Dalić: Reforme nisu jednostavne i pripremaju se kroz zakonske promjene

In Porezi / zakoni
martina-dalić

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić u srijedu je izjavila kako strukturne reforme nisu jednostavne te kako su reforme pripremane u prošloj godini, a uz paket zakona vezanih uz promjene u pravosuđu, najavila je i zakone koji se tiču efikasnijeg funkcioniranja državne administracije, kao i fokusiranost Vlade na intenzivnije i brže korištenje EU fondova.

Komentirajući danas objavljeno izvješće Europske komisije (EK) o prekomjernim ekonomskim neravnotežama u Hrvatskoj i analizu prošlogodišnjih preporuka, Dalić je ocijenila da je izvješće EK u najvećoj mjeri u skladu s očekivanjima Vlade te prepoznaje rezultate u gospodarskom rastu ostvarene u prošloj godini i u proračunskoj disciplini, smanjivanju proračunskog deficita te javnoga duga.

“U određenoj mjeri, ono prepoznaje i reformske napore koji su učinjeni, a naravno, daje i upozorenje i poziva da se ubrzaju u prvom redu napori u provođenju strukturnih reformi”, istaknula je Dalić u izjavi novinarima u Banskim dvorima.

Napomenuvši da strukturne reforme nisu jednostavne te da je za njihovu pripremu potrebno vrijeme, Dalić je navela da je prošla godina utrošena na njihovu pripremu.

“Nalazimo se u godini za koju je i sam predsjednik Vlade kazao da je godina reformi”, izjavila je, dodavši da se u Saboru nalazi paket zakona koji se tiče promjena u pravosuđu te da se u vrlo kratkom roku može očekivati i niz zakona koji se tiču efikasnijeg funkcioniranja državne administracije, u prvom redu zakona koji se tiču objedinjavanja inspekcijskih službi.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Ministarstvo uprave dovršavaju zakone koji se tiču nagrađivanja u državnoj upravi, a Dalić je najavila i kako će se tijekom ovoga mjeseca intenzivirati i individualni razgovori s pojedinim resorima i ministrima vezani uz pripremu novog nacionalnog plana reformi.

“Vlada je u tim svojim naporima osnaživanja gospodarskog rasta fokusirana na intenzivnije i brže korištenje EU fondova. Upravo je protekla godina donijela značajno povećanje ugovorenih sredstava”, izjavila je Dalić.

Potkrijepila je to podatkom da je postotak ugovorenih sredstava povećan na 39 posto, što znači da je u ovome trenutku iz EU fondova spremno ući u hrvatsko gospodarstvo 3,9 milijardi eura kroz ugovorene projekte u različitim sektorima, dok je dodatnih dvije milijarde u postupku ugovaranja.

“Upravo ta europska sredstva su izvori financiranja koji će, očekuje se, značajno pridonijeti rastu investicija, kao jednom od najznačajnijih i najzdravijih izvora gospodarskog rasta”, poručila je.

Na novinarski upit o primjedbama EK da je Hrvatska najslabija po pitanju mjera koje je sama najavila te zašto se toliko kasni, Dalić je ponovila kako je za kvalitetnu pripremu reformi potreban određeni napor i usklađenja među resorima.

“I ja bih željela da mnoge od tih mjera idu brže, ali promjene i reforme mogu ići onom brzinom i dinamikom kojom ih društvo može prihvatiti”, rekla je Dalić, ponavljajući kako Vlada želi pripremljene mjere treba provesti kroz zakonodavne aktivnosti te kako želi ubrzati korištenje EU fondova.

Na primjedbe Komisije o poreznoj reformi koja je produbila nejednakosti u društvu, Dalić je odgovorila kako je porezna reforma donijela smanjivanje poreznog tereta za sve građane te kako je 500.000 građana isključeno iz plaćanja poreza zbog povećanja neoporezivog dijela plaće.

Dodaje da je za građane koje nisu u “poreznim škarama” i nisu imali koristi od porezne reforme povećan iznos mininalne plaće.

Smisao je porezne reforme da pridonose gospodarskom rastu, ubrzanju gospodarskog rasta i omogući prelijevanje rasta do svakog građanina. Najbolji način smanjivanja društvene nejednakosti je gospodarski rast, poručila je.

Podsjetila je i kako statistika pokazuje da je prošla godina donijela rast neto plaća oko pet posto.

“Moramo imati na umu da je Hrvatska bila u recesiji dugo, gotovo šest godina. Unatoč naporima Vlade da se standard poboljša brže i više nije lako nadoknaditi posljedice tako dugotrajne recesije”, rekla je Dalić.

Na upit što je glavni uzrok predviđanjima slabijeg gospodarskog rasta, Dalić je objasnila kako se kao problem ističe tzv. potencijalna stopa rasta, koja signalizira sposobnog gospodarstva da raste u dugom roku.

“Naša ekonomska stvarnost je takva da je stvarna stopa rasta koju ostvarujemo iznad te potencijalne, što pokazuje da imamo mogućnosti, da imamo kapacitet da se ta dugoročna stopa rasta poveća. Ove mjere o kojima govorimo, poboljšanje efikasnosti EU fonda, brojne mjere usmjerene na poboljšanje gospodarske klime, od kojih će jedan sutra biti na Vladi, a tiče se akcijskog plana za daljnje smanjivanje administrativnih opterećenja i troškova poslovanja, zatim horizontalne reforme koje se tiču funkcioniranja institucionalnog sustava, pravosuđa, državne administracije su načini koji će povećati tu potencijalnu stopu rasta”, kazala je.

Na novinarske upite o strukturnim reformama, Dalić je kao jednu od reformi koje strukturno mijenjaju ekonomiju navela reformu pravosuđa.

Po sudu potpredsjednice Vlade, jedna od najdubljih strukturnih reformi za privatni sektor je upravo u tijeku, a to je postupak izvanredne uprave u Agrokoru.

“Jer taj postupak je osigurao da u značajnom dijelu privatnog sektora smo uredili rokove plaćanja, da se plaća na vrijeme, da se poštuju ugovorni odnosi i respektiraju trgovinski odnosi. I to je jedna od strukturnih reformi koju možda nismo planirali, koju nismo željeli, ali problem na koji smo reagirali na način koji će ostaviti značajne pozitivne i strukturne posljedice na gospodarstvo”, istaknula je Dalić.

EK: Hrvatska jedna od tri EU članice s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama; situacija se popravlja

Europska komisija u srijedu je objavila da je Hrvatska jedna od tri zemlje članice koje i dalje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže, iako se te neravnoteže smanjuju.

“Cipar, Hrvatska i Italija identificirane su, kao i 2017. godine, kao zemlje s prekomjernim makroekonomskim neravnotežama. Neravnoteže se smanjuju u Hrvatskoj i Italiji, uz pomoć kombinacije reformi, povoljnih ekonomskih uvjeta i smanjenja rizika u bankarskom sektoru. Međutim, postoji potreba za odlučnijom provedbom, posebice u Hrvatskoj”, navodi Komisija.

“Hrvatska ima prekomjerne neravnoteže. Slabosti su povezane s visokom razinom javnog, privatnog i vanjskog duga, koji su velikoj mjeri denominirani u stranoj valuti, u kontekstu niskog potencijalnog rasta. Snažan rast iznad procijenjene potencijalne stope pomaže u smanjenju neravnoteža: javni, privatni i vanjski dug padaju velikom brzinom. Negativna vanjska neto pozicija ostaje visoka, ali se poboljšava zahvaljujući višku na tekućem računu”, ističe Komisija.

Komisija dodaje da je snažan rast pridonio daljnjem smanjenju duga, ali predviđa sporiji ritam razduživanja s obzirom da počinju rasti krediti kućanstvima i poduzećima.

“Dug države najviše se popeo 2014. godine, a sada je u silaznoj putanji, zbog snažnog rasta BDP-a i smanjenja deficita. Bankarski sektor je sve profitabilniji te se nastavlja smanjivati broj nenaplativih kredita. Ipak izloženost stranoj valuti (uglavnom euru) korporacija i kućanstva ostaje i dalje izvor slabosti. Dok se ekonomsko okruženje poboljšava, bilo je malo napretka u usvajanju političkih mjera za rješavanje makroekonomskih neravnoteža, uključujući još uvijek nizak potencijal rasta”, kaže se, između ostaloga, u izvješću Komisije.

Komisija predviđa da će hrvatsko gospodarstvo ove godine porasti 2,8 posto, dok potencijalnu stopu rasta procjenjuje na 1,4 posto. U idućoj godini, pak, predviđa stopu gospodarskog rasta od 2,7 posto, a potencijalnu procjenjuje na 1,9 posto.

U sklopu potencijala rasta, EK navodi da negativni migracijski tijekovi i starenje stanovništva, u kontekstu jedne od najnižih stopa zaposlenosti u EU, negativno utječu na veličinu radno sposobnog stanovništva, a to, pak, ima negativni utjecaj na dugoročne izglede za rast zaposlenosti. U nedostatku politika koje bi povećale zaposlenost, smanjivanje radne snage nastavit će umanjivati potencijal rasta hrvatskog gospodarstva, procjenjuje Komisija.

EK: Nema strukturnih reformi

U zasebnom izvješću Komisije u kojem se ocjenjuje napredak u provedbi preporuka, navedeno je da je Hrvatska ostvarila ograničen napredak u provedbi prošlogodišnjih preporuka Europske komisije, ali strukturne reforme nisu napredovale.

“Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u provedbi preporuka iz 2017. godine. Fiskalna politika, potpomognuta povoljnim makroekonomskim uvjetima, osigurala je smanjenje udjela duga, ali strukturne reforme nisu napredovale”, navodi Komisija.

Komisija je u svibnju prošle godine uputila pet preporuka za Hrvatsku, koje se odnose na javne financije i oporezivanje, mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu, određivanje plaća, javnu upravu i državna poduzeća te uslužni sektor i pravosudni sustav.

“Zakoni potrebni za jačanje fiskalnog okvira nisu usvojeni, dok se odustalo od provedbe zakona o porezu na nekretnine. Poduzeti su neki koraci u racionalizaciji zdravstvenog sustava, posebice bolnica. Međutim, zaostali dugovi u zdravstvu nastavljaju rasti. Mjerama planiranim u socijalnom sustavu smanjen je opseg, dok je paket reformi mirovinskog sustava opet odgođen. Aktivne političke mjere za osobe s niskim obrazovanjem i za dugotrajno nezaposlene uvelike se ne koriste, dok reforma obrazovnog sustava još je na čekanju, unatoč nekim ohrabrujućim koracima. Velika reforma javne uprave uvelike je u zastoju”, kaže se u izvješću Komisije.

Što se tiče mjera za poboljšanje poslovnog okruženja, ocijenjeno je da su one “ponešto” napredovale u pogledu smanjenja administrativnog tereta i parafiskalnih nameta. Napravljen je napredak u prodaji manjinskih udjela u poduzećima u državnom vlasništvu i aktiviranju državne imovine, dok su zaostali predmeti na sudovima marginalno smanjeni. Donesene su neke mjere za rješavanje nenaplativih kredita, kaže Komisija.

Stručnjaci Komisije zaduženi za Hrvatsku kažu da je poželjno u ovom slučaju pogledati što su napravile one zemlje koje su izišle iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. “One nisu ništa bolje od Hrvatske, ali su provele ono što su najavile, dok je Hrvatska najslabija po ispunjavanju mjera koje je sama najavila”, kažu stručnjaci.

“Stalno se nešto odgađa, poput mirovinske reforme, poreza na nekretnine, iako razumijemo da neke od tih reformi nisu popularne”, dodaju. (H)

You may also read!

hup

HUP vjeruje da će Ministarstvo dati alternativi prijedlog vezan uz izmjenu zakona o doprinosima

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) reagirali su u subotu na predloženu izmjenu zakona o doprinosima vezanu za povećanje koeficijenta

Read More...
horvat

Ministar Horvat posjetio Špancirfest i razgovarao o poduzetničkoj infrastrukturi

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat posjetio je u petak jubilarni 20. Špancirfest gdje je o poduzetničkoj infrastrukturi

Read More...
prsut

Proizvodnja pršuta ne pokriva ni 50% domaćih potreba

„Proizvodnja pršuta nije samo dio naše kulturne baštine, već i konkurentan i izvozno orijentiran proizvod. No, s današnjim proizvodnim

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.