Industrijska proizvodnja lani pala prvi put nakon četiri godine

In Statistika
industrija

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine potonula 6,6 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana prije, što je njezin najoštriji pad u posljednje dvije godine, pa je i u cijeloj 2018. proizvodnja pala, prvi put nakon četiri godine.

Prema u utorak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska je proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosincu pala za 2,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na prosinca 2017. godine potonula za 6,6 posto.

To je već šesti mjesec zaredom kako je proizvodnja pala na godišnjoj razini, i to znatno oštrije nego mjesec dana prije kada je oslabila 0,9 posto.

To je i najveći pad proizvodnje od prosinca 2016. godine, kada je potonula više od 14 posto.

Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u 12 od posljednjih 14 mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini.

„Uz iznimku veljače i lipnja, preostali mjeseci 2018. zabilježili su negativne godišnje stope rasta, što je, nakon četiri godine, industrijsku proizvodnju ponovno povuklo u negativan teritorij“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

U prosincu je na godišnjoj razini najviše potonula, za 17,6 posto, proizvodnja kapitalnih proizvoda, a slijedila je proizvodnja energije s padom od 8,6 posto.

Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju skliznula je, pak, za 7,7, a intermedijarnih proizvoda za 6,5 posto.

U prosincu je na godišnjoj razini porasla samo proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,9 posto.

Skroman oporavak u 2019.?

U cijeloj prošloj godini industrijska je proizvodnja bila za 1 posto manja nego u 2017., što je njezin prvi pad nakon četiri godine.

U 2017. je proizvodnja porasla za 1,9 posto.

„Bitno oslabljeni, odnosno negativan doprinos industrije, neće doživjeti svoj procvat niti u ovoj godini, već će očekivana stopa oporavka biti skromna. S druge strane, očekujemo da će, promatrajući sa strane ponude, rast i dalje generirati djelatnosti vezane uz trgovinu na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane, informacije i telekomunikacije te graditeljstvo“, zaključuju analitičari RBA. (H)

You may also read!

U HGK dodijeljene nagrade Top of the Funds

U HGK dodijeljene nagrade Top of the Funds

Imovina investicijskih fondova narasla za 57 posto Hrvoje Krstulović i Josip Zaher „Investicijski fondovi i društva važna

Read More...
Kako povećati sigurnost hrane tijekom uskrsnih blagdana

Kako povećati sigurnost hrane tijekom uskrsnih blagdana?

Savjeti za sigurnu blagdansku kupovinu Kupovina hrane je prvi korak u osiguranju sigurnih namirnica za vašu obitelj. Pravilan način kupovine

Read More...
lova

Učinkovitija provedba reformi

Nacionalni program reformi 2019. predstavlja kontinuitet prethodnih takvih programa fokusirajući se na tri identična cilja sadržana i u prošlogodišnjem

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.