Komentar na proljetne projekcije Europske komisije

In Statistika

Europska komisija je objavila svoje najnovije, proljetne, procjene gospodarskog rasta Europske unije i njezinih članica za ovu i narednu godinu, prema kojima se nastavlja lagani pad procijenjenih stopa rasta. Razloge usporavanja Europska komisija prije svega vidi u usporavanju globalnog rasta i globalne potražnje te smanjenom obujmu globalne vanjskotrgovinske razmjene.

Stoga se smanjuje utjecaj inozemne potražnje na rast gospodarstva EU te se predviđaju niže stope rasta BDP-a od onih u proteklim godinama. Prema najnovijoj procjeni u ovoj godini bi BDP na razini cijele Europske unije trebao porasti 1,4%, neznatno manje u odnosu na procjenu iz veljače koja je iznosila 1,5% i osjetno manje od 2,0% koliko je iznosio u 2018. godini. U međuvremenu je objavljena i preliminarna procjena za prvi kvartal ove godine prema kojoj je rast na razini EU iznosio 1,5%, jednako kao i u zadnjem kvartalu prošle godine, što je najniža godišnja stopa rasta od zadnjeg kvartala 2013. godine.

Za Hrvatsku, kao i za većinu ostalih članica, procjene su također nešto niže od prethodnih. Prema najnovijim procjenama hrvatsko gospodarstvo bi u ovoj godini trebala rasti po stopi od 2,6%, isto kao i u protekloj godini, a u idućoj po stopi od 2,5%, dok su prethodne procjene bile 2,7% i 2,6%. Pri tome Europska komisija i za Hrvatsku predviđa smanjivanje utjecaja rasta inozemne potražnje, ali i nastavak oporavka domaće potražnje pod utjecajem daljnjeg oporavka osobne potrošnje te investicija, posebno javnih, financiranih europskim fondovima.

Očekivano usporavanje inozemne potražnje u velikoj se mjeri može povezati s usporavanjem najvećih izvoznih tržišta Hrvatske, prije svega Njemačke i Italije te EU u cjelini. Naime, procijenjena stopa rasta za Njemačku od samo 0,5% u ovoj godini znatno je niža nego u veljači kada je iznosila 1,1%, dok je procjena za Italiju istodobno smanjena za 0,1 postotni bod, ali bi realni rast BDP-a Italije trebao iznositi tek neznatnih 0,1%.

Kada se promatraju najnovije procjene može se naglasiti da se položaj Hrvatske ipak blago poboljšava u odnosu na druge članice. Tako je Hrvatska jedna od članica u kojima je došlo do najmanje „negativne“ korekcije procjena kada se danas objavljene procjene uspoređuju s procjenama Europske komisije objavljenim prije godinu dana.

Točnije, samo je kod sedam članica došlo do pozitivne korekcije ili zadržavanja procjene na istoj razini. Zatim Hrvatska prema procjeni rasta za ovu godinu zauzima 14. mjesto među članicama, što je nešto bolja pozicija nego kod ostvarenja u prethodne dvije godine (15. i 17.), a povećana je i razlika u stopi rasta koja se očekuje za Hrvatsku i za EU u korist Hrvatske, što utječe na dinamiku približavanja prosječnoj razini razvijenosti EU.

Europska komisija danas je objavila i podatke o predviđenom kretanju visine proračunskog viška/manjka te razini javnog duga zemalja članica. Prethodni fiskalni pokazatelji za Hrvatsku su izrazito dobri jer je pri uspješnoj fiskalnoj konsolidaciji u posljednje dvije godine bilježen proračunski višak, a razina udjela duga opće države u BDP-u kontinuirano se smanjuje od 2015. godine i to po višoj dinamici od one zahtijevane Maastrichtskim kriterijima.

Na takvim temeljima koji su rezultat provedbe fiskalne politike i kontinuiteta zdravog gospodarskog rasta, Europska komisija za ovu godinu planira ostvarivanje proračunskog viška od 0,1% BDP-a, a naredne godine bi višak iznosio 0,5% BDP-a.

Riječ je o projekcijama koje su u skladu s očekivanjima Vlade RH objavljenim u Programu konvergencije za razdoblje Republike Hrvatske 2019. – 2022., odnosno čak su i blago povoljnije (za 2019. godinu za 0,4 postotnih bodova, a za 2020. za 0,3 postotna boda). I Europska komisija je svjesna utjecaja sporijeg rasta poreznih prihoda na proračunske veličine (zbog nižeg PDV-a i socijalnih doprinosa) te nešto viših proračunskih rashoda na dijelu stavki (plaće, investicije i kapitalni transferi), ali njihov utjecaj ocjenjuje nešto blaže nego što je to urađeno u konzervativnijim projekcijama Ministarstva financija koje je u ovoj godini planiralo blagi proračunski manjak u iznosu od 0,3% BDP-a.

Na razini EU28 u ovoj se godini planira proračunski manjak od 1,0% BDP-a, a nešto veći proračunski višak od Hrvatske među sličnim zemljama planira se u Sloveniji, Bugarskoj, Litvi i Češkoj (između 0,2% u 0,8% BDP-a).

Slična je situacija i s dugom opće države čiji se udio u BDP-u prema projekcijama Europske komisije nastavlja smanjivati (na 70,9% u ovoj godini i na 67,6% u 2020. godini). To je za 0,7 odnosno 0,9 postotnih bodova povoljnije od projekcija Vlade RH što upućuje na to da postoji realna mogućnost da one budu nadmašene, ukoliko se ne materijaliziraju dodatni rizici.

You may also read!

ged

Zagrebačkom velesajmu dodijeljena prestižna nagrada globalnog udruženja sajmova za izniman doprinos razvoju sajamske industrije

Zagrebački velesajam dobitnik je nagrade 2019. Exhibition World/UFI GED Award, koju mu je dodijelilo Međunarodno udruženje sajmova (UFI -

Read More...
turizam

Nerealno visoke stope rasta turizma su stvar prošlosti

Nerealno visoke stope rasta turizma su stvar prošlosti, a slijedi borba za svakog gosta s mediteranskom konkurencijom, ocijenjeno je

Read More...
proizvod

Eurostat: Hrvatska u svibnju među zemljama s najvećim padom industrijske proizvodnje

Hrvatska je u svibnju bila među zemljama Europske unije s najvećim padom industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini, dok procjene

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.