Izvoz pršuta porastao za 30 posto

In Sajmovi i izložbe
Dragan Kovačević

U Poreču su otvoreni Dani hrvatskog pršuta 2021. na kojima su se okupili svi dionici u proizvodnji te poznate domaće delicije, a uz degustaciju i razmjenu iskustava, razgovaralo se i o već dobro poznatim temama – padu proizvodnje, nedostatku kvalitetne sirovine i jeftinom uvozu. Iako se te problematične točke sporo rješavaju, korona je rezultirala i nekim pozitivnim pokazateljima, poput smanjenja vanjskotrgovinskog deficita i povećanja izvoza za 30 posto.

Zašto je tome tako, pojasnio je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam, Dragan Kovačević. „Kada govorimo konkretno o proizvodima od buta i plećke u koje spadaju i pršuti, proizvodnja je pala za 10-ak posto u odnosu na 2019. S druge strane, imali smo smanjenje vanjskotrgovinskog deficita i povećanje izvoza za 30 posto. Takav izvozni rezultat posljedica je pandemije, izostanka turističke potrošnje i blokade HoReCa kanala zbog čega su proizvođači našli alternativne prodajne i izvozne kanale, posebice putem trgovačkih lanaca. Samo za ilustraciju, mi smo prošle godine imali 50 milijuna noćenja manje, to je kao da vam je nestao grad veličine grada Rijeke i okolice i to grad turista, koji konzumiraju i koji troše“, elaborirao je Kovačević pa se osvrnuo na strukturne probleme domaće poljoprivrede koji se posljedično prelijevaju i na proizvodnju pršuta.

Istaknuo je da nam je proizvodnja svinja od ulaska u EU do danas pala za oko 4 posto, a dodatni problem hrvatskom svinjogojstvu u prošloj i ovoj godini predstavljao je rast ulaznih troškova posebice cijena stočne hrane i pad cijena za 10 do 20 posto.

„Problematičan je i uvoz jeftine svinjetine zbog tržnih viškova povezanih s afričkom svinjskom kugom i zabranom izvoza u Kinu te dodatno pandemije i pada turističke potrošnje. I tu imamo svojevrsni apsurd, unatoč padu proizvodnje, izvoz svinja nam se u tih sedam godina povećao 4-5 puta, a s druge strane vanjskotrgovinski deficit u razmjeni svinjskog mesa, svježeg ili zamrznutog, porastao je za 50 milijuna eura i iznosi gotovo 160 milijuna. Da pojednostavim – povećava nam se izvoz žive stoke, a s druge strane imamo prekomjerni uvoz svinjskog mesa i prerađevina, što jasno govori da Hrvatska mora povećavati preradbene kapacitete i jačati finalizaciju u kojoj pršuti, kao proizvodi sa zaštićenom tehnologijom proizvodnje i vrhunskim senzorskim svojstvima, imaju sjajnu perspektivu“, naglasio je Kovačević.

Za budući razvoj sektora ključni faktori će biti oporavak turizma, nastavak investicijskog ciklusa, povećanje proizvodnje i udruživanje uzgajivača svinja kako bi osigurali stabilnu sirovinsku bazu. Da su poduzetnici svjesni važnosti ulaganja pokazuje i podatak kako je u zadnjih 5 godina uloženo preko 300 milijuna kuna u moderne automatizirane pogone s najnovijim tehnološkim dostignućima i inovacijama.

HGK je, na zahtjev svojih članica, prema Ministarstvu poljoprivrede poslala zahtjev da se u nacrtu strategije poljoprivrede, i po pitanju izravnih potpora i po pitanju mjera ruralnog razvoja, izuzmu diskriminatorne odredbe s obzirom na kategoriju proizvođača prema veličini. „Tražimo da se uzme u obzir snažna uloga velikih i srednjih tvrtki u organizaciji proizvodnje, tržišnom udjelu i izvozu, investicijama, produktivnosti i konkurentnosti. Konkretno, želimo da te velike i srednje tvrtke budu prihvatljiv korisnik i za izravne potpore i za mjere ruralnog razvoja. To je hrvatski specifikum u odnosu na druge članice EU, a dobre primjere toga imamo i među proizvođačima pršuta“, zaključio je Kovačević.

Inače, Hrvatski pršut predstavljen kroz svoja četiri brenda (Dalmatinski, Drniški, Istarski i Krčki) jedan je od najatraktivnijih elemenata gastronomske baštine i kulturnog identiteta Hrvatske. Tradicija, autohtonost i kvaliteta potvrđene su certifikacijom i standardizacijom proizvodnje. Domaći proizvođači udruženi u Klaster hrvatskog pršuta u mogućnosti su isporučiti vrhunski proizvod ujednačene kvalitete. Zahvaljujući tome, Hrvatski pršut postao je jedan od tržišno najpotentnijih proizvoda u čijoj se proizvodnji, distribuciji i prodaji pružaju izvrsne poslovne mogućnosti.

foto Danilo Dragosavac

You may also read!

plenkovic

Tri segmenta djelovanja za ublažavanje rasta cijena energenata

Premijer Andrej Plenković u srijedu je najavio kako će Vlada s ciljem ublažavanja rasta cijena energenata na građane djelovati

Read More...
Donacija dm

Donacija dm-a u iznosu od 67.595 kuna za nastavak istraživanja raka prostate

U srijedu, 26. siječnja, dm je Institutu Ruđer Bošković predao donaciju u iznosu od 67.595 kuna koja je namijenjena

Read More...
Milanović Kraš

U slavljeničkoj godini Kraš potvrđuje lidersku poziciju i nastavlja rasti

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas je posjetio Kraš prehrambenu industriju d.d. koja obilježava 110 godina poslovanja. Početak poslovanja

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.