Ministarstvo financija nadzirat će revizore

In Inspekcijske službe
minfin

Ministarstvo financija bit će nadležno za nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora, predviđa novi zakon o reviziji koji je Ministarstvo uputilo u javnu raspravu, koja će trajati do 4. srpnja.

“Ovim zakonom predviđeno je da će nadležno tijelo za nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora postati Ministarstvo financija, Odbor za javni nadzor revizije prestat će s radom, dok Hrvatska revizorska komora više neće imati nadzornu ulogu“, navodi se u obrazloženju predloženog zakona kojim se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi i europska direktiva o reviziji (2014/56/EU).

Naime, zbog nepotpunog prenošenja te direktive, Europska je komisija nedavno prijavila Hrvatsku Sudu EU-a.

Ministar financija Zdravko Marić je krajem prošlog tjedna izjavio kako je glavni razlog kašnjenju u prenošenju direktive o reviziji u nacionalno zakonodavstvo u poteškoćama kako definirati ulogu i mjesto neovisnog tijela za nadzor revizorskih društava.

“Mi smo sada na tragu rješenja. Idućih dana otvorit ćemo dodatnu javnu raspravu i nastojimo to riješiti do ljetne stanke. Ako budemo brzi i efikasni, da barem prvo čitanje u Saboru bude prije ljetne stanke, a konačna implementacija na jesen”, rekao je Marić prošli tjedna u Luxembourgu.

Naime, prema važećem zakonu, nadzor i provjeru kvalitete rada revizora i revizorskih društava provodi Hrvatska revizorska komora, dok je javni nadzor povjeren Odboru za javni nadzor revizije.

No, jedna od ključnih odrednica direktive 2014/56/EU je upravo jačanje javnog nadzora, a pritom je izuzetno važna i neovisnost nadzornika o revizijskoj struci.

U Hrvatskoj je, prema podacima iz zakonskog obrazloženja, 971 ovlašteni revizor, od čega je aktivno njih 513. Ukupni prihodi 235 revizorskih društava u 2014. godini su iznosili 538,2 milijuna kuna, od čega su njihovi poslovni prihodi iznosili 528,6 milijuna kuna.

Novi zakon predlaže reformu u smislu reorganizacije postojećeg sustava javnog nadzora revizije, a tijelo nadležno za nadzor treba biti odgovorno za sve aspekte revizijske profesije – odobrenja, obrazovanje, standarde, osiguranje kvalitete, nadzor, istražne radnje te mjere i sankcije.

Zakon stupa na snagu početkom iduće godine?

Prema zakonu, za kojeg je predviđeno da na snagu stupi početkom iduće godine, nadzor Ministarstva financija obuhvatio bi nadzor postupanja revizorskih društva u skladu s propisima te nadzor osiguranje kvalitete rada ovlaštenih revizora i revizorskih društva.

Ministarstvo bi najmanje jednom u šest godina moralo provesti nadzor revizorskog društva koje obavlja zakonsku reviziju, a najmanje jednom u tri godine ako se radi o zakonskoj reviziji subjekata od javnog interesa.

Uređen je i postupak nadzora – neposrednog i posrednog, kao i nadzorne mjere, a to mogu biti primjerice nalog da se prekine određeno postupanje, javna opomena, nalog za otklanjanje nezakonitosti i/ili nepravilnosti; privremena zabrana obavljanje zakonskih revizija i/ili potpisivanje revizorskog izvješća u trajanju do tri godine pa sve do ukidanja rješenja kojim je izdano odobrenje za rad revizorskom društvu, ovlaštenom revizoru ili samostalnom revizoru ili odobrenje za rad ovlaštenom revizoru iz druge države članice, ovlaštenom revizoru iz treće zemlje.

Predviđeno je također i da u cilju transparentnosti Ministarstvo financija na svojim internetskim stranicama objavljuje rezultate nadzora i poduzete mjere.

Kao i do sada, međusobna prava i obveze revizorskog društva i revidiranog subjekta uređivat će se ugovorom o reviziji, a novost je da je propisana zabrana ugovaranja odredbi kojima se ograničava izbor revidiranog subjekta na način da se obavljanje zakonske revizije mora ugovoriti s određenim revizorskim društvom određene kategorije ili s popisa revizorskih društava.

Propisana je i zabrana ustupanja ugovorenih revizorskih usluga drugim revizorskim društvima, kao i obveza da se Ministarstvo financija izvijesti o raskidu ugovora o reviziji i to u roku od osam dana i uz detaljno obrazloženje.

Hrvatska novim zakonom koristi i opciju koju dozvoljava europska uredba te u slučaju zakonske revizije subjekata od javnog interesa omogućuje da razrješenje revizorskog društva mogu zatražiti dioničari ili članovi koji predstavljaju 5 posto ili više glasačkih prava, dionica ili udjela u kapitalu tog subjekta, nadzorni odbor ili neizvršni članovi upravnog odbora samog subjekta te Ministarstvo financija.

Što revizorsko društvo može, a što ne?

Zakon propisuje i nerevizorske usluge, odnosno koje usluge revizorsko društvo može, a koje ne smije obavljati. Tako, primjerice, revizor koji obavlja usluge iz područja financija i računovodstva, poreznog i ostaloga poslovnog savjetovanja, procjenjivanja vrijednosti društva, imovine i obveza, sudskog vještačenja i sl. ne može u toj tvrtki za tu poslovnu godinu obavljati i reviziju, a ta se zabrana odnosi i na sva povezana društva tvrtke.

I novim zakonom Hrvatska će zadržati razdoblje od sedam uzastopnih godina u kojem isto revizorsko društvo može obavljati zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa. To je kraće razdoblje nego što to vezano za rotaciju revozirskih društava dopušta europska uredba, prema kojoj to može biti najdulje deset godina.

Zakonskim je odredbama uređena i profesionalna etika i skeptičnost, neovisnost i osiguranje neovisnosti te zabrana zapošljavanja ovlaštenih revizora kod tvrtki koje revidiraju.

Revizori su, kako se objašnjava, dužni “tijekom obavljanja revizorskih usluga zadržati profesionalnu skeptičnost te moraju biti svjesni mogućnosti postojanja značajno pogrešnog prikazivanja zbog činjenica ili ponašanja koja ukazuju na nepravilnosti, uključujući prijevaru ili pogreške, neovisno o proteklom iskustvu revizorskog društva i ovlaštenog revizora o iskrenosti i integritetu članova uprave ili upravnog odbora revidiranog subjekta”.

Jačanje neovisnosti

Zakon je usmjeren i jačanju neovisnosti, pa su uz ostalo revizori dužni u radnim materijalima dokumentirati sve značajnije prijetnje neovisnosti, kao i zaštitne mehanizme korištene za ublažavanje tih prijetnji.

Zakonom se precizira i stručna sprema potrebna za revizore te polaganje revizorskog ispita, a novina je da je povećan broj godina radnog iskustva – s tri na pet – prije ispunjavanja uvjeta za izlazak na taj ispit.

Ministarstvo bi izdavalo odobrenje za rad fizičkoj osobi koja je položila revizorski ispit te ima dobar ugled, a što je detaljno propisano i samim zakonom.

Zakon obvezuje i ovlaštene revizore na stalno stručno usavršavanje – najmanje 120 sati u razdoblju od tri godine, a ne ispune li tu obvezu revizori bi mogli ostati bez odobrenja za rad.

I prema novom zakonu članstvo u Hrvatskoj revizorskoj komori bilo bi obvezno, a definirane su njene javne ovlasti, npr. prevođenje Međunarodnih revizijskih standarda, izrada nacionalnih revizijskih standarda, organiziranje i provođenje revizorskih ispita ili stalnog stručnog usavršavanja itd.

Komora bi također bila obvezna jednom godišnje podnositi Vladi izvještaj o radu, a umjesto nje registre, primjerice, ovlaštenih revizora i revizorskih društava, vodila bi Financijska agencija u ime Ministarstva financija. (H)

You may also read!

1-Valamar Collection Isabella Resort

Valamar Riviera lansirala novu web stranicu dobarposaouvalamaru.com

Na novoj web stranici dostupne su sve informacije o Valamaru kao TOP Poslodavcu, otvorenim radnim mjestima, uvjetima rada, napredovanju,

Read More...
Franck

Na 30. Plava Laguna Croatia Openu Umag održane kvalifikacije za Franck regionalno barističko natjecanje

Deset najboljih barista iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine dobit će priliku pokazati svoje vještine na natjecanju za

Read More...
jump

Nastavlja se humanitarna priča milenijskog skoka dm-a: tri skoka sa zadarske rive za djecu s poteškoćama u razvoju

Trinaesti dm millennium jump održat će se u subotu, 27. srpnja, na zadarskoj rivi, najavili su organizatori na konferenciji

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.