Ministar Pavić predstavio mirovinsku reformu poduzetnicima

In Konferencije / savjetovanja
1-Ministar Pavic_Gordana Deranja i Ivan Bracic.jpg

„Deranja: Znamo da prvi stup može opstati jedino ako rastu prihodi i ako se održava stabilnost. Da bi to bilo moguće u Hrvatskoj treba rasti broj zaposlenih i trebaju rasti plaće. Danas svaki zaposleni uzdržava jednog umirovljenika i to je kritični pokazatelj manjkavosti cjelokupnog sustava. Poslodavcima nedostaje najmanje 35.000 radnika i ako postoje viškovi u javnom sektoru – privatni sektor će ih preuzeti.“

U četvrtak je održan Radni ručak HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika s ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem na temu mirovinske reforme. Najavljena mirovinska reforma u posljednje vrijeme jedna je od najintrigantnijih tema za naše društvo, a rezultati mirovinske reforme će dugoročno odrediti socijalne i gospodarske odnose u našoj zemlji. Sadašnji mirovinski sustav duži niz godina nije održiv: omjer radnika i umirovljenika je gotovo 1:1, a 60% radno sposobnih osoba je zaposleno, tek oko 20% današnjih umirovljenika ima odrađen pun radni staž, dok je oko 30% umirovljenika radilo 15 godina ili manje i danas imaju najniže mirovine.

U svojim uvodnim govorima, Anny Brusić, direktorica HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika i Ivan Bračić, predsjednik, osvrnuli su se neke od ključnih pokazatelja.

“Hrvatska danas ima 1.200.000 umirovljenika i 1.500.000 zaposlenika, dakle na jednog zaposlenog dolazi gotovo jedan umirovljenik. Zbog niske stope zaposlenosti, tj premalog broja ljudi koji rade, a što je dodatno potencirano emigracijom i lošim demografskim kretanjima, proizlaze niske mirovine. Hrvatska ima kratak prosječni mirovinski staž: prosječno 30 godina (EU- 35 godina, Nijemci 37,8 godina) i samo oko 20% umirovljenika ima puni mirovinski staž – od 40 i više godina. Učestali izborni ciklusi obilježili su razdoblja velikodušnih (prijevremenih) umirovljenja (koji su u prosjeku radili samo 18 godina) jer su se nastale socijalne neprilike često puta tretirale zaobilaženjem bolnih strukturnih reformi što je kratkoročno stvaralo privid rješenja mirovinskog, odnosno fiskalnog deficita. Posljedično, omjer između broja osiguranika i broja umirovljenika pao je na najnižu razinu od samostalnosti Hrvatske i među najnižim je stopama u Europi (1,18- bio 2014). Danas nam treba 39 milijardi kuna da bismo financirali mirovinski sustav.“ – komentirala je Anny Brusić. – „Povećanje broja umirovljenika (s visokim udjelom korisnika povlaštenih mirovina) uz istovremeno smanjivanje broja zaposlenih, produbljivalo je deficit javnog mirovinskog sustava kao jedne od najznačajnijih predvodnica neodrživog rasta tekućeg i ukupnog fiskalnog deficita.”

Ivan Bračić, predsjednik HUP Udruge malih i srednjih poduzetnika izjavio je: „S aspekta poduzetnika i poslodavaca htjeli bi više govoriti o rješenju „bolesnog tkiva“. Želimo razgovarati o problemima gospodarstva i rješavanju pitanja radne snage. Svake godine nedostaje 15 milijardi za mirovinski sustav i došlo je vrijeme za rješavanje. Vi ćete rješavati, a poslodavci će financirati. Tražimo argumentirana i održiva rješenja u nekoliko područja. Tražimo usklađenje lista popisa radno aktivnog stanovništva i nezaposlenih osoba, nadalje, ako svake godine nedostaje cca 15 mld. kuna, a iznosi za povlaštene mirovinama su oko 8 milijardi kuna, hoćete li izdvojiti povlaštene mirovine da se plaćaju iz proračuna. Kada će se mijenjati zakon o radu u cilju fleksibilnosti i praćenja modernih oblika rada. I što će se poduzeti da se na tržište rada vrate prerano umirovljene osobe te dokle ćemo imati toliki broj ministarstava?” – zaključio je Bračić.

Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca u svom je govoru istaknula: „Trebamo plansko i sistemsko rješenje, a mirovinska reforma nije ništa više od vatrogasne mjere spašavanja sustava u postojećem obliku. Znamo da prvi stup može opstati jedino ako rastu prihodi i ako se održava stabilnost. Da bi to bilo moguće u Hrvatskoj treba rasti broj zaposlenih i trebaju rasti plaće. Danas svaki zaposleni uzdržava jednog umirovljenika i to je kritični pokazatelj manjkavosti cjelokupnog sustava. Zato je sada prilika da mislimo na buduće generacije i da se pokrenu promjene koje svi dugo tražimo; veće rasterećenje troškova rada, uvođenje modernog radnog zakonodavstva i rasterećenje troškova poslovanja. Nikada u povijesti Hrvatske nije bio bolji trenutak za reformu javne uprave i javnih poduzeća. Poslodavcima nedostaje najmanje 35.000 radnika i ako postoje viškovi u javnom sektoru – privatni sektor će ih preuzeti. I da ne duljim, Hrvatskoj nije potrebo vatrogasno rješenje već planski i održivi mirovinski sustav koji će biti od koristi sadašnjim i budućim generacijama na tržištu rada kako ne bismo već danas strepili hoće li aktualni prijedlog osigurati mirovinu našim unucima. Moramo se pokrenuti, jer ako sve ostaje isto i ako se ne želi raditi drugačije neće biti niti prostora za stvarna poboljšanja i za bolji život svih nas. O tome ćemo kao i do sada nastaviti kritički govoriti.“

Ministar Pavić predstavio je mirovinsku reformu poslodavcima te izjavio da im je cilj doći do 41 godinu staža tj. umirovljenja sa 60 godina što se odnosi na one koji rano odlaze na tržište rada. „Oni koji su studirali ići će u mirovinu sa 65 godina, a do 67 godine će ići oni koji nisu uspjeli skupiti 40 godina radnog staža. Cilj ove reforme je održivost javnih financija, 11,5 mld kn bit će pozitivni efekt na proračun do 2040. te tri postotno povećanje mirovina kao i usklađenje. Uklonit ćemo tzv. švicarsku mirovinu i omogućiti isplatu mirovina pri umirovljenju.“

Kada je komentirao zapošljavanje i iznose mirovina, ministar Pavić je izjavio: „Imamo pozitivan trend u zapošljavanju, 71.000 osoba je više zaposlenih ove godine. Imamo najveću stopu rasta EU iako manju od Europskog prosjeka. Danas imamo umirovljenike malih mirovina i najveće povećanje stavke u proračunu upravo jest za mirovine: milijardu i 400 milijuna kuna, s time da se 21-22 milijarde kuna prikuplja iz doprinosa, ali činjenica jest da 17 milijardi kuna nedostaje i svake godine će taj broj biti sve veći. Upravo radi oporavka gospodarstva i pritiska na tržište rada, prosječna plaća je rasla i minimalna plaća je rasla dva puta po 5 posto. Izazovi koje imamo mi, imaju i sve zemlje EU. Izdvajanja za mirovine su 10,5 posto BDP-a, a izdvajanja za mirovine su 42% prosječne plaće.”

Kada je govorio o radnoj snazi, ministar Pavić izjavio je da s mirovinskom reformom će sa pola radnog vremena moći raditi sve osobe osim onih koje imaju obiteljske mirovine. „Cilj nam je prvenstveno aktivirati domaću radnu snagu, i radije ću uputiti takav zakon u proceduru kojim se aktivira domaća radna snaga nego je uvoziti.“

Vezano uz ulaganja u drugi stop ministar Pavić je komentirao: „Ova vlada podupire 2. stup, ali smo svjesni da isti još nije zaživio u punoj mjeri. Ova Vlada želi osigurati poduzetnicima rasterećenje, kako bi rasli i razvijali se te na taj način utjecali na povećanje sredstava u mirovinski sustav. Želimo ulagati u mlade ljude i omogućit ćemo ulaganje u startupove, a uložit ćemo 100 milijuna kuna u financijsku pismenost građana.“

You may also read!

Fitch-Ratings

REJTING Fitch zadržao hrvatski kreditni rejting na BB+ i pozitivne izglede

Agencija Fitch u petak je zadržala hrvatski kreditni rejting na 'BB+', a izglede pozitivnima, istaknuvši da to odražava ravnotežu

Read More...
kupac

50 mjeseci kontinuiranoga rasta maloprodajnoga prometa

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, realan je promet u trgovini na malo u listopadu ove godine bio, prema

Read More...
turisti

U listopadu u Hrvatskoj 12,4 posto više noćenja turista

U listopadu je u hrvatske komercijalne smještajne objekte došlo 963 tisuće turista, što je 13,3 posto više nego godinu

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.