Erste Group zabilježila neto dobit od 1,26 milijardi eura u 2016. godini

erste

Novo neto kreditiranje od 4,8 milijardi eura; CET 1 omjer 13,4%; dividenda 1 euro po dionici.

„Erste Group prošle godine je postigao najbolje rezultate u povijesti. Zabilježena je neto dobit od 1,26 milijardi eura zahvaljujući nižim troškovima rezerviranja, potaknutima poboljšanjima kvalitete aktive zbog koje je omjer NPL-a (nenaplativih kredita) pao ispod pet posto. Operativni prihodi blago su smanjeni uslijed pritiska niskog kamatnog okruženja, dok su se operativni troškovi povećali kao posljedica ulaganja u razvoj informacijsko-tehnoloških kapaciteta i digitalizaciju. Dok je rast kredita od gotovo pet milijardi eura u 2016. godini bio korektan, u istom su se razdoblju depoziti klijenata povećali za više od deset milijardi eura. Ovaj priljev štednje jak je pokazatelj povjerenja našoj grupaciji te pokazuje kako nisko kamatno okruženje nije ohrabrujuće za ulaganja.

Budući da regija SIE nastavlja rasti većom stopom od prosječnog rasta Eurozone, sve su naše podružnice ostvarile dobre rezultate te pridonijele snažnoj neto dobiti Erste Groupa. Zahvaljujući tome, od početka globalne financijske krize uspjeli smo udvostručiti svoju razinu kapitala, jačajući stopu redovnog osnovnog kapitala (Basel 3, CET 1) na 13,4% na kraju godine. Na temelju ovih dobrih rezultata, predložit ćemo isplatu dividende od jednog eura po dionici našim dioničarima.

Naš je cilj u 2017. i nakon nje ulaganje u bolje razumijevanje naših klijenata te njihovih pojedinačnih situacija kroz pametno upravljanje podacima i nuđenje bankarskih usluga koje su prilagođene upravo njihovim potrebama“ rekao je Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Group Bank AG.

IZDVAJAMO
Račun dobiti i gubitka za 2016. uspoređen s 2015.; bilanca na dan 31. prosinca 2016. uspoređena s 31. prosincem 2015.

Neto prihodi od kamata pali su na 4.374.5 milijuna eura (-1.6%; ; 4.444,7 milijuna eura), ponajviše zbog prisutnog niskog kamatnog okruženja i značajnog smanjenja nenaplativih kredita. Ovaj razvoj nije bio neutraliziran rastom kreditiranja. Neto prihodi od naknada i provizija pali su na 1.783,0 milijuna eura (-4,2%; 1.861.8 milijuna eura), kao rezultat pada prihoda od kreditiranja i platnih usluga kao i manji prihod od trgovanja vrijednosnicama.

Neto rezultat od trgovanja i fer vrijednosti porastao je na 272,3 milijuna eura (+29,6%; 210,1 milijuna eura). Kao posljedica toga, operativnih prihodi pali su na 6.691,2 milijuna (-1,2%; 6.771,8 milijuna). Opći administrativni troškovi porasli su na 4.028,2 milijuna eura (+4,1%; 3.868,9 milijuna eura) ponajviše zbog većih troškova IT i konzultantskih usluga kao i zbog većih troškova zaposlenika koji sada iznose 2.339,3 milijuna eura (+4,2%; 2.244,6 milijuna eura).

To je dovelo do pada operativnog rezultata na 2.663,0 milijuna eura (-8,3%; 2.902,9 milijuna eura). Omjer troškova i prihoda iznosio je 60,2% (57,1%). Dobici po osnovi financijske imovine i obveza koje se ne mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (neto) uključuju dobitak, zabilježen u drugom kvartalu od prodaje udjela u tvrtki VISA Europe u iznosu od 138,7 milijuna eura.

Neto gubitak od umanjenja vrijednosti financijske imovine značajno se smanjio na 195,7 milijuna eura ili za 15 baznih bodova u odnosu na prosječne kredite klijenata (-73,2%; 729,1 milijuna eura ili 56 baznih bodova), što je posljedica znatnog pada nenaplativih kredita i povećanja prihoda od oporavka već otpisanih kredita u Rumunjskoj i Mađarskoj.

Udio nenaplativih kredita dodatno se poboljšao na 4,9% (7,1%). Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama povećala se na 69,1% (64,5%).

Ostali operativni rezultat iznosio je -665,0 milijuna eura (-635,6 milijuna eura). To uključuje troškove godišnjih uplata u sanacijske fondove u iznosu od 65,6 milijuna eura (51,3 milijuna eura). Bankarski porezi i porezi na financijske transakcije iznosili su 388,8 milijuna eura (236,2 milijuna eura).

Povećanje se može pripisati jednokratnom plaćanju bankarskih poreza uvjetovanih austrijskim porezom na banke (Stabilitätsabgabegesetz) u iznosu od 200,9 milijuna eura prije značajnog smanjenja budućih iznosa godišnjih bankarskih poreza u Austriji. Sveukupni bankarski nameti u Austriji iznosili su 306,7 milijuna eura (128,6 milijuna eura). Bankarski nameti u Mađarskoj značajno su se smanjili na 57,0 milijuna eura (84,0 milijuna eura), a u Slovačkoj su iznosili 25,1 milijuna eura (23,6 milijuna eura).

Zarada od doprinosa štedionica pokrivenih sustavom uzajamnih garancija zabilježila je manji pad od povijesno visokih razina, manjinski troškovi smanjili su se na 272.0 milijuna eura (-11,4%; 307,0 milijuna eura). Neto rezultat pripisiv vlasnicima matice porastao je na 1.264,7 milijuna eura (+30,6,9%; 968,2 milijuna eura).

Ukupni kapital, prilagođen za dodatni osnovni kapital (Tier 1 kapital), porastao je na 16,1 milijardi eura (14,8 milijardi eura). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja prema CRR-u, redovni osnovni kapital (CET1, Basel 3 u prijelaznom razdoblju) porastao je na 13,6 milijardi eura (12,1 milijarda eura); ukupna prihvatljiva vlastita sredstva (Basel 3 u prijelaznom razdoblju) iznosila su 18,8 milijardi eura (17,6 milijardi eura).

Ukupni rizik, odnosno, rizikom ponderirana aktiva, uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik (Basel 3 u prijelaznom razdoblju) porastao je na 101,8 milijardi eura (98,3 milijardi eura). Stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1, Basel 3 u prijelaznom razdoblju) iznosila je 13,4% (12,3%), a stopa regulatornog kapitala (Basel 3 u prijelaznom razdoblju) iznosila je 18,5% (17,9%).

Ukupna imovina porasla je na 208,2 milijarde eura (199,7 milijardi eura), najvećim dijelom zbog povećanja novca i novčanih sredstava, pogotovo novčanih sredstava u centralnim bankama na 18,4 milijardi eura (12,4 milijardi eura). Krediti i potraživanja od klijenata (neto) porasli su na 130,7 milijardi eura (+3,8%; 125,9 milijardi eura). Vrijednosnice koje se drže radi trgovanja pale su na 8,0 milijardi eura (8,7 milijardi eura). Što se tiče obaveza, depoziti klijenata porasli su značajno – pogotovo u Češkoj, Austriji i Rumunjskoj – na 138,0 milijardi eura (+7,9%; 127,9 milijarde eura).

Depoziti banaka porasli su na 14,6 milijardi eura (+3,0%; 14,2 milijardi eura). Dužnički vrijednosni papiri, većinom obveznice i hipotekarne obveznice, pali su na 27,2 milijarde eura (-8,3%; 29,7 milijarde eura). Omjer kredita i depozita iznosio je 94,7% (98.4%).

IZGLEDI
Erste Group očekuje povrat na materijalni kapital (ROTE) uz stopu višu od 10% u 2017. godini. Solidni makroekonomski razvoj na glavnim tržištima (Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Hrvatska, Srbija i Austrija), nepromijenjena izrazito pozitivna procjena profila rizika Banke i značajno smanjenje bankarskog poreza u Austriji, trebali bi biti pozitivni čimbenici u postizanju tog cilja. S druge strane, kontinuirano nisko kamatno okruženje i izostanak jednokratnih efekata poput onog prodaje udjela u VISA-i te još neutvrđeni politički rizici mogli bi to ugroziti.

Razvoj gospodarstva u 2017. trebao bi se odraziti u stopi rasta (realni rast BDP-a) od između 1,5 i 4,5% na glavnim tržištima Erste Groupa u SIE regiji. Svi ostali gospodarski parametri trebali bi se također značajno poboljšati. Nezaposlenost bi trebala nastaviti padati – stopa nezaposlenosti u Češkoj i Mađarskoj već je među najnižima u EU.

Inflacija bi trebala ostati niska, a jake kompetitivne pozicije ponovno bi trebale dovesti do viškova na tekućim računima. Fiskalna situacija i razine javnog duga također bi trebale ostati na istim razinama. No u Austriji bi rast trebao biti nešto manje dinamičan, uz stopu od 1,5%. Nezaposlenost bi se trebala stabilizirati u 2017. nakon rasta u 2016. godini. Sve u svemu, rast je i dalje pogonjen domaćom potražnjom, iako bi i izvoz trebao doprinijeti rastu u većini zemalja.

Uzevši sve navedeno u obzir, Erste Group očekuje srednje visok jednoznamenkasti rast neto kreditiranja koji zahtijeva umanjivanje marginalnog pritiska nastalog zbog reinvestiranja u državne obveznice u kontinuiranom niskokamatnom okruženju. Značajno poboljšanje kvalitete imovine također ima štetan utjecaj na neto prihod od kamata.

Svakim smanjenjem portfelja nenaplativih kredita, uzrokovanim prodajom tih kredita, ali i poboljšanom kvalitetom portfelja, neto prihod od kamata padat će zbog nižeg učinka kamatnog prihoda na nenaplative plasmane. Sveukupno gledano, Erste Group očekuje da će moći zadržati neto prihod od kamata stabilnim u 2017. godini. No ako kamatno okruženje ostane nepromijenjeno, moglo bi doći i do blagog pada.

Druga ključna sastavnica prihoda su neto prihodi od naknada i provizija, a oni bi u 2017. trebali ostati na razini približno jednakoj onoj u 2016. godini. Pozitivni zamah trebali bi dati veća potražnja za kreditima i dinamično gospodarsko okruženje. Nakon slabe 2016. godine, trgovanje vrijednosnicama također bi se trebalo poboljšati. Ostale sastavnice prihoda trebale bi ostati na istoj razini unatoč nepovoljnom neto trgovanju i postignutoj fer vrijednosti. Operativni prihodi stoga bi trebali ostati stabilni u 2017. ili će neznatno pasti u slučaju da rast kredita bude manji od očekivanog.

Operativni troškovi trebali bi porasti za 1-2% u 2017. godini. Ova inflacija troškova bit će većinom uzrokovana ulaganjima u IT, potrebnima za osiguranje kompetitivnosti Erste Groupa i mjerama uzrokovanim regulatornim zahtjevima. Daljnja ulaganja u pojednostavljenje proizvoda, standardizaciju procesa i implementaciju digitalne platforme George širom grupe glavne su postavke digitalne strategije.

Nakon predstavljanja u Austriji, George će 2017. godine biti pokrenut i u Češkoj, Slovačkoj te Rumunjskoj. Generatori dodatnih troškova su regulatorni zahtjevi povezani s, primjerice, implementacijom IFRS-a 9 od početka 2018. godine i pripremama za AnaCredit, europski skup podataka o bankarskim kreditima koji nadgleda Europska središnja banka. Operativni rezultat bi stoga trebao neznatno pasti u 2017. godini.

Troškovi rezerviranja i u 2017. godini trebali bi ponovo poduprijeti neto dobit. Iako nisko kamatno okruženje ima negativan učinak na neto prihod od kamata, ipak ima i pozitivan učinak na troškove rezerviranja. Za razliku od neto prihoda od kamata, na njih pozitivno utječe smanjenje broja nenaplativih kredita.

Ipak, Erste Group ne očekuje ponovno stvaranje povijesno niske razine troškova rezerviranja iz 2016. godine od samo 15 baznih bodova u odnosu na prosječne kredite klijentima. Iako je teško iznijeti precizne prognoze u trenutačnoj situaciji, Erste Group za 2017. godinu predviđa troškove rezerviranja od oko 30 baznih bodova u odnosu na prosječne kredite klijenata.

Ostali rezultati trebali bi se razvijati u pozitivnom smjeru. Iako su učinci prodaje dionica VISA-e jednokratni, bankarski porez u Austriji trebao bi se drastično smanjiti nakon jednokratnog plaćanja 200,9 milijuna eura Inovacijskom fondu u 2016. godini. Kao rezultat toga, ova stavka trebala bi se poboljšati ako ne dođe do nekih nepredviđenih događaja.

Po pretpostavkom da će porezne stope i manjinski troškovi ostati na sličnoj razini kao i u 2016. godini, Erste Group namjerava ostvariti povrat na materijalni kapital (ROTE) veći od 10%.

Potencijalne rizike smjernicama predstavljaju: utjecaj ekspanzivnih monetarnih politika centralnih banaka, uključujući i negativne kamatne stope, politički rizici povezani s izborima u ključnim ekonomijama EU, kao i geopolitički rizici te globalni ekonomski rizici ili inicijative povezane sa zaštitom potrošača.

Pročitajte još vijesti!

cappelli

Hrvatska spremna za turističku sezonu

Hrvatska je potpuno spremna za turističku sezonu, istaknuto je u petak na susretu ministra turizma Garija Cappellija s predstavnicima

Read More...
izvoz

Hrvatski robni izvoz lani porastao 5,7 posto, uvoz 5,5 posto

Hrvatski robni izvoz porastao je u 2016. godini za 5,7 posto u odnosu na prethodnu godinu što je treća

Read More...
Luka-Burilovic

Akcija “Kupujmo hrvatsko” u Splitu okupila 120 izlagača

Hrvatska gospodarska komora (HGK) ove je godine nacionalnu akciju “Kupujmo hrvatsko” započela u petak u Splitu, na Rivi gdje

Read More...

Komentiraj:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Prijavite se na naš newsletter!