EK povećala procjenu pada hrvatskog gospodarstva

In Financije i gospodarstvo
ek

Europska komisija je u utorak dodatno povećala procjenu pada hrvatskog gospodarstva na 10,8 posto ove godine, a za sljedeću godinu predviđa djelomični oporavak i rast od 7,5 posto.

Europska komisija je u utorak objavila privremene ljetne prognoze, koje za razliku od proljetnih i jesenskih sadrže samo podatke o BDP-u i inflaciji.

U proljetnim ekonomskim prognozama, prvim ekonomskim prognozama nakon izbijanja pandemije koronavirusa, objavljenim 6. svibnja, Komisija je procijenila da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 9,1 posto, a sljedeće godine rasti za 7,5 posto.

Komisija ističe da je u prvom kvartalu gospodarstvo ove godine palo za 1,2 posto na godišnjoj razini, a u drugom kvartalu se očekuje još veći pad.

“Dostupni visokofrekventni indikatori i indikatori raspoloženja upućuju na to da je najniža gospodarska aktivnost možda dosegnuta u travnju, nakon čega može uslijediti nagli oporavak u svibnju i lipnju”, navodi Komisija.

EK ponavlja svoju ocjenu da je hrvatsko gospodarstvo ušlo u koronakrizu u znatno boljem stanju nego u krizu 2008., ali da će zbog velikog pada ove godine ostati ispod razine od prije te krize.

Očekuje se da će domaća potražnja biti glavni pokretač pada BDP-a u prvoj polovici godine i kasnijeg oporavka.

Komisija procjenjuje da će se privatna potrošnja brzo oporaviti s otvaranjem gospodarstva, budući da su izbjegnuta velika otpuštanja zahvaljujući vladinim mjerama za potporu plaća.

Sadašnji i budući projekti koji se financiraju europskim sredstvima i nekoliko mjera za potporu likvidnosti poduzeća trebali bi olakšati oporavak investicija.

Očekuje se da će veliki turistički sektor, koji predstavlja većinu izvoznih usluga, ostati u depresiji ove godine, a sljedeće će se samo djelomično oporaviti zbog poremećaja u međunarodnim putovanjima.

Za oporavak izvoza trebat će više vremena, između ostaloga s obzirom na pogoršane globalne izglede i neizvjesnosti vezane uz globalnu trgovinu.

Stopa inflacije blago je porasla u prvom tromjesečju ove godine zbog učinka smanjenja PDV-a na neprerađenu hranu u 2019. godini.

Od tada je postala negativna, uglavnom zbog značajnog pada cijena energije, za koje se očekuje da će ostati glavni pokretač inflacije u 2020. i 2021. godini.

Također se očekuje kako će cijene hrane pozitivno pridonijeti inflaciji, ali se očekuje kako će temeljna inflacija ostati stabilna i u 2020. i 2021. godini. (H)

You may also read!

Imovina investicijskih fondova porasla za četvrtinu, na gotovo 20 milijardi kuna

Imovina investicijskih fondova porasla za četvrtinu, na gotovo 20 milijardi kuna

„Ukupna imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS fondova) na kraju travnja iznosila je 19,7 milijardi kuna i

Read More...
planet of plants

Planet of plants prva je hrvatska plant based linija proizvoda – rezultat suradnje Zvijezde i PIK Vrbovca

Planet of plants prva je hrvatska plant based linija proizvoda koja se odsad može pronaći na policama trgovina. Riječ

Read More...
erste

Sporazum Erste banke, HAMAG-BICRO-a i MINTS-a za pomoć poduzetnicima u turizmu i sportu

Erste banka i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) potpisali su sporazum o poslovnoj suradnji za

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.