Cijene hrane u studenome blizu najviše razine u šest godina

In Financije i gospodarstvo
FAO

Cijene hrane snažno su porasle u studenome, približivši se najvišoj razini u šest godina, potaknute “nevjerojatnim” poskupljenjem biljnih ulja, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO.

FAO-v indeks, koji mjeri mjesečne promjene cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda, iznosio je u studenome u prosjeku 105,0 bodova, što je njegova najveća vrijednost od prosinca 2014.

U usporedbi s listopadom porastao je 3,9 posto, najsnažnije od srpnja 2012. godine, napominju u agenciji UN-a.

Najsnažnije su u prošlom mjesecu poskočile cijene biljnih ulja, “nevjerojatnih” 14,5 posto u odnosu na listopad, predvođene poskupljenjem palminog ulja zbog naglog pada globalnih zaliha.

Indeks cijena žitarica porastao je znatno skromnijih 2,5 posto u odnosu na listopad, odražavajući više izvozne cijene pšenice zbog “smanjenih procjena žetve” u Argentini. Poskupio je i kukuruz, djelomično pod utjecajem sniženih prognoza uroda u SAD-u i Ukrajini.

U usporedbi s prošlogodišnjim studenim, cijene žitarica više su 20 posto

Šećer je u prosjeku poskupio 3,3 posto u odnosu na listopad pod utjecajem strahovanja od smanjene globalne proizvodnje u novoj poljoprivrednoj sezoni, s obzirom na loše vremenske prilike koje su prigušile procjene uroda šećerne repe i trske u EU, Rusiji i na Tajlandu.

Indeks koji mjeri kretanje cijena mlijeka i mliječnih proizvoda porastao je u studenome 0,9 posto u odnosu na listopad, približivši se najvišoj razini u godinu i pol dana, poduprt poskupljenjem maslaca i sira te naglim rastom prodaje u Europi u sezoni niske proizvodnje.

Isti je postotni rast bilježio i indeks koji mjeri kretanja cijena mesa, odražavajući rast cijena govedine, ovčetine i svinjetine.

Pad zaliha žitarica

FAO je ponovo blago snizio procjenu ovogodišnje proizvodnje žitarica, s 2,75 na 2,742 milijarde tona, iako ona i dalje pokazuje najveći obujam proizvodnje otkada je agencija počela objavljivati podatke, veći za 1,3 posto u usporedbi s prošlogodišnjim.

„Što se tiče predstojećeg razdoblja, trenutno se na sjevernoj hemisferi sije ozima pšenica za 2021. godinu i očekuje se da će veća zasijana površina u nekoliko velikih proizvođača, zbog viših cijena”, ističe FAO.

Upozorava ipak da bi rijetke padaline u prethodnom razdoblju mogle ograničiti širenje površina zasijanih pšenicom i smanjiti prinose.

Svjetsku potražnju za žitaricama u sezoni 2020/2021. procjenjuje na 2,744 milijarde tona, što bi predstavljalo povećanje za 1,9 posto u odnosu na sezonu 2019/2020.

To bi značilo da bi do kraja sezone zalihe žitarica pale na 866,4 milijuna tona, a njihova razina iskazana udjelom u potrošnji na 30,7 posto, najnižu razinu u pet godina, ali još uvijek “relativno solidnu”, napominju u FAO-u.

Obujam trgovine žitaricama u sezoni 2020/2021. trebao bi porasti 3,4 posto, na 454,6 milijuna tona, potaknut neočekivano snažnim američkim izvozom kukuruza i kontinuiranim snažnim uvozom Kine. (H)

You may also read!

nekretnine

Zagreb po čistoći turističkog smještaja među prve tri europske metropole

Zagreb je po čistoći turističkog smještaja među prve tri europske metropole po ocjenama korisnika globalnih rezervacijskih smještajnih platformi Booking.coma,

Read More...
Damir Zoric HUP

HUP raspisuje izbore za sva ključna tijela

Vijeće članova HUP-a u petak je odlučilo raspisati izbore za sva ključna tijela Hrvatske udruge poslodavaca - predsjednika, Izvršni

Read More...
benza

Cijene nafte pale ispod 55 dolara zbog mjera zaključavanja u Kini

Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima ispod 55 dolara pod pritiskom zabrinutosti da će nova protupandemijska

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.