Kako se ulaganje u informacijsku tehnologiju i digitalne kompetencije učenika te učitelja i nastavnika isplatilo tijekom pandemije

In Bankarstvo
bank

Kada je 25. veljače 2020. godine u Hrvatskoj zabilježen prvi slučaj zaraze virusom COVID-19, Vlada je reagirala brzo uvođenjem mjera poput zabrane putovanja i javnih okupljanja, ograničenja radnog vremena prodavaonica hrane, obustave usluga koje nisu primarne te otkazivanja sportskih i kulturnih događanja.

Kako bi osigurala transparentnost i pružila potporu svojim građanima, Vlada je pokrenula internetsku stranicu koronavirus.hr s detaljnim uputama u svezi s javnom sigurnosti, sa svakodnevnim najnovijim informacijama o širenju zaraze i provedbi gospodarskih mjera. Čini se da su stroge mjere koje je uvelo Ravnateljstvo civilne zaštite, rano otkrivanje putova širenja te temeljito medijsko praćenje doprinijeli uspješnom obuzdavanju pandemije u zemlji.

Među prvim uvedenim Vladinim mjerama bilo je i zatvaranje škola – najprije u Istri, smještenoj vrlo blizu Italije – a ubrzo i u cijeloj zemlji. Iako učenicima, roditeljima te učiteljima i nastavnicima u Hrvatskoj nije bilo lako podnijeti takvu obustavu obrazovnog procesa, hrvatski obrazovni sustav zapravo je bio prilično spreman za nošenje s tom situacijom.

Digitalizacija škola i kurikularna reforma stvorile su uvjete za lakši prijelaz prema nastavi na daljinu
Tijekom 2015. godine Hrvatska je pokrenula pilot projekt e-Škola u okviru kojega je osigurala digitalnu opremu i alate za podršku za 150 škola. Nakon pilot projekta uslijedila je primjena u cijeloj zemlji koja će obuhvatiti sve škole do 2022. godine. Potom je u rujnu 2018. godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) započelo pilot projekt „Škola za život“ u sklopu cjelovite kurikularne reforme i to u 74 osnovne i srednje škole diljem Hrvatske, kao prethodnicu frontalnom uvođenju kurikularne reforme u sve škole od rujna 2019. godine.

Reforma je uvelike bila usmjerena na nabavu digitalne tehnologije i opreme za škole te unapređivanje digitalnih kompetencija učenika te učitelja i nastavnika. Više od 50 000 učitelja i nastavnika sudjelovalo je u tim edukacijama tijekom dvije godine. To se iskustvo pokazalo ključnim te je omogućilo brzi prijelaz Hrvatske na nastavu na daljinu.

Tek dva tjedna prije Vladine najave mogućnosti zatvaranja škola Ministarstvo je započelo s pripremama za nastavu na daljinu, koja je uspješno pokrenuta 16. ožujka, istoga dana kada su škole u cijeloj zemlji zatvorene. Virtualne učionice koje su se prethodno koristile za edukaciju učitelja i nastavnika postale su mjesta za komunikaciju s učenicima, dijeljenje informacija s kolegama učiteljima i nastavnicima te kao izravan komunikacijski kanal s Ministarstvom.

Osim pandemije virusa COVID-19, 22. ožujka vrlo snažan potres (jakosti 5.5 stupnjeva po Richteru) pogodio je glavni grad Hrvatske Zagreb. Bio je to najsnažniji potres u hrvatskome glavnom gradu u posljednjih 140 godina te je uzrokovao značajna oštećenja u povijesnoj gradskoj jezgri te, među ostalim, i oštećenja brojnih škola, dječjih vrtića, sveučilišta i drugih odgojno-obrazovnih ustanova. Međutim, Ministarstvo je uspjelo nastaviti s nastavom na daljinu odmah nakon potresa te je tako spriječilo daljnji prekid obrazovnog procesa.
Organizacija, glavna načela te raspoložive platforme za nastavu na daljinu

Kako bi osiguralo odgovarajuće modalitete izvođenja nastave na daljinu, Ministarstvo je koristilo više resursa: za najmlađu djecu koja ne mogu samostalno koristiti online resurse uspostavljena je suradnja s javnom televizijom, a za učenike srednjih škola nastavnici i Ministarstvo snimili su 15-minutne video snimke koje obuhvaćaju cijeli kurikulum i raspored kako bi omogućili svim učenicima postizanje planiranih ishoda učenja do kraja školske godine. U sklopu priprema za nastavu na daljinu Ministarstvo je objavilo upute za škole: Uputu svim osnovnim i srednjim školama vezano uz nastavak organizacije nastave na daljinu te Smjernice osnovnim i srednjim školama vezano uz organizaciju nastave na daljinu uz pomoć informacijsko – komunikacijske tehnologije

Ministarstvo je nastavu na daljinu koncipiralo na dva ključna načela:
1. “Svakom učeniku mora biti osiguran pristup, uzimajući u obzir dob učenika;
2. Potrebno je osigurati rezervnu opciju za svako rješenje .”

U praksi to je značilo potrebu korištenja više kanala kako bi se doprlo da učenika i roditelja, uz postojanje rezervnih rješenja. Različiti resursi za nastavu na daljinu uključivali su TV kanale, YouTube, elektroničku poštu, aplikacije za instant poruke, društvene mreže te različite digitalne platforme (npr. Moodle, Teams, Yammer).

Kako bi osiguralo uravnoteženo opterećenje učenika te pružilo podršku učiteljima i nastavnicima u pripremi nastavnih planova, Ministarstvo je objavilo Preporuke o organizaciji radnog dana učenika tijekom održavanja nastave na daljinu. Nadalje, Upute za vrednovanje i ocjenjivanje tijekom nastave na daljinu obuhvaćaju različite scenarije za provedbu Državne mature za maturante.

Praćenje sudjelovanja učenika
Za mlađe učenike (od 1. do 4. razreda), koji prate nastavu na daljinu putem televizijskog kanala, učitelji su dobili uputu da virtualno komuniciraju s roditeljima – putem e-pošte, Vibera, Whatsappa itd. Učenici srednjih škola prijavljuju se i povezuju sa svojim virtualnim učionicama putem digitalnih platformi, čime se olakšava praćenje njihova sudjelovanja. Uvedena su posebna pravila radi lakšeg praćenja slučajeva kada se učenici ne prijave u učionice: najprije bi nastavnik trebao kontaktirati s roditeljima radi prikupljanja informacija o mogućem razlogu učeničkog izostanka te u slučaju potrebe ponuditi pomoć. U slučaju da učenici, unatoč porukama i pozivima nastavnika, i dalje ne odgovaraju niti se prijavljuju u učionicu, nastavnik bi trebao kontaktirati s centrom socijalne skrbi. Naime, izostanak roditeljske potpore djeci pri učenju te suradnje sa školom smatra se zvonom za uzbunu.

Planovi i upute za ponovno otvaranje škola i dječjih vrtića
Hrvatska vlada je 7. svibnja donijela odluku kojom se utvrđuju uvjeti za normalizaciju školske nastave počevši od ponedjeljka 11. svibnja. Prema toj odluci većina učenika nastavit će zasada s učenjem na daljinu te će samo polaznici dječjih vrtića i učenici osnovnih škola (od 1. do 4. razreda) imati mogućnost povratka u školu.

Podloga za ovo djelomično otvaranje je ekonomske prirode te ima za cilj osigurati kontinuitet učenja i skrbi za djecu roditelja male djece koji se trebaju vratiti na posao. Međutim, Hrvatski zavod za javno zdravstvo savjetovao je roditeljima da djecu zadrže kod kuće kad god je to moguće budući da bi broj djece u dječjim vrtićima i školama mogao porasti do te mjere da će biti teško pridržavati se mjera održavanja fizičkog razmaka. Isto tako, prema uputama, djeca s kroničnim bolestima ili koja su u kontaktu s kroničnim pacijentima ne bi se trebala vratiti u školu.

Nastava na daljinu u budućnosti: Korištenje iskustva i resursa nastave na daljinu za stvaranje dodane vrijednosti u tradicionalnoj nastavi i učenju

Korištenje nastave na daljinu u vrijeme krize Ministarstvo doživljava i kao priliku za stvaranje dodane vrijednosti i u tradicionalnoj nastavi i učenju u učionici. Stoga Ministarstvo trenutno radi na Akcijskom planu kojim će se isto tako urediti korištenje nastave na daljinu u “normalnim” okolnostima. Neki od prijedloga za korištenje nastave na daljinu tijekom redovne školske godine uključuju:

  • osiguravanje šireg pristupa za (i) učenike koji privremeno nisu u mogućnosti pohađati redovnu nastavu jer su, primjerice, u bolnici ili na kućnom liječenju; (ii) nadarene učenike s puno dodatnih, primjerice, sportskih ili glazbenih obveza; (iii) učenike u izoliranim područjima (na otocima ili ruralnim područjima);
  • privremeno rješavanje problema nedostatka nastavnika u određenom području, primjerice nastavnika matematike na nekom od otoka; te
  • sudjelovanje u međunarodnim zajednicama dijeljenja praksi i znanja, primjerice eTwinning.

S ulaskom u osmi tjedan nastave na daljinu u Hrvatskoj uočili smo ogroman angažman i posvećenost svih dionika uključenih u taj process – učitelja i nastavnika, roditelja, učenika i Vlade Republike Hrvatske – kako bi se osigurali kontinuitet učenja i sveukupne dobrobiti učenika. Istovremeno je to podsjetnik, sada više nego ikad, na veliku važnost bliske ljudske i društvene interakcije, učenja s vršnjacima, razvijanja odnosa te drugih koristi fizičkog pohađanja škole za uspješan i djelotvoran obrazovni proces na svim razinama.

Diego Ambasz i Lucia Brajković

You may also read!

industry

Oporavak europske industrijske proizvodnje u svibnju – u Hrvatskoj blaži pad

Europska industrijska proizvodnja oporavila se u svibnju u odnosu na travanj zahvaljujući ublažavanju mjera suzbijanja pandemije koronavirusa dok je

Read More...
otp_banka

OTP banka snižava kamatne stope za kredite vezane uz NRS

OTP banka je u utorak najavila da od početka kolovoza snižava kamatne stope na kredite građana u eurima i

Read More...
Huawei

Dvoznamenkasti rast Huaweija u prvoj polovici 2020.

Huawei je objavio poslovne rezultate za prvu polovicu 2020. koji pokazuju kako je kompanija u tom razdoblju ostvarila prihod

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.