Jedno radno mjesto u izvozno orijentiranoj industriji stvara 2,4 radna mjesta u ostatku ekonomije

eiz

Istraživači Ekonomskog instituta, Zagreb predstavili su 26. rujna 2017. na okruglom stolu „Izvori izvoznog rasta i industrijski razvoj: empirijski dokazi u Hrvatskoj“ rezultate istoimenog istraživanja koje je za cilj imalo utvrditi izvore izvoznog rasta hrvatske prerađivačke industrije te kvantificirati multiplikativni doprinos izvoza prerađivačke industrije ukupnom gospodarstvu.

Rezultati sugeriraju da izvoz prerađivačke industrije stvara, izravno ili neizravno, 57,4 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti. Pod izravnim učincima podrazumijeva se rast proizvodnje, dodane vrijednosti i zaposlenosti unutar same prerađivačke industrije, a pod neizravnim učincima rast aktivnosti drugih sektora uključenih u lanac dodane vrijednosti izvoznika. Drugim riječima, izvoz prerađivačke industrije čini čak 20,5 posto bruto dodane vrijednosti ukupnog gospodarstva, što znači da se na svaku kunu dodane vrijednosti koja se generira direktno kroz izvoz prerađivačke industrije u ostatku ekonomije generira još 2,6 kuna dodane vrijednosti. Osim prerađivačke industrije na koju se odnosi 89 posto ukupnog robnog izvoza Hrvatske, izvoz prerađivačkog sektora značajno pridonosi kreiranju bruto dodane vrijednosti drugih sektora čiji su proizvodi i usluge izravno ugrađeni u finalne izvozne proizvode prerađivačke industrije. Tako izvoz prerađivačke industrije stvara 26,5 posto ukupne bruto dodane vrijednosti poljoprivrede, 32,3 posto transporta i trgovine te 16,6 posto bruto dodane vrijednosti poslovnih usluga. Istraživanje također sugerira da multiplikativni učinci izvoza prerađivačke industrije jačaju otkako je Hrvatska pristupila Europskoj uniji.

Izvoz prerađivačke industrije ima veliki značaj i za zaposlenost u Hrvatskoj. Tako izvoz prerađivačke industrije izravno pridonosi zapošljavanju 140.000 ljudi u samoj prerađivačkoj industriji, što je više od 50 posto ukupnog broja zaposlenih u tom sektoru. No, kad se uzme u obzir učinak na zapošljavanje u drugim sektorima, onda izvoz stvara 340.000 radnih mjesta u ukupnoj ekonomiji. To čini čak 21,5 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Nadalje, svako radno mjesto stvoreno u izvozno orijentiranoj prerađivačkoj industriji stvara još 3,7 radnih mjesta u ostatku ekonomije. Primjerice, izvoz prerađivačke industrije izravno stvara 35 tisuća radnih mjesta u poljoprivredi, 109 tisuća u transportu i trgovini te 18 tisuća radnih mjesta u sektoru poslovnih usluga.

Analiza samih izvoznih trendova pokazala je da su temeljna obilježja izvoza prerađivačke industrije dinamičniji rast izvoza nakon ulaska u EU, veliki vanjskotrgovinski deficit, sve veći konkurencijski pritisak na međunarodnim tržištima i tehnološko zaostajanje proizvodne strukture izvoza u odnosu na zemlje Europske unije.

Istraživanje je provedeno uz financijsku potporu Ekonomskog instituta, Zagreb iz sredstava višegodišnjeg institucijskog financiranja znanstvene djelatnosti dodijeljenih od Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Najveći doprinos izvoznom rastu nakon ulaska Hrvatske u EU dale su brodogradnja, farmaceutska industrija i prehrambena industrija. Izražena izvozna koncentracija proizvodnih i tržišnih struktura ukazuje na nedovoljna ulaganja u istraživanje i razvoj tržišta kao i nedovoljna ulaganja u inovacijske aktivnosti. Upravo su ulaganja u istraživanje i razvoj kao i inovacijske aktivnosti osnova razvoja konkurentnosti domaće industrije. U provedenom istraživanju konkurentnost je identificirana kao najznačajniji izvor izvoznog rasta. Učinak konkurentnosti na izvozni rast najizraženiji je kod izvoza u nove članice EU-a (naročito Sloveniju, Mađarsku i Poljsku), umjereno je izražen kod izvoza u stare članice EU-a (naročito Italiju, Njemačku i Austriju), dok je na tržištu CEFTA-e zabilježen pad konkurentnosti.

Pogoršanje konkurentnosti na tržištu CEFTA-e rezultiralo je padom izvoza na ovo tržište u 2015. i 2016. godini. Važno je napomenuti i da je rast izvoza prerađivačke industrije nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju značajno pridonio izlasku hrvatskog gospodarstva iz dugotrajne recesije. Ukupna bruto dodana vrijednost inducirana izvozom prerađivačke industrije u 2014. godini porasla je za 8,09 posto na godišnjoj razini, a u 2015. za 12,10 posto, što je u prosjeku porast od 10 posto.

Ukupni robni deficit u 2016. godini iznosio je visokih 7,4 milijarde eura. Promatrano po zemljama, Hrvatska ima najveći deficit u razmjeni s Njemačkom u iznosu od 1,7 milijardi eura. Slijede Mađarska (930,0 milijuna eura), Italija (801,7 milijuna eura) i Austrija (781,9 milijuna eura). Trgovinski suficit Hrvatska uspijeva realizirati sa zemljama CEFTA-e, a najveći je s Bosnom i Hercegovinom (546,6 milijuna eura).

Značajan vanjskotrgovinski deficit bilježimo i u proizvodnoj strukturi izvoza. On ujedno govori o znatno većoj agregatnoj potražnji u odnosu na proizvodnju u tim nišama. Najveći deficit ostvarujemo u razmjeni motornih vozila (912,3 milijuna eura), kemikalija i kemijskih proizvoda (877,0 milijuna eura), prehrambenih proizvoda (783,8 milijuna eura) te računala, elektroničkih i optičkih proizvoda (767,5 milijuna eura). Istovremeno, trgovinski suficit bilježimo kod prerade drva (327,1 milijun eura), brodogradnje (231,2 milijuna eura) i proizvodnje namještaja (70,7 milijuna eura).

Za hrvatski je robni izvoz EU-28 još uvijek najvažnija izvozna destinacija sa 66,7 posto ukupnog robnog izvoza. U zadnjih nekoliko godina raste izvoz u EU-28, a smanjuje se na tržište CEFTA-e, primarno zbog pada cjenovne konkurentnosti na tržištu CEFTA-e nakon ulaska u EU.

Rezultati istraživanja stoga potvrđuju izniman značaj izvoza prerađivačke industrije za realizaciju ukupnih socijalno-ekonomskih ciljeva u Republici Hrvatskoj.

Pročitajte još vijesti!

sabor

U Sabor upućen prijedlog zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi

Vlada je sa sjednice održane u srijedu, na svoju prvu godišnjicu, u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog zakona o

Read More...
1-Panel 1

Održana konferencija „Dobro upravljanje – pametno gospodarenje otpadom kao primjer“

Danas je u Velikoj Gorici održana konferencija „Dobro upravljanje – pametno gospodarenje otpadom kao primjer – Kako građani mogu

Read More...
VIPnet

Vipnet jedanaestu godinu zaredom nagrađen Certifikatom Poslodavac Partner

Tvrtki Vipnet d.o.o. jedanaesti je put dodijeljen Certifikat Poslodavac Partner za izvrsnost u upravljanju ljudskim potencijalima. Vipnet se kontinuirano

Read More...

Komentiraj:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Prijavite se na naš newsletter!