Marić: Ulazak u eurozonu značit će dodatno poboljšanje kreditnog rejtinga

In Financije i gospodarstvo
marić

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izrazio je u subotu zadovoljstvo najnovijom ocjenom hrvatskog kreditnog rejtinga koju je jučer objavila agencija Fitch, istaknuvši i da će ulazak u eurozonu značiti dodatno poboljšanje i unaprjeđenje tog rejtinga.

Agencija Fitch potvrdila je u petak investicijski rejting Hrvatske ‘BBB’ i pozitivne izglede, procijenivši da će oporavak turizma poduprijeti gospodarstvo u razdoblju posustajanja izvoza, a ulazak u eurozonu ublažiti rizike financiranja.

Fitch je lanjskog studenog podigao rejting za jednu razinu, iz ‘BBB-‘ na ‘BBB’, uz pozitivne izglede, a ‘BBB’ je tako najviši rejting otkad su agencije počele ocjenjivati kreditnu sposobnost Hrvatske.

Marić je izjavio da građani, gospodarstvo i Vlada mogu biti zadovoljni jer je kreditni rejting očuvan, a da će izvjestan ulazak u eurozonu značiti dodatno poboljšanje i unaprjeđenje hrvatskog kreditnog rejtinga.

“Sve skupa, jedna zaista pozitivna ocjena, vrlo dobrodošlo izvješće u ovim okolnostima, koje nam zasigurno daje pozitivan poticaj za nastavak svega što radimo, s jednim vrlo izglednim pozitivnim razvojem događaja u nastavku godine što se tiče hrvatskog kreditnog rejtinga”, izjavio je Marić.

Fitch je snizio prognozu hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj godini sa 4,4 na 3,3 posto, ukazavši na visoku poredbenu osnovicu u 2021., godini oporavka od pandemijske krize, i na naglo usporavanje potrošnje kućanstava zbog visoke inflacije, a tu je i situacija zbog ruske agresije na Ukrajinu.

Marić je rekao da je to razumljivo, s obzirom da je i Vlada prije desetak dana objavila revidiranu, nižu prognozu rasta BDP-a od tri posto u ovoj godini.

Rekao je i da je u fiskalnom dijelu izvješće Fitcha na tragu napora, ostvarenja i projekcija hrvatske Vlade. Tu je apostrofirao deficit koji je lani smanjen puno više od očekivanja, a da će se taj trend nastaviti u ovoj i idućim godinama.

Kada je pak riječ o negativnim rizicima za buduće kretanje rejtinga, Fitch navodi promjenu kretanja putanje javnog duga, u smislu njegovog povećanja, ili pak situaciju u kojoj bi došlo do značajnije odgode ulaska Hrvatske u eurozonu. “Duboko vjerujem da se nijedan čimbenik neće dogoditi. Siguran sam, dapače”, poručio je Marić.

Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjio se prošle godine na 79,8 posto zahvaljujući poboljšanoj fiskalnoj poziciji i snažnom gospodarskom rastu. U ovoj godini trebao bi se spustiti na 75,5 posto, te na 72,6 posto u 2023., prognoziraju u Fitchu.

U idućih pet godina trebao bi se po njihovoj prognozi smanjivati u prosjeku za tri postotna boda godišnje, što bi značilo ispunjavanje kriterija konvergentnosti, unatoč tome što bi se zadržao iznad 60 posto, najviše dopuštene razine u Uniji.

Marić je istaknuo da je od 2016. u svakoj godini, izuzev pandemijske 2020., ostvareno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u. “To je jedna od osnovnih karakteristika i obilježja hrvatske fiskalne politike ove Vlade i to će se nastaviti i dalje”, poručio je.

Kada je riječ o daljnjoj proceduri hrvatskog puta ka eurozoni, Marić je rekao da se početkom lipnja očekuju konvergencijska izvješća koja će prezentirati Europska središnja banka (ECB) i Europska komisija, a tu su i tzv. mastriški kriteriji, koji se odnose na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug.

Marić je istaknuo da su fiskalni pokazatelji, dakle deficit i javni dug, oni koji su Hrvatskoj u najvećoj mjeri i otvorili poziciju i perspektivu uvođenja eura. “Da nismo konsolidirali javne financije i učinili sve što jesmo, mislim da ne bismo bili u ovoj situaciji, već bi puno dulje čekali”, ustvrdio je.

U travnju se očekuje daljnje ubrzanje inflacije

Po pitanju kriterija inflacije, Državni zavod za statistiku uskoro će objaviti podatke za travanj, a Marić očekuje da će oni pokazati dodatno ubrzanje prosječne stope rasta cijena, no da s druge strane neće doći do značajnijeg odstupanja od prosjeka. Inflacija je u Hrvatskoj u ožujku porasla za 7,3 posto, dok Vlada za cijelu 2022. prognozira njen rast od 7,8 posto.

Prema mastriškom kriteriju stopa inflacije u Hrvatskoj unatrag godinu dana bi smjela biti veća najviše za 1,5 postotnih bodova u odnosu na prosječnu stopu inflacije u tri zemlje Unije s najnižom inflacijom.

No Marić je kazao da postoje jasni signali da će se niže stope inflacije u pojedinim zemljama, primjerice Grčkoj, tretirati kao “odstupajuće varijable”, pa da će Hrvatska naposljetku i taj kriterij zadovoljiti.

Ciljani datum za ulazak Hrvatske u eurozonu je 1. siječnja 2023. godine, a formalna i konačna odluka o ulasku očekuje se do prve polovice srpnja, nakon čega bi se trebalo nastaviti s daljnjim, već predviđenim koracima, poput dvojnog iskazivanja cijena, predopskrbe gotovim novcem i itd., izvijestio je Marić.

Rekao je i da u ovom trenutku uvođenje eura nema nikakvog utjecaja na inflaciju ili je taj utjecaj gotovo zanemariv, a također i podsjetio da je inflatorni efekt od uvođenja eura kod sedam zemalja koje su ga zadnje uvele u prvoj godini i jednokratno u prosjeku iznosio od 0,2-0,4 postotna boda.

Reformama do preduvjeta za porezno rasterećenje

Marića su novinari pitali i o predloženom reformskom paketu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), čiji cilj je povećanje neto plaća, a koji uključuje povećanje neoporezivog osobnog odbitka, smanjivanje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a tu je između ostalog i prijedlog smanjenja niže stope poreza na dohodak, kao i daljnje povećanje neoporezivih primitaka.

Marić je rekao da za dodatno rasterećenje rada treba stvoriti preduvjete, a to se može ostvariti putem reformi mirovinskog i poglavito zdravstvenog sustava.

“Kroz reforme treba pronalaziti prostor kako bi se sustav financijski ustabilio, smanjili pritisci na prihodnu stranu, a istovremeno stvorili preduvjeti za porezno rasterećenje”, rekao je Marić, podsjetivši i su osnovne intencije Vladine porezne reforme od početka bili rasterećenje rada i dobiti, dakle smanjenje izravnih poreza. (H)

You may also read!

Romana JERKOVIC

Poremećaji mentalnog zdravlja bit će pandemija budućnosti

Prema WHO-u gotovo milijardu ljudi diljem svijeta pati od poremećaja mentalnog zdravlja, a u Hrvatskoj prednjače po broju dana

Read More...
Pet network

Pet retail – industrija hrane i dodataka za kućne ljubimce bilježi veliki rast i dokazuje otpornost i u najzahtjevnijim vremenima

Istraživanja pokazuju da više od polovine ukupnog broja svjetskog stanovništva ima barem jednog kućnog ljubimca te da se tijekom

Read More...
Pevex

Radno vrijeme PEVEX prodajnih centara povodom Dana državnosti

Povodom Dana državnosti, svi prodajni centri PEVEX će raditi po redovnom radnom vremenu. Više informacija možete pronaći na sljedećem linku: https://pevex.hr/kompanija/prodajni-centri/

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design