Cjelogodišnji turizam veliki izazov

zadar

Za razvoj cjelogodišnjeg turizma u cijeloj Hrvatskoj postoji veliki potencijal i gotovo svi preduvjeti, no da do toga i dođe potrebno je više inicijative na lokalnoj razini, jača aktivnost privatnog i javnog sektora sa stanovništvom te politička volja, podrška države i jaka promocija, poruka je konferencije “Može li hrvatski turizam 365”.

Ta je konferencija o razvoju cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj u srijedu u Zagrebu, u organizaciji konzultantice Ivane Kolar i tvrtke Julius Rose, okupila gotovo 300 sudionika iz Hrvatske i regije, među kojima i Austrije, Slovenije i Mađarske, koje su istaknute i kao zemlje-primjeri cjelogodišnjeg turizma od kojih Hrvatska može dosta naučiti.

“Iznenađeni smo mnogo većim odazivom na konferenciju od očekivanog, što potvrđuje da je cjelogodišnji turizam tema koja zanima mnoge, a mnogima je i veliki izazov, pogotovo što je sezonalnost u hrvatskom turizmu i dalje prilično velika, prema nekim istraživanjima i najveća na Mediteranu. Zabrinjava i što je iskorištenost kapaciteta vrlo visoka u ljetnim mjesecima, a vrlo niska u ostalima u godini i smatramo da hrvatski turizam i u tom smislu i u svemu može bolje”, istaknula je Kolar.

I ona i drugi sudionici panela održanih u sklopu konferencije istaknuli su kako želje za razvojem ima, ali i da promjena neće biti bez aktivnog zajedničkog rada i veće efiksanosti rada.

Pomoćnik ministra turizma Robert Pende smatra da da bi cjelogodišnji turizam donio brojne prednosti i blagodati, pogotovo u kontinentalnom dijelu zemlje, označivši da za taj razvoj nedostaje infrastrukture, ali i da bi postojeće smještajne i druge kapacitete trebalo bolje koristiti.

“Hrvatski turizam može i mora 365, ali je to proces u kojem moraju sudjelovati svi, od stanovnika i poduzetnika do vlasti na svim razinama”, poručio je Pende.

Ugled turizma se poremetio

Naglašavajući kako je cjelogodišnji turizam veliki izazov za mnoge zemlje, pa tako i Sloveniju, pogotovo ove godine kada je u mnogim zemljama svijeta ‘overtourism’ ili prekomjerni turizam postao vruća tema, slovenski ministar za gospodarstvo i tehnološki razvoj Zdravko Počivalšek je, iznoseći primjere zaokreta Slovenije u promišljanju i razvoju turizma do 2021. na temeljima održivosti, poručio da ne treba nikada zaboraviti da turizam snažno utječe na život stanovnika i zajednica.

“Prekomjerni turizam događa se i u Hrvatskoj, kao i u Španjolskoj, Veneciji i drugdje, a dio tog problema su niske cijene avio prijevoza, krstarenja i smještaja putem ‘sharing’ online platformi što čini da destinacije postaju sve dostupljenije. Turizam je najveća industrija u ekspanziji, ali se ne ponašamo odgovorno prema ljudima niti prema okolišu, te je stoga potrebna jasna podrška države i vizija, jer u turizmu je važan svaki dan a ne samo ljetni mjeseci”, istaknuo je Počivalšek, ocjenjujući sve to i razlogom za poremećaj i pad ugleda turizma.

“Turizam se u svakoj zemlji može razvijati cijele godine, pitanje je samo koliko se to želi i što će to donijeti. Ako se razvija na temeljima održivosti, stvaranju proizvodi koji će motivirati turiste na dolazak cijele godine i ako se razvija ravnomjerno u svim dijelovima zemlje, tada će se od turizma moći i više zaraditi i biti zadovoljniji”, smatra Počivalšek.

Važno je održati obećanja i ne raditi suprotno strategiji

Hotelijer Jako Andabak (Sunce koncern i hotelska grupacija Bluesun), koji je i među rijetkima u Hrvatskoj osim na Jadranu u turizam ulagao i na kontinentu, u Hrvatskom zagorju i Slavoniji, smatra da bi u Hrvatskoj bilo važno da se političari pa i poduzetnici drže onoga što su obećali.

“Imamo strategiju razvoja turizma, koja je zacrtala i ravnomjerni i cjelogodišnji razvoj turizma s puno selektivnih oblika, a sve što činimo upravo je suprotno toj strategiji, počev od porezne politike, loše poduzetničke klime i velikog broja nameta. Stoga nije čudo što turizma na kontinentu ima samo u tragovima i što se, umjesto sve više hotela, otvara sve više privatnog smještaja jer je to isplativije i s manje davanja. Vidimo sada da izgleda ni od CRO kartice neće biti ništa, iako su je najavljivali kao veliku mogućnost, no ipak vjerujem u cjelogodišnji turizam, a to vidimo i u povećanoj potražnji za turističkim sadržajima u Bizovcu, Mariji Bistrici i Donjoj Stubici, gdje planiramo investicije koje pripremamo već dugo i za koje se nadamo da je sada pravo vrijeme”, rekao je Andabak.

Uspoređujući rezultate turizma iz 2006. i 2016. godine, Igor Borojević iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) je istaknuo da, iako su u tom razdoblju dolasci i noćenja porasli za oko 50 posto, ipak i dalje nema velikih pomaka u sezonalnosti – i dalje se u srpnju i kolovozu, dakle samo u dva ljetna mjeseca, ostvari više od 60 posto ukupnih godišnjih noćenja.

Još dalje je u analizi otišao Siniša Topalović iz konzultantske kuće Horwath HTL Hrvatska naglasivši da se od 2012. do 2016. broj noćenja u tri ljetna mjeseca kretao oko 86 posto ukupnih godišnjih noćenja. Od 2011. do 2016. izgubilo se i u deviznom prihodu po stranom dolasku, koji je sa 666,6 dolara u 2011. pao na 625 dolara u 2016., čime je, po njegovim analizama, samo lani Hrvatska izgubila oko 640 milijuna dolara prihoda od stranih turista.

“Hrvatska je vjerojatno najlošija u EU, ako ne i u svijetu, s udjelom ljetnih turističkih noćenja u ukupnim godišnjim noćenjima, ali i po neravnomjernom razvoju turizma u zemlji, udjelom privatnog smještaja od 60 posto u odnosu na oko 17 posto udjela hotela, te nedostatku konkurentnih cjelogodišnjih proizvoda, unatoč odličnoj resurnoj atrakcijskoj osnovi”, upozorio je Topalović. (H)

Pročitajte još vijesti!

viroexpo

Otvoren Viroexpo na kojem se predstavlja više od 800 izlagača

Na prostor Visoke škole u Virovitici u petak je otvoren 23. međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo, na

Read More...
wallstreet

Wall Street skočio više od 1 posto, prinosi pali

Na Wall Streetu su u petak cijene dionica skočile više od 1 posto, što se zahvaljuje jačanju tehnološkog sektora

Read More...
dukat

Neto dobit Dukata 40,3 milijuna kuna

Neto dobit Dukata u 2017. godini iznosila je 40,3 milijuna kuna i bila je 71,9 posto manja nego u

Read More...

Komentiraj:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja