Erste Group ostvario neto dobit od 1,31 milijarde eura u 2017.

In Bankarstvo
erste

2017. godina još je jednom dokazala da naš poslovni model banke koja je usmjerena na građane i korporativne klijente u srednjoj i istočnoj Europi funkcionira i donosi odlične rezultate – uključujući najvišu neto dobit ikada u našoj povijesti, u iznosu od 1,31 milijarde eura.

Dokaz je također u iznimnom neto priljevu u iznosu od 13 milijardi eura u depozitima klijenata i snažnoj potražnji od strane poduzetnika i privatnih kućanstava, kojima smo odobrili više od 9 milijardi eura novih kredita kako bi ostvarili svoje ambicije.

Ovaj je razvoj snažno podržan rastom gospodarstva u zemaljama srednje i istočne Europe, koja su nadmašila ona u zapadnoj Europi i trebala bi tako nastaviti i u 2018. godini. Osim toga, naša likvidnost i kapitalna pozicija bili su čvrst temelj za cjelogodišnje rezultate u 2017. godini.

S NPL omjerom od 4%, dosegnuli smo razinu koju nismo vidjeli od vremena prije globalne financijske krize, dok su naša rezerviranja za rizike na iznimno niskih 9 baznih bodova. Međutim, ne smijemo zaboraviti da nije cilj potpuno eliminirati troškove rizika. Ovdje smo kako bismo preuzimali rizike – i jedino tako možemo poduprijeti rast naših klijenata.

Imajući na umu pozitivnu perspektivu, smatramo da bi naši dioničari trebali imati koristi od tih dobrih rezultata u 2017. godini i stoga ćemo im predložiti dividendu od 1,20 eura po dionici, što je povećanje od 20% u odnosu na prethodnu godinu.

Za 2018. godinu imamo dva jasna područja na koja ćemo se usredotočiti: ulaganje u zaposlenike kako bismo pružili najbolje savjete klijentima te širenje naše platforme za digitalno bankarstvo George kao prve u svim našim zemljama. Potpuno digitalizirana banka, uz najbolje upravljanje odnosa s klijentima, naši su krajnji ciljevi.-, izjavio je Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Group Bank AG.

Račun dobiti i gubitka u 2017. uspoređen s 2016.; stanje bilance na dan 31. prosinca 2017. uspoređeno sa stanjem od 31. prosinca 2016.

Neto prihod od kamata smanjen je na 4.353,2 milijuna eura (-0,5 %; EUR 4.374,5 milijuna) unatoč rastu kreditiranja, uglavnom zbog manjeg prihoda od kamata na državne obveznice i smanjenog konačnog učinka. Neto prihod od naknada i provizija povećan je na 1.851,6 milijuna eura (+3,8 %; EUR 1.783,0 milijuna).

Prihod od poslovanja s vrijednosnicama, upravljanja imovinom i posredovanja značajno je porastao, dok je prihod od kreditiranja bio u padu. Neto rezultat od trgovanja smanjen je značajno na 222,8 milijuna eura (-21,5 %; EUR 283,8 milijuna). Operativni prihod bio je gotovo nepromijenjen u iznosu od 6.669,0 milijuna eura (-0,3 %; EUR 6.691,2 milijuna). Opći administrativni troškovi povećani su na 4.158,2 milijuna eura (+3,2 %; EUR 4.028,2 milijuna).

Razlog tomu je povećanje ostalih administrativnih troškova, deprecijacije i amortizacije (+6,0 %, odnosno 1,5%), kao i veća izdvajanja za troškove zaposlenika u iznosu od 2.388,6 milijuna eura (+2,1 %; u odnosu na 2.339,3 milijuna eura). Ovdje su već uključena plaćanja za osiguranje depozita u iznosu od 82,2 milijuna eura (EUR 88,8 milijuna). Posljedično, operativni rezultat oslabio je na 2.510,8 milijuna eura (-5,7 %; EUR2.663,0 milijuna). Omjer troškova i prihoda porastao je na 62,4% (60,2%).

Neto gubitak od umanjenja vrijednosti financijske imovine dodatno je smanjen na 132,0 milijuna eura ili 9 baznih bodova prosječnog bruto kredita klijentima (EUR 195,7 milijuna ili 15 baznih bodova) te dosegnuo rekordno nisku razinu. To je posljedica značajnog pada stanja rezervacija i otpuštanja rezervacija za kreditno poslovanje, uglavnom u Austriji i Češkoj. Udio nenaplativih kredita dodatno je poboljšan na 4,0 % (4,9 %). Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama ostala je gotovo nepromijenjena na 68,8 % (u odnosu na 69,1 %).

Ostali operativni rezultat iznosio je -457,4 milijuna eura (EUR -665,0 milijuna). Glavni je razlog poboljšanja ove stavke znatno smanjenje poreza na bankarske usluge u Austriji na 23,0 milijuna eura (EUR 306,7 milijuna, uključujući jednokratnu isplatu 200,9 milijuna eura prema austrijskom zakonu o porezu na banke).

Ukupno je porez na bankarske i financijske transakcije smanjen na 105,7 milijuna eura (u odnosu na 388,8 milijuna eura). Ova stavka uključuje godišnje doprinose za sanacijske mehanizme u iznosu od 65,8 milijuna eura (EUR 65,6 milijuna) te troškove od 45,0 milijuna eura za gubitke na kreditima klijentima uslijed presuda austrijskoga vrhovnog suda u vezi negativnih referentnih kamatnih stopa.

Manjinski interes povećan je na 351,5 milijuna eura (+29,2 %; EUR272,0 milijuna) uslijed porasta doprinosa od prihoda štedionica. Neto rezultat pripisiv vlasnicima matice povećan je na 1.316,2 milijuna eura (+4,1 %; u odnosu na 1.264,7 milijuna eura).

Ukupni kapital, ne uključujući instrumente dodatnog osnovnog kapitala (AT1), povećan je na 17,3 milijardi eura (EUR16,1 milijardi). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja prema CRR-u, redovni osnovni kapital (CET1, Basel 3 postupan) povećan je na 14,7 milijardi eura (EUR 13,6 milijardi).

Ukupna vlastita sredstva (Basel 3 postupan) povećana su na 20,3 milijardi eura (EUR18,8 milijardi). Ukupni rizik (rizikom ponderirana aktiva koja uključuje kreditni, tržišni i operativni rizik prema Baselu 3) povećan je na 110,0 milijardi eura (EUR101,8 milijardi). Stopa osnovnog redovnog kapitala (CET1, Basel 3) ostala je nepromijenjena na 13,4 %, kao i stopa ukupnog (regulatornog) kapitala (Basel 3) na 18,5 % (18,5%).

Vrijednost ukupne imovine povećana je na 220,7 milijardi eura (+6,0 %; EUR 208,2 milijardi). Što se tiče aktive, gotovina i saldo gotovine porastao je na 21,8 milijardi eura (EUR18,4 milijardi), krediti i potraživanja od kreditnih institucija porasli su na 9,1 milijardi eura (EUR 3,5 milijardi).

Krediti i potraživanja od klijenata porasli su na 139,5 milijardi eura (+6,8 %; EUR 130,7 milijardi). Što se tiče pasive, depoziti banaka porasli su na 16,3 milijardi eura (EUR 14,6 milijardi), a depoziti klijenata nastavili su rasti – pogotovo u Češkoj i Austriji, dosegnuvši 150,9 milijardi eura (+9,4 %; EUR 138,0 milijardi). Omjer kredita i depozita iznosio je 92,4 % (94,7%).

IZGLEDI 2018

Erste Group ima za cilj povrat na materijalnu imovinu (ROTE) od više od 10% u 2018. Očekivani vrlo stabilan makroekonomski razvoj na glavnim tržištima Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunjske, Hrvatske, Srbije i Austrije, povećanje razine kamatnih stopa na nekima od naših tržišta i još uvijek povijesno niski troškovi rizika trebali bi biti čimbenici koji podupiru postizanje ovog cilja. S druge strane, globalno ili regionalno usporavanje gospodarskog rasta, kao i potencijalni – i još uvijek nemjerljivi – politički ili regulatorni rizici, mogli bi ugroziti postizanje cilja.

U 2018. godini, pozitivni gospodarski trendovi trebali bi se odraziti na stope rasta (rast realnog BDP-a) od oko 3% do 5% na glavnim tržištima Erste Groupa u srednjoj i istočnoj Europi. Očekuje se da će svi drugi ekonomski pokazatelji biti jednako snažni.

Stope nezaposlenosti trebale bi ostati na povijesno niskim razinama – u Češkoj i Mađarskoj su već među najnižima u EU. Predviđa se da će inflacija rasti, ali će ostati niska u kontekstu povijesnih kretanja, a snažne konkurentske pozicije trebale bi ponovno dovesti do viškova na tekućim računima platne bilance.

Predviđa se da će i fiskalna situacija i razine javnog duga ostati povoljne. U Austriji bi trebalo doći do ubrzanja ekonomskog rasta po stopi od gotovo 3%. Sveukupno, rast i dalje podržava domaća potražnja diljem svih gospodarstava. Predviđa se da će doprinos izvoza biti neutralan.

U tom kontekstu, Erste Group očekuje srednji jednoznamenkasti rast neto kredita. U 2018. godini neto kamatni prihod bi također trebao neznatno porasti kao posljedica rastućih kratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa, prvenstveno u Češkoj i Rumunjskoj, ali i na globalnoj razini, te tako smanjiti pritisak zbog ponovnih ulaganja u državne obveznice. U 2018. godini očekuje se i umjereni porast druge ključne komponente prihoda, neto prihoda od naknada i provizija.

Kao i u 2017. godini, pozitivni zamah trebao bi ponovno proizaći iz poslovanja s vrijednosnim papirima, upravljanja fondovima i poslova osiguranja. Očekuje se da će ostale komponente prihoda ostati stabilne, u velikoj mjeri, unatoč kolebljivosti kategorije neto trgovanja i fair-value rezultata. Slijedom toga, operativni prihod trebao bi blago porasti u 2018.

Očekuje se da će se operativni troškovi neznatno smanjiti u 2018., uglavnom zbog većeg IT troška za regulatorne projekte u prošloj godini, koji se neće ponoviti u tom opsegu tijekom 2018. Međutim, Erste Group nastavit će ulagati u digitalizaciju, a time i u svoju konkurentnost u 2018.

Naglasak će biti na pojednostavljenju proizvoda, standardizaciji procesa ili implementaciji digitalne platforme George širom grupe. Nakon uvođenja u Austriji, George će 2018. u potpunosti biti u funkciji u Češkoj, Slovačkoj i Rumunjskoj.
U cjelini, očekuje se porast operativnog rezultata u 2018.

Troškovi rizika trebali bi ponovno podržati neto dobit u 2018. Usred umjerenog porasta kamatnih stopa, troškovi rizika trebali bi se povećati tek neznatno. Daljnja poboljšanja kvalitete imovine, međutim, trebala bi imati ublažavajući učinak. Sveukupno gledano, Erste Group ne očekuje ponavljanje povijesno niske razine troška rizika iz 2017., koja je iznosila samo 9 baznih bodova prosječnih bruto zajmova klijentima.

Iako su precizne prognoze otežane u trenutnom okruženju, Erste Group za 2018. godinu predviđa troškove rizika u iznosu do 20 baznih bodova prosječnih bruto zajmova klijentima. Ne očekuje se da će implementacija račuvodstvenog standarda IFRS 9 imati materijalni utjecaj na financijske rezultate u 2018.

Uz pretpostavku da je porezna stopa oko 22% i slična razina manjinskih troškova, Erste Group ima za cilj ostvariti povrat na materijalnu imovinu (ROTE) od više od 10%.
Potencijalni rizici za ove smjernice predastavljaju trendovi kamatnih stopa koji bi se razlikovali od očekivanja, političke ili regulatorne mjere prema bankama, kao i geopolitička i globalna gospodarska kretanja.

You may also read!

sajam

Na Jadranskom sajmu od 19. do 23. rujna na programu tri sajamske priredbe

40. Sajam građevinarstva 13. Sajam vode, vodovodi i sanitarne tehnologije 6. Sajam energetike U godini jubileja, kada Jadranski sajam proslavlja 50 godina

Read More...
maric

Smanjenje stope PDV-a na određene proizvode građani trebaju osjetiti na cijenama

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je kako bi najavljeno smanjenje stope PDV-a na određene prehrambene proizvode građani trebali osjetiti

Read More...
METRO

METRO AG proglašen najboljom svjetskom kompanijom

Lider u kategoriji Prodaja prehrambenih namirnica METRO AG četvrti put proglašen najboljom svjetskom kompanijom prema Dow Jones indeksu održivosti Četvrtu godinu

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.