I u 2018. godini povećana vrijednost robne razmjene EU

In Vijesti iz svijeta
hgk-zgrada

Prema objavljenim privremenim podacima Eurostata, ukupna vrijednost robne razmjene EU s ostatkom svijeta povećana je u prošloj godini za 5,3%, osjetno manje nego u prethodnoj godini kada je povećana za 8,0%. Pritom je vrijednost robnog izvoza povećana za 4,0%, a uvoza za 6,5%, što je dovelo do negativnog salda te razmjene u visini od 22,6 milijardi eura.

Daljnji se rast vrijednosti izvoza EU u prvome redu može objasniti daljnjim oporavkom globalne potražnje. Prema procjenama MMF-a, globalni BDP je u prošloj godini rastao po istoj stopi kao i u prethodnoj godini (3,7%), što znači da je zadržana i približno ista dinamika rasta ukupne potražnje. Pritom je Europska unija bila jedna od regija u kojoj je zabilježeno nešto izraženije usporavanje rasta na godišnjoj razini, tako da je kretanje potražnje, promatrano na globalnoj razini, imalo snažniji utjecaj na vrijednost izvoza EU nego na povećani uvoz. Povećanju vrijednosti izvoza pridonio je i rast globalnih cijena, ponajprije energije i energenata među kojima se isticao rast prosječne cijene sirove nafte od približno 30% u odnosu na 2017. godinu.

Kada se promatraju raspoloživi podaci o cijenama po kojima je EU industrijske proizvode uvozila, a može se pretpostaviti da su slični trendovi zabilježeni i kod izvoza, pokazuje se da su cijene u djelatnosti rudarstva i vađenja na godišnjoj razini povećane za približno 20%, a proizvoda prerađivačke industrije ukupno za 1,2%.

Pritom su među proizvodima prerađivačke industrije uvozne cijene naftnih derivata povećane za visokih 21%. To objašnjava činjenicu da je kod izvoza energenata, koji čini oko 5,5% ukupnog izvoza EU, zabilježena najveća godišnja stopa rasta od 14,9%. S obzirom na njihov relativno mali udio u ukupnom izvozu, veći je utjecaj na rast ukupnog izvoza ipak imao izvoz kemikalija i kemijskih proizvoda koji čine oko 18% ukupnog izvoza EU, a znatno je povećan i izvoz strojeva, uređaja i motornih vozila te tzv. ostalih proizvoda prerađivačke industrije.

Negativan je utjecaj na nominalni rast vrijednosti izvoza istodobno imao rast prosječnog tečaja eura prema većini važnijih globalnih valuta. Euro je, primjerice, prema američkom dolaru na godišnjoj razini ojačao za 4,5%, prema švicarskom franku za 3,9%, a prema kineskom juanu za 2,4%, što je imalo određeni utjecaj na usporavanje rasta robne razmjene. Naime, vrijednost izvoza ugovorenog u drugim valutama se u slučaju jačanja eura smanjuje kada se iskazuje u jedinstvenoj valuti eurozone.

Negativan je utjecaj na izvoz trebalo imati i zaoštravanje trgovinskih odnosa EU sa SAD-om koje se ogledalo u SAD-ovu uvođenju carina od 25% na uvoz čelika i 10% na uvoz aluminija početkom lipnja (za druge zemlje su uvedene u ožujku), te posljedičnom uvođenju dodatnih carina na dio američkih proizvoda od 22. lipnja, koje je uveo EU. Međutim, raspoloživi podaci u eurima pod znatnim utjecajem tečaja to ne potvrđuju. Naime, djelomično zbog slabljenja eura prema dolaru gotovo tijekom cijele godine, vrijednosti izvoza prema SAD-u u drugom je dijelu godine bila veća nego u prvih šest mjeseci, a ostvarivane su i veće stope rasta na godišnjoj razini.

Sve što se odnosilo na izvoz, utjecalo je i na vrijednost uvoza. Rast ukupne potražnje EU donekle je usporen u odnosu na prethodnu godinu, što je utjecalo na usporavanje rasta BDP-a s 2,4% u 2017. godini na 1,9%, ali i na usporavanje dinamike rasta robnog uvoza. Kretanje cijena energenata je istodobno imalo veći utjecaj nego kod izvoza jer ta vrsta proizvoda čini oko 20% ukupnog uvoza EU. Pritom se približno 50% uvoza energenata odnosi na sirovu naftu. Snažan utjecaj rasta cijene sirove nafte na vrijednost uvoza u prošloj godini potvrđuje i struktura uvoza prema zemljama.

Naime, EU najviše sirove nafte uvozi iz Rusije (oko 30%) i Norveške (oko 12%), a upravo su kod tih zemalja zabilježene visoke stope rasta uvoza. Točnije, uvoz iz Rusije je na godišnjoj razini povećan za 16,0%, a iz Norveške za 13,3%. Utjecaj uvođenja carina na proizvode iz SAD-a je kao i kod izvoza teže odrediti zbog opisanog utjecaja tečaja, ali su u drugom polugodištu ostvarene relativno visoke godišnje stope rasta uvoza na koje nije utjecao samo tečaj.

You may also read!

Nina Išek Međugorac

Žena godine je Nina Išek Međugorac

U užem izboru za Ženu godine u organizaciji časopisa Zaposlena, bile su četiri iznimne žene koje su svojim radom

Read More...
konobar

HOK – smanjiti PDV za ugostiteljstvo na 13 posto, stopu poreza na dohodak s 24 na 18 posto

Hrvatska obrtnička komora (HOK) u utorak je ponovila svoje prijedloge da se u sklopu četvrtog kruga porezne reforme smanji

Read More...
fortenova

Fortenova grupa tržištu nudi nekretnine koje nisu u funkciji – na listi trenutno 117 nekretnina

Fortenova grupa je krenula s prodajom nekretnina iz netemeljnog poslovanja, a na posebnoj mrežnoj stranici otvorenoj u tu svrhu

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.