i uvozu izražavaju u stalnim cijenama.

Za Hrvatsku je ipak bitnije da je i prema najnovijim podacima ostala među članicama EU koje su u prošloj godini bilježile nešto veće stope rasta ukupnog izvoza u odnosu na druge članice, točnije, samo je njih osam u prvih jedanaest mjeseci prošle godine ostvarilo isti ili dinamičniji rast izvoza na godišnjoj razini.

Kod Hrvatske je ipak zabilježen i znatniji rast vrijednosti uvoza, tako da se našla u grupi deset članica EU koje su u prošloj godini zabilježile negativan trend u kretanju salda robne razmjene, bilo da se radilo o povećanju deficita ili smanjenju suficita. Pritom je najveći utjecaj na ukupna kretanja na razini EU, odnosno zabilježeni rast deficita EU, imalo znatno povećanje Extra EU robnog deficita Ujedinjenog Kraljevstva.

You may also read!

Gari Capelli

U turizmu za sada bez minusa, ali uz blago zaustavljanje bukinga

U hrvatskom turizmu za sada ne osjećamo minuse zbog koronavirusa, ali je buking blago zaustavljen, što je bilo normalno

Read More...
atlantic

Atlantic Grupa lani povećala neto dobit za 60 posto

Atlantic Grupa je u 2019. ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 5,43 milijarde kuna, što je 3,4 posto

Read More...
adris

Neto dobit Adris grupe 506 milijuna kuna

Adris grupa je u 2019. godini ostvarila neto dobit od 506 milijuna kuna, što je 13,4 posto više nego

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.