Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda porastao 15 posto

In Izvoz
izvoz

Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih osam mjeseci ove godine porastao je za gotovo 15 posto, ali prati ga i rast deficita vanjskotrgovinske razmjene od 7,5 posto, izvijestili su u srijedu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Iz HGK navode da je u tom razdoblju izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 1,65 milijardi eura ili 14,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

No, porastao je i uvoz za 12,3 posto, na 2,4 milijarde eura, pa je deficit deficit vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dosegnuo 755 milijuna eura, što je za 53 milijuna ili 7,5 posto više nego u istom razdoblju 2020. godine.

Iz HGK navode da nakon što je zbog posljedica pandemije u 2020. deficit vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bio manji za čak 32 posto u odnosu na 2019., u ovoj godini se polako vraćaju stari, nepovoljni trendovi, pa je deficit od početka 2021. uvećan za 7,5 posto, unatoč solidnom rastu izvoza od gotovo 15 posto.

“Trend smanjenja deficita vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u odnosu na prethodnu godinu zaustavljen je sa sedmim mjesecom ove godine. u kojem je deficit porastao za 5 posto, a rast deficita nastavlja se i u kolovozu“, izjavila je voditeljica Odjela za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić.

Ističe kako je to bilo za očekivati jer je nakon oporavka od korone došlo do konsolidacije i normalizacije potražnje kroz oporavak HoReCa kanala i turističke potrošnje.

Iz HGK u priopćenju navode kako su u izvozu najzastupljenije žitarice (12,3 posto ukupnog izvoza), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (10,2 posto), ribe (9,7 posto), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,3 posto) te pića i alkohol (6,8 posto).

Najviše se, pak, uvozi meso (9,9 posto ukupnog uvoza), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,7 posto), mlijeko, jaja i med (7,8 posto), pića i alkohol (7,7 posto) i hrana za životinje (7,6 posto).

Hrvatska ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica (147,1 milijuna eura), ribe (60,6), uljarica (26,7), mesnih i ribljih prerađevina (11,6) i duhana (0,3), navode iz HGK, napomenuvši da žitarice i uljarice čine preko 70 posto suficita.

U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvaruje se deficit. Najveći deficit prisutan je u razmjeni mesa (181,6 milijuna eura), mlijeka i jaja (138,3), voća (131,5), hrane za životinje (129,4) i povrća (77,8).

“Upravo proizvodnje u kojima generiramo najveći deficit – stočarstvo, voćarstvo i povrćarstvo, uključujući njihovu preradu, trebale bi postati fokus mjera poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju 2023. – 2027. godina”, kazala je Jurišić.

Očekuje kako će nacionalne i potpore iz EU fondova za ulaganja u dugotrajnu imovinu u poljoprivredi i preradi te kvalitetna rješenja u raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem pridonijeti povećanju obujma proizvodnje i produktivnosti rada, povećati samodostatnost i smanjiti negativnu trgovinsku bilancu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

“Nužna nam je promjena strukture proizvodnje. Nije dobro da izvozimo sirovinu, a s druge strane imamo visok uvoz proizvoda stočarstva – mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te proizvoda na bazi žitarica i škroba, odnosno proizvoda s visokom dodanom vrijednosti”, naglasila je Jurišić.

Iz HGK ističu i da se za 2020. sada sa sigurnošću može zaključiti kako se radi o godini sasvim neuobičajenih kretanja uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, u kojoj je zbog utjecaja pandemije zabilježeno povećanje izvoza, smanjenje uvoza i smanjenje deficita u odnosu na 2019. (H)

You may also read!

wall

Svjetske burze oštro pale zbog nove varijante koronavirusa

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale jer je sklonost ulagača rizičnijim investicijama splasnula nakon što

Read More...
zadar

U Zadru predstavljen projekt Doline za digitalne nomade

U Zadru je u petak predstavljen projekt prve Doline za digitalne nomade u Hrvatskoj, osmislili su ga Mario Mrkša

Read More...
kuna

Snažan rast BDP-a u trećem tromjesečju diže prognoze za cijelu 2021.

Rast BDP-a u trećem tromjesečju za snažnih 15,8 posto potaknuo je analitičare RBA da svoju trenutnu prognozu ukupnog rasta

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.