Kako upravljati intelektualnim vlasništvom u organizaciji?

In Prikazi knjiga
hgk

Predstavljanje knjige u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Gotovo svaki proizvod koji kupujemo ili usluga kojom se koristimo imaju neku vezu s intelektualnom vlasništvom. Ono je svuda oko nas i ima sve karakteristike imovine pa je za sve organizacije koje stvaraju intelektualno vlasništvo kroz svoje proizvode ili usluge iznimno važno kako njime upravljati, naglašeno je na okruglom stolu na temu intelektualnog vlasništva i predstavljanju knjige “Upravljanje intelektualnim vlasništvom u organizaciji” koja je održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Na skupu su predstavljeni primjeri dobre prakse i strategije upravljanja intelektualnim vlasništvom u organizacijama temeljenih na znanju i inovacijama kako bi se poslovna i akademska zajednica potakla na sustavnu brigu o zaštiti svojih izuma i drugih registrabilnih intelektualnih tvorevina te zaštitu autorskih djela i srodnih prava, osobito u digitalnom okruženju koje nameće nova pravila ali i brojne izazove u zaštiti intelektualnog vlasništva. Predstavljen i sveučilišni udžbenik “Upravljanje intelektualnim vlasništvom u organizaciji”, grupe autora Romane Matanovac Vučković, Petra Miševića, Ivane Kanceljak, Matije Kikelj i Dominika Miševića.

Autor knjige, Petar Mišević savjetnik predsjednika HGK, naglašava kako je važno istaknuti prednosti koje nudi regulativa kroz postupak registracije patenata, žigova te zaštite industrijskog dizajna, jer je to jedan od načina jačanja konkurentnosti gospodarstva i svih hrvatskih tvrtki, kako na nacionalnom tako i na međunarodnom tržištu.

“Ovo je udžbenik koji je u funkciji ne samo akademske zajednice i studenta, već i poslovne zajednice i svih onih koji izravno ili ne izravno stvaraju intelektualne tvorevine ili su njihovi korisnici. Svi skupa trebamo međusobno surađivati, koristiti kapacitete institucija, prvenstveno akademske zajednice te i Državnog zavoda za zaštitu intelektualnog vlasništva kako bi onemogućili sivu ekonomiju i stjecanje nepripadajuće materijalne koristi. HGK je kroz znakove Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta puno učinila u 30-tak godina na promociji hrvatskih proizvoda i usluga i time doprinijela konkurentnosti hrvatskog gospodarstva”, rekao je Mišević.

Profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu i autorica knjige Romana Matanovac Vučković naglašava kako je kada je riječ o upravljanju intelektualnim vlasništvom u organizaciji, važno napomenuti da svako poduzeće, svaki poslovni subjekt u Hrvatskoj, Europi i svijetu mora voditi računa o intelektualnom vlasništvu, jer je to danas nezaobilazna grana kojom se mora pozabaviti i menadžment poduzeća. Upravljanje znači da vi morate imati strategije kako zaštititi vlastite intelektualne tvorevine, kako ih plasirati na tržište ali istodobno kako se odnositi prema tuđim intelektualnim tvorevinama kako se ne bi našli u situaciji da vas netko tuži što može generirati velike troškove organizaciji.

“Mi smo turistička zemlja, no ako u turizmu nema kvalitetnog brendiranja, ako nema dobre intelektualne zaštite vlastitih usluga i proizvoda, vi se nećete probiti na tržište i nitko vas neće prepoznati, niti ćete moći brendirati zemlju i tako privući potrošače. Intelektualno vlasništvo je pravna kategorija, ali način na koji se on manifestira u svakodnevnom poslovanju jest da je prijemčiv za korisnika, odnosno potrošače koji poduzeća raspoznaju upravo po njihovom intelektualnom vlasništvu”, rekla je Matanovac.

Na okruglom stolu posvećenom zaštiti intelektualnog vlasništva uz moderiranje Elizabete Gojan sudjelovali su državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl, glavna ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Ljiljana Kuterovac, potpredsjednik Atlantic Grupe za korporativne aktivnosti Neven Vranković, direktorica Podravke u Sektoru poslovne održivosti i zelene transformacije Nataša Mikuš Žigman, član Uprave Hrvatske poštanske banke Ivan Soldo, te s Pravnog fakulteta u Zagrebu profesori Igor Gliha, Siniša Petrović i Romana Matanovac Vučković.

Na skupu je istaknuto i kako u Hrvatskoj nema prepreka u zaštiti intelektualnog vlasništva ali se premalo ulaže u razvoj i istraživanja kako bi postali društvo znanja i inovacija po uzoru na razvijene europske zemlje. Vidljivo je to po broju patenata i inovacija po kojima uz iznimku kreativnih industrija zaostajemo za razvijenim državama. Ipak, raste udio nematerijalne imovine u ukupnoj vrijednosti poduzeća u što spadaju i intelektualna prava što je značajan resurs svake kompanije koji se može materijalizirati.

Izvor: HGK

You may also read!

wallstreet

Svjetske burze porasle nakon povećanja kamata Feda i ECB-a

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica znatno porasle jer se ulagači nadaju da će uskoro završiti ciklus

Read More...
PBZ

Intesa Sanpaolo blago povećala dobit i prihod u 2022.

Talijanska banka Intesa Sanpaolo izvijestila je u petak o blagom rastu dobiti i prihoda u 2022. godini, uz veće

Read More...
Mišićno-koštane bolesti i utjecaj na rad

Mišićno-koštane bolesti i utjecaj na rad

Mišićno-koštani poremećaji pripadaju najčešćim oboljenjima povezanima s radom. Ti poremećaji pogađaju milijune radnika diljem Europe i koštaju poslodavce milijarde

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design