Konvergencija u bankovnome sektoru 4.0

banke

Sve u svemu, poslovanje bankovnih sektora SIE-a u 2016. godini bilo je obećavajuće. Godinu su obilježili solidno kretanje novih neto kredita, stabilizacija ili poboljšanje kvalitete imovine, kao i trajan oporavak na nekoliko ključnih tržišta SIE-a, kao što su Rusija, Rumunjska i Mađarska. Zbog ukupnoga snažnijeg povećanja bilančnih svota u odnosu na europodručje u bankovnome je sektoru došlo je do ponovnoga sustizanja – svojevrsnoga trenda konvergencije ili do, kako se naziva, „Konvergencije u bankovnome sektoru 4.0“.

Stanje imovine banaka u SIE-u poraslo je s oko 8,3 posto imovine banaka europodručja, koliko je iznosilo 2015. godine, na oko 9 posto u 2016. godini, što bi značilo da je ukupna imovina banaka SIE-a iznosila približno 2.400 milijarda EUR. Rast imovine banaka u regiji SE-a i JIE-a i dalje je iznimno snažan te je njezin iznos do kraja 2016. godine dosegnuo oko 1.070 milijarda EUR. Imovina ruskih banaka također se oporavila, a ukupna imovina od nekih 1.200 milijarda EUR trenutno je tek za 1,7 posto niža od rekordne razine iz 2013. godine. No, vremena izvanrednih stopa rasta u bankarstvu SIE-a stvar su prošlosti, što donekle odražava i činjenica da je tržišni udio inozemnih kreditora u SIE-u dosegnuo svoju najnižu razinu u posljednjih 10 godina. Godina 2016. donijela je porast tržišnog udjela banaka u državnome vlasništvu u podregiji Istočne Europe, kao i povećanje državnog i domaćega vlasništva u Srednjoj Europi. Samo predane zapadne banke koje posluju u SIE-u, kao što je RBI, a u proteklih su nekoliko godina prilagodile svoje poslovne modele i tržišne strategije i dalje iskorištavaju potencijal bankarstva u toj regiji.

„Očekujemo da će stope rasta novih kredita i imovine biti znatno održivije. Bankovna tržišta SIE-a i dalje nude prilike za zadovoljavajuć dotok prihoda s obzirom na svoje mogućnosti i diverzifikaciju“, izjavio je Johann Strobl, predsjednik Uprave Raiffeisen Bank International AG-a (RBI).

Njegovu procjenu podržavaju ključni nalazi posljednjeg izdanja godišnjega Izvješća o bankovnome sektoru SIE-a (CEE Banking Sector Report), publikacije analitičara RBI-a, uz priloge jedinica iz RBI-jeve mreže RBI-ja u toj regiji te Raiffeisen Centrobank AG-a (RCB). Izvješće je predstavljeno na tiskovnoj konferenciju u Beču, 8. lipnja 2017. godine.

„Poslovanje bankovnoga sektora u Hrvatskoj u prethodnoj godini odvijalo se u uvjetima povišene likvidnosti tržišta i posljedičnoga nastavka tendencije snižavanja kamatnih stopa. Oporavak gospodarstva pozitivno se odrazio na naplatu potraživanja banaka od poduzeća. U segmentu kreditiranja stanovništva ostvaren je rast raspoloživoga realnog dohotka. Zajedno sa snižavanjem kamatnih stopa na kredite djelovao je u smjeru poboljšanja naplate potraživanja. Posljedično su smanjeni neprihodujući krediti u bankama. Zahvaljujući poboljšanju kvalitete imovine bankarski sektor je ostvario pozitivne rezultate poslovanja, te je povećao razinu kapitaliziranosti i likvidnosti. U ovoj godini banke se suočavaju s novim izazovima. Problemi u poslovanju najvećeg klijenta negativno će utjecati na kretanje iznosa neprihodujućih kredita kao i na profitabilnost poslovanja. S druge strane, klijenti sve više traže kredite u domaćoj valuti s fiksnom kamatnom stopom za koje banke ne raspolažu adekvatnim izvorima financiranja. Banke nastaviti poslovati u uvjetima visoke razine likvidnosti i sposobnosti da zadovolje potražnju za kreditima“, izjavio je Anton Starčević, savjetnik predsjednika Uprave Raiffeisenbank Austria d.d.

Povratak zadovoljavajućeg rasta i profitabilnosti: RoE ponovno na razini 10 posto

Profitabilnost banaka u regiji SIE-a tijekom 2016. godine počela je ponovno znatno premašivati onu zapadnoeuropskih banaka, što je označilo kraj trenda opadanja profitabilnosti bankarstva te regije. Unutar europodručja, povrat na kapital (eng. kratica RoE) u bankovnome sektoru 2016. godine stagnirao je na približno 5 do 6 posto. Uz korekciju za ekstremne jednokratne učinke u Ukrajini (uglavnom u vezi s nacionalizacijom Privatbanka), prosječna profitabilnost (prema pokazatelju RoE) u SIE-u oporavila se na razinu oko 10 posto.

„Sveukupna tržišna kretanja u bankarstvu SIE-a podržavaju cilj ostvarenja RoE-a od barem 10 posto u toj regiji, što je pokazatelj profitabilnosti koji kreditorima jamči zaradu troška njihova kapitala. Procjenjujemo da će trošak kapitala velikih kreditora u SIE-u iznositi otprilike 9 do 11 posto, ovisno o poslovnim modelima svakoga od njih. U tom je kontekstu važno naglasiti da je sektorski RoE za 2016. godinu u najmanju ruku premašio prag od 10 posto na osam od 14 bankovnih tržišta obuhvaćenih ovim izvješćem. U 2015. godini samo je na četiri tržišta ostvaren RoE od 10 posto. Ukupno gledajući, ukrajinski je bankovni sektor jedini gubitaš u SIE-u za 2016. godinu“, objašnjava Gunter Deuber, voditelj istraživanja obveznica i valuta SIE-a u RBI-jevoj jedinici Raiffeisen RESEARCH, koji je i glavni autor Izvješća o bankovnome sektoru SIE-a.

Pozitivna dinamika zarade u bankarstvu SIE-a bila je podržana smanjenjem makroekonomskih neravnoteža, homogenijim i povoljnijim kretanjima rasta kredita te izostankom većih tržišnih i regulatornih šokova (npr. tečajne krize, prisilnih konverzija kredita). Osim toga, prema procjenama analitičara Raiffeisen RESEARCH-a, još jedan krug konvergencije u bankovnome sektoru čini se opravdan. Sadašnje razine financijskoga posredovanja u svim regijama SIE-a ispod su onih za koje ima pokrića u fundamentalnim pokazateljima. „Takvo stanje omogućuje prostor za daljnje financijsko produbljivanje, tj. za rast bankovnoga sektora nešto iznad budućeg rasta BDP-a“, pretpostavlja Gunter Deuber.

Ukupan omjer loših kredita SIE-a znatno ispod 10 posto, solidno poboljšanje i u Srednjoj te Jugoistočnoj Europi

Tijekom 2016. godine regionalni omjer loših kredita SIE-a stabiliziran je na oko 8 posto. Takvo je kretanje pospješeno solidnim poboljšanjem omjera loših kredita u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi, gdje prosječan omjer loših kredita sada iznosi oko 7 posto (SE: 6 posto, JIE: 12 posto) od ukupnog iznosa kredita, što je najniža razina ovoga pokazatelja od 2010. godine. Nešto slabije kretanje omjera loših kredita u SIE-u u odnosu na Srednju i Jugoistočnu Europu može se jednostavno objasniti nedavnim razvojem događaja u Istočnoj Europi. U Bjelorusiji je došlo do promjene mjernih standarda ovoga pokazatelja, stoga se omjer loših kredita povećao na oko 12 posto, dok je prethodno bio jednoznamenkast. U Ukrajini službeni omjer loših kredita i dalje iznosi približno 30 posto. U Rusiji je pogoršanje kvalitete imovine dosegnulo maksimum nešto ranije nego što se očekivalo. Omjer loših kredita blago se smanjio sa 7,2 posto u 2015. godini na 7 posto krajem 2016. godine.

Ukupno gledajući, stručnjaci Raiffeisen RESEARCH-a očekuju da će se omjer loših kredita na području SIE-a u 2017. godini neznatno smanjiti zahvaljujući solidnom poboljšanju kvalitete imovine u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi te u Rusiji. Međutim, izgledno je da će omjer loših kredita u Istočnoj Europi u iduće dvije do tri godine i dalje biti iznad dugoročnoga prosjeka, kao odraz teških uvjeta u bankovnome sektoru Ukrajine i Bjelorusije te znatno suženih mogućnosti za novo kreditiranje u Rusiji.

Ukupan omjer kredita i depozita u SIE-u na razini 86 posto

Omjeri kredita i depozita na svim tržištima SIE-a i u njegovim podregijama tijekom 2016. godine nastavili su se smanjivati te je ukupan omjer kredita i depozita SIE-a sada na razini 86 posto (SE: 90 posto, JIE: 81 posto, IE: 85 posto). Što se tiče regionalnih omjera kredita i depozita, dosegnuta je razina na kojoj su banke poslovale prije više godina, tj. u razdoblju koje je prethodilo naglom rastu prije 2008. i 2009. godine. Osim toga, u ovome trenutku samo na dva tržišta SIE-a (Ukrajina i Bjelorusija) omjer kredita i depozita iznosi znatno više od 100 posto, a slično je stanje bilo 2004. godine. Od svih drugih bankovnih tržišta SIE-a samo je još u Srbiji omjer kredita i depozita na razini oko 100 posto, dok je krajem 2016. godine na svim drugim tržištima bio ispod 100 posto.

Strane banke u Rusiji

Elena Romanova, viši stručnjak za bankarstvo SIE-a u Raiffeisen RESEARCH-u i jedan od vodećih autora Izvješća o bankovnome sektoru SIE-a, u svojoj se analizi usmjerila osobito na rusko tržište. U ovogodišnjem se izvješću usredotočila na strane banke u Rusiji: „U 2016. godini su zapadnoeuropske banke u Rusiji napokon mogle odahnuti, paralelno s nastavkom oporavka tržišta. Njihove odlučne namjere za smanjenje svih kategorija imovine 2014. i 2015. godine naizgled prelaze u blaži stav i pristup koji je usmjereniji na ostvarenje dobiti, za razliku od stajališta o smanjenju izloženosti iz posljednje dvije do tri godine. Po našem mišljenju, takav preokret podupire nekoliko činitelja. Prvo, sve su veće grupacije u Rusiji već provele prilično značajna smanjenja u protekle tri godine. To je rezultiralo manjim kreditnim portfeljima, troškovima i mrežama – a sve se događalo istodobno. Drugo, 2016. godina je napokon donijela stanovit predah po pitanju kreditnih rizika. Što se tiče izloženosti imovine, do najsnažnijega je udara zbog umanjenja vrijednosti došlo još 2014. i 2015. godine, zbog čega su banke bile prisiljene naglo povećati troškove rezerviranja te preispitati vlastite sklonosti riziku i kombinaciju imovine. Banke su se odlučile za različite pristupe, a naglasak je kod svake grupacije ovisio o njezinu području specijalizacije. Međutim, sve su imale isti zajednički cilj, koji je do danas već uglavnom postignut, a to je smanjenje rizika i troškova u Rusiji koliko je god moguće.“

„Ukupno gledajući, europske su banke izvršile prilagodbu i njihovi rezultati na ruskome tržištu već pokazuju znakove poboljšanja. No, to je imalo svoju cijenu u vidu smanjenja tržišnog udjela – a nekada je upravo on bio glavni prioritet europskih banaka u Rusiji i važan pokretač prethodnoga brzog rasta imovinske osnove. U 2016. godini ukupan tržišni udio banaka u 100 postotnom stranom vlasništvu iznosio je 6,1 posto imovine, dok su te banke prije pet godina imale tržišni udio od 8,5 posto“, dodaje Romanova.

Digitalno bankarstvo: Regija SIE-a idealan „poligon“ za ispitivanje prekograničnih rješenja

Naslov „Konvergencija u bankovnome sektoru 4.0“ naznaka je novoga kruga konvergencije koji čeka bankovni sektor SIE-a, a ovaj je put povezan s brojnim tehnološkim izazovima i mogućnostima. Stoga je jedan dio izvješća posvećen pregledu digitalnoga bankarstva u SIE-u.

Hannes Cizek, voditelj Digitalnoga bankarstva Grupe u RBI-ju, pojašnjava: „Digitalna transformacija izazov je bankama da prilagode svoje poslovne modele, povećaju brzinu pristupa tržištu i izjednače se s „novim“ konkurentima. Zapadnim je bankama, kao što je RBI, regija SIE-a idealan „poligon“ za ispitivanje prekograničnih bankovnih rješenja, budući da su neka tržišta SIE-a razmjerno malena, a čini se da su korisnici prilično otvoreni za prihvat novih proizvoda i usluga, kao i inovativnih kanala komunikacije i poslovanja s građanstvom. Stoga smo vrlo ponosni što je u svome neovisnom izvještaju Deloitte naveo da slovačka banka kći RBI-ja Tatra banka može poslužiti kao primjer za referenciranje u području digitalnoga bankarstva cijele regije SIE-a.“

Cizek je također istaknuo da je RBI nedavno pokrenuo program za ubrzavanje razvoja financijskih tehnologija „Elevator Lab“ (www.elevator-lab.com), koji će novoosnovanim poduzećima koja se bave financijskim tehnologijama pružiti mogućnost da postanu dugoročni partneri RBI-ja i 14 banaka njegove mreže sa 16,6 milijuna klijenata.

Pročitajte još vijesti!

orioly

Za uspjeh organizatora izvanpansionske turističke ponude potrebna online rješenja

U Hrvatskoj je sve više manjih turističkih agencija i drugih organizatora koji nude ture, izlete i razne aktivnosti za

Read More...
Ivan Artuković

Ivan Artuković ostaje jedinim članom Uprave Francka

Na sjednici Glavne skupštine Franck d.d., imenovani su novi članovi Nadzornog odbora društva. Za nove članove Nadzornog odbora izabrani

Read More...
varteks

Varteks: Skupština prihvatila dokapitalizaciju kojom u vlasničku strukturu ulazi britanska Valtegra

Varaždinski Varteks u četvrtak je objavio da su dioničari te tekstilne tvrtke na glavnoj skupštini prihvatili prijedlog o dokapitalizaciji,

Read More...

Komentiraj:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Prijavite se na naš newsletter!