Hrvatski potrošači zaslužuju više domaćih proizvoda na policama trgovina

In Potrošači
HPK

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) upozorila je u četvrtak da su poljoprivrednici suočeni s nelojalnom konkurencijom i dampingom, te je najavila da će prozivati trgovačke lance koji prodaju uvoznu robu koje trenutno ima dovoljno u Hrvatskoj, kao i onu koju prodaju ispod realne cijene.

Predsjednik HPK Mladen Jakopović ustvrdio je da su police domaćih trgovačkih lanaca i dalje prepune proizvoda iz uvoza, sumnjive kvalitete koji na hrvatsko dolaze po dampinškim cijenama, a kojima je teško konkurirati domaćim proizvođačkim cijenama.

“Svakim danom toga je sve više, a sada je došao trenutak da kažemo tome – dosta je!”, poručio je Jakopović s konferencije za novinare “Hrvatski potrošači zaslužuju više domaćih proizvoda na policama trgovina”, održanoj uoči Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. listopada.

Pozvao je sve članove HPK da im dojavljuju sve primjere nelogičnosti koje pronalaze u trgovačkim lancima, primjerice ako se na trgovačkoj polici nalazi uvozni proizvod, a tog proizvoda u Hrvatskoj trenutno ima dovoljno, kao i primjere proizvoda koji su naočigled ispod proizvođačke cijene.

Jakopović je svim trgovačkim lancima koji posluju u Hrvatskoj poručio da će HPK ubuduće krenuti s jasnim prozivanjem trgovačkog lanca i spornog proizvoda koji se u njemu nalazi.

Spomenuo je i česta povlačenja hrane s tržišta, a po podacima kojima raspolaže HPK, 80 do 90 posto tih proizvoda je iz uvoza.

Niske otkupne cijene povrća i nelojalna konkurencija djeluju demotivirajuće

Predsjednik Odbora za povrće i krumpir HPK Vjekoslav Budanec upozorio je na niske otkupne cijene povrća, dok su s druge strane cijene u trgovačkim lancima dosta visoke.

Zbog niskih cijena i nelojalne konkurencije mnogi proizvođači razmišljaju i o odustajanju od proizvodnje, a situacija na njih svakako djeluje demotivirajuće zbog čega i ne ulažu u povećanje proizvodnje, koje je potrebno, s obzirom na hrvatsku nedostatnost u proizvodnji svih povrtnih kultura.

Upozorio je i na slučajeve neispravno deklarirane hrane, na kojoj piše da je proizvedena u Hrvatskoj, a zapravo je iz uvoza.

Također, tu je i problem nedovoljne kontrole povrća iz trećih zemalja, gdje se između ostalog ono tretira s određenim zaštitnim sredstvima koja su u Hrvatskoj nedozvoljena.

Zbog većih ograničenja tako je proizvodnja u Hrvatskoj skuplja, a hrvatski proizvođači su izloženi i stalnim kontrolama, dok se hrana iz uvoza gotovo ne kontrolira, istaknuo je Budanec, poručujući kako je nužno pooštravanje kontrole uvozne hrane.

Damping direktno uništava hrvatsku proizvodnju

Potpredsjednik Odbora za povrće i krumpir HPK Damir Mesarić rekao je kako Hrvatska trenutno bilježi tržišni višak krumpira od oko 40 tisuća tona, što je posljedica koronakrize, slabije turističke sezone, kao i dobre i rodne godine. Tako je cijena pala na 75 lipa, a proizvodna cijena je oko 1,20 kuna.

Pritom, ustvrdio je da trgovačke lance zanima uvozna roba, odnosno nečiji tržišni viškovi koji dolaze po dampinškim cijenama.

Tako, primjerice, neka inozemna tvrtka svojim proizvođačima ili kooperantima kilogram krumpira plati 0,20 eura, a taj isti krumpir poslije izveze u Hrvatsku po cijeni od 0,06 eura.

“Dakle, to je tržišni višak, koji moraju iz svoje zemlje izbaciti van (…) time spuštaju cijenu i direktno uništavaju proizvodnju u Hrvatskoj”, ustvrdio je Mesarić, istaknuvši da takav damping nije dozvoljen te je zakonski kažnjiv.

Treba, kaže, pratiti cijene hrane u domicilnim zemljama te ne dopuštati da ispod te cijene uvoze hranu u Hrvatsku.

Predsjednik Odbora za tovno govedarstvo HPK Zvonko Širjan upozorio je na sličnu situaciju i u mesnoj industriji, gdje se često u prodaji reklamira kilogram teletine za 30 kuna, a u zemlji iz koje je to meso uvezeno kilogram žive teletine iznosi toliko.

Poljoprivredni proizvođači u Hrvatskoj trenutno imaju proizvode koje moraju plasirati domaćim potrošačima, a uvoziti treba tek kada tih proizvoda više neće biti. S obzirom da nismo samodostatni u gotovo nijednoj proizvodnji, uvoziti ćemo, no onda kada će nam trebati, poručio je Širjan, dodajući da trenutno između ostalog postoje tržišni viškovi svinja i junadi.

Okupljeni su pozvali mjerodavne institucije, poput Carinske uprave, Državnog inspektorata, kao i ministarstva poljoprivrede i zdravstva, da doslovno i strogo primjenjuju pravila koja se odnose na nepoštene trgovačke prakse, kontrolu hrane, njeno deklariranje i slično.

You may also read!

Petrokemija

Petrokemija ostvarila znatan rast neto dobiti, na 315 milijuna kuna

Petrokemija je u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila neto dobit od 315 milijuna kuna, znatno više u odnosu

Read More...
virus

Kontrola širenja Covid-19 u radnom okruženju

Zdravstveni sustav u Hrvatskoj kao i širom Europe i svijeta sve se teže nosi s novim valom širenja epidemije

Read More...
Meggle

Fortenova grupa i Meggle Hrvatska postigle dogovor o kupoprodaji nekretnina i proizvodne linije osječke mljekar

Belje plus, članica Fortenova grupe, i MEGGLE Hrvatska postigli su dogovor i potpisali sporazum o kupoprodaji imovine MEGGLE-ove mljekare

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.