Blagi rast inflacije pod utjecajem rasta cijena energije

In Financije i gospodarstvo
inflacija

U veljači je zaustavljeno tromjesečno usporavanje godišnje inflacije potrošačkih cijena. Ipak, ostvarena godišnja inflacija bila je tek 0,2 postotna boda viša nego prethodnoga mjeseca te je iznosila i nadalje vrlo niskih 0,5%. Ova blaga promjena godišnje inflacije naviše bila je primarno posljedica promjene kretanja cijena energije koje su se nakon godišnjega pada u siječnju vratile u zonu rasta (1,9%).

Najveći utjecaj na promjenu cijene energije imale su cijene plina koje su porasle za 2,4% (nakon pada od -1% u siječnju) te cijene goriva i maziva koje su znatno ublažile pad (s -4,1% na -0,7%). Naime, cijene energije uključuju cijene električne i toplinske energije, krutih i tekućih goriva, plina te goriva i maziva za prijevozna sredstva.

Pritom najveću težinu imaju najvolatilnije cijene među njima – cijene goriva, maziva i loživog ulja (39% ukupnih cijena energije), koje se formiraju slobodno na tržištu te mijenjaju gotovo tjedno. Ujedno su povezane s kretanjem cijena sirove nafte na svjetskim robnim burzama koje su posljednja tri mjeseca na nižim razinama u međugodišnjoj usporedbi, no s vidljivim usporenjem godišnjega pada u veljači.

Naime, u veljači je prosječna cijena terminskih ugovora sirove nafte tipa Brent na Londonskoj robnoj burzi bila niža za oko 2% u odnosu na veljaču prošle godine, što je značajno manji pad nego u prethodna dva mjeseca kada je iznosio više od 10%. Tijekom prvog dijela ožujka, ponovno se formirao trend godišnjeg rasta (cijene su bile više u prosjeku za nešto više od 2% nego iste dane prošle godine), pa se može očekivati inflatorni utjecaj ovih cijena na inflaciju potrošačkih cijena u ožujku.

graf

Minimalno viša inflacija u veljači u odnosu na siječanj ostvarena pod utjecajem kretanja cijena energije, zabilježena je na području cijele EU. U veljači je godišnji rast Harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u EU iznosio 1,6% te je bio viši nego prethodnoga mjeseca za 0,1 postotni bod. Pritom su razlike među članicama ostale prilično male: od najnižih 0,7% (Irska) do najviših 4,0% (Rumunjska).

U usporedbi s ostalim članicama EU Hrvatska je, prema Harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (0,8%), imala treću najnižu inflaciju u EU. U kontekstu usporavanja globalnoga gospodarskoga rasta te nižeg rasta cijena sirovina (osobito sirove nafte), u ovoj je godini Europska komisija prema svojim prognozama objavljenima u prosincu očekivala nešto nižu inflaciju i na području EU (1,6%) i u Hrvatskoj (1,4%).

No prognoze inflacije i gospodarskoga rasta za europodručje već su u veljači korigirane naniže, stoga se isto može pretpostaviti i za cijelu EU, pa i Hrvatsku. Tako Europska središnja banka (ESB) očekuje inflaciju u europdručju 1,2%, a gospodarski rast 1,1% (sniženo s 1,7%). U tom je kontekstu ESB prolongirala i podizanje svojih ključnih kamatnih stopa najmanje do kraja ove godine.

You may also read!

U HGK dodijeljene nagrade Top of the Funds

U HGK dodijeljene nagrade Top of the Funds

Imovina investicijskih fondova narasla za 57 posto Hrvoje Krstulović i Josip Zaher „Investicijski fondovi i društva važna

Read More...
Kako povećati sigurnost hrane tijekom uskrsnih blagdana

Kako povećati sigurnost hrane tijekom uskrsnih blagdana?

Savjeti za sigurnu blagdansku kupovinu Kupovina hrane je prvi korak u osiguranju sigurnih namirnica za vašu obitelj. Pravilan način kupovine

Read More...
lova

Učinkovitija provedba reformi

Nacionalni program reformi 2019. predstavlja kontinuitet prethodnih takvih programa fokusirajući se na tri identična cilja sadržana i u prošlogodišnjem

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.