Industrijska proizvodnja lani pala prvi put nakon četiri godine

In Statistika
industrija

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine potonula 6,6 posto u odnosu na isti mjesec godinu dana prije, što je njezin najoštriji pad u posljednje dvije godine, pa je i u cijeloj 2018. proizvodnja pala, prvi put nakon četiri godine.

Prema u utorak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska je proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosincu pala za 2,9 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na prosinca 2017. godine potonula za 6,6 posto.

To je već šesti mjesec zaredom kako je proizvodnja pala na godišnjoj razini, i to znatno oštrije nego mjesec dana prije kada je oslabila 0,9 posto.

To je i najveći pad proizvodnje od prosinca 2016. godine, kada je potonula više od 14 posto.

Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u 12 od posljednjih 14 mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini.

„Uz iznimku veljače i lipnja, preostali mjeseci 2018. zabilježili su negativne godišnje stope rasta, što je, nakon četiri godine, industrijsku proizvodnju ponovno povuklo u negativan teritorij“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

U prosincu je na godišnjoj razini najviše potonula, za 17,6 posto, proizvodnja kapitalnih proizvoda, a slijedila je proizvodnja energije s padom od 8,6 posto.

Proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju skliznula je, pak, za 7,7, a intermedijarnih proizvoda za 6,5 posto.

U prosincu je na godišnjoj razini porasla samo proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,9 posto.

Skroman oporavak u 2019.?

U cijeloj prošloj godini industrijska je proizvodnja bila za 1 posto manja nego u 2017., što je njezin prvi pad nakon četiri godine.

U 2017. je proizvodnja porasla za 1,9 posto.

„Bitno oslabljeni, odnosno negativan doprinos industrije, neće doživjeti svoj procvat niti u ovoj godini, već će očekivana stopa oporavka biti skromna. S druge strane, očekujemo da će, promatrajući sa strane ponude, rast i dalje generirati djelatnosti vezane uz trgovinu na veliko i na malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, priprema i usluživanje hrane, informacije i telekomunikacije te graditeljstvo“, zaključuju analitičari RBA. (H)

You may also read!

SEECEL

SEECEL postaje Centar za razvoj novih tehnologija

Nakon uspješno dovršenog postupka javne nabave, u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta danas je potpisan ugovor o dovršetku izgradnje

Read More...
Jadran

U crikveničkom Jadranu d.d. svakom zaposleniku isplaćen stimulativni dodatak na plaću

U crikveničkom Jadranu d.d. svakom zaposleniku isplaćen je stimulativni dodatak na plaću po tisuću kuna neto za lipanj i

Read More...
porez

Dvostruko oporezivanje trn u oku hrvatske gaming industrije

HGK šestu godinu zaredom organizira nastup hrvatske industrije računalnih igara na sajmu Gamescom, najvećem svjetskom sajmu digitalne zabave, koji

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.