Mladi radnici i radnice poručuju: Vrijedimo više od osposobljavanja na minimalcu

Vrijedim više

Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Matica hrvatskih sindikata (MHZ) i Mreža mladih Hrvatske (MMH) održali su u utorak 9. svibnja akciju u zagrebačkom parku Zrinjevac, kojom su željeli upozoriti na težak položaj mladih radnika i radnica na mjeri stručnog osposobljavanja bez radnog odnosa (SOR). Mladi radnici i radnice imali su priliku zavrtjeti “kolo-sreće” i dobiti odgovor na pitanje kako će ući na tržište rada. Tkogod ga zavrtio, kolo je uvijek davalo isti odgovor – tvoj prvi posao bit će stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

“Mjesečna potrošačka košarica mladih, potrebna za samostalan život, prema izračunu sindikata iznosi oko 4.300 kuna. Stručno osposobljavanje, koje je danas postalo jedini način ulaska na tržište rada za mlade, s naknadom od 2.620 kuna pokriva tek dio tog iznosa, što znači da mladi danas nisu u mogućnosti samostalno pokriti osnovne životne troškove”, istakao je Antonio Čoga iz Matice hrvatskih sindikata. “Posljedica je da mladi i dalje trebaju financijsku pomoć roditelja, zbog čega u Hrvatskoj 70 posto mladih između 18 i 34 godina i dalje živi s roditeljima, po čemu smo rekorder u Europskoj uniji. Osim toga, ova mjera nije radni odnos, što znači da mladi imaju sve odgovornosti i obaveze prema poslodavcu, ali nemaju nikakva prava iz radnog odnosa, pa ni pravo na bolovanje ili porodiljni dopust. Rezultat ove mjere je rušenje cijene rada, stvaranje tržišta jeftine i podcijenjene radne snage, te produbljivanje jaza unutar društva i stvaranje sve veće nestabilnosti.”

“Stručno osposobljavanje je zapravo mjera nezapošljavanja, ali zato skidanja iz evidencije nezaposlenih. Tako nezaposlenost doživljava facelifting, međutim, većina korisnika mjere ispljunuta je natrag na burzu, gdje je oglase za radna mjesta koja nisu SOR teško naći. SOR ne samo da mahnito zamjenjuje regularna radna mjesta, nego je iz „iz igre“ posve izbacio pripravništvo tijekom kojeg je uz osposobljavanje išlo i radno mjesto i plaća. Mlade se sad sustavno tjera u nesigurne oblike rada i na minimalac”, rekla je Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. “I dok od 2012. godine bez ikakvih kriterija ‘osposobljavamo’ sve visokoobrazovne, koji su i inače najzapošljivija skupina, sada osposobljavamo sve mlade, često i za poslove za koje osposobljavanje nije potrebno. Umjesto da se fokusiramo na podizanje zapošljivosti onih koji su doista slabije zapošljivi, uspjeli smo od mladih napraviti ranjivu skupinu. Posljednje izmjene zatvaraju tržište rada za sve one koji su stariji od 30, koji žive dalje od poslodavca, kao i sve koji nemaju dodatne izvore financiranja života pored naknade od 2620 kuna. Svima njima država, očito, želi više sreće u Irskoj i sretan put!”

“Država je predvidjela milijardu i pol kuna za mjere zapošljavanja. To bi bilo uistinu pohvalno da su pri dizajnu tih mjera uzeli u obzir preporuke stručnjaka koje smo platili ili da su komunicirali sa socijalnim partnerima i zainteresiranom javnošću. Ovako su osigurali nevjerojatnu količinu novaca za mjere koje su loše i imaju čak i negativne učinke na mlade i tržište rada. Improvizacija nije najbolji način da se donose politike”, istakao je Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske. “Pored toga, korisnici ove mjere sve su češće poslodavci koji si mogu priuštiti pošteno platiti rad svojih radnika, ali zbog mjera to ne rade. Tako su banke, koje u Hrvatskoj ostvaruju rekordne profite, od 2013. do 2015. uzele čak 279 osoba na SOR.
To znači da je država plaćala bankama radnike, koji su radili ispod minimalne plaće i bez radničkih prava. Umjesto da banke pošteno plate rad, uključujući doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, država tj. mi, plaćamo im i radnike i doprinose. Pitamo se koliko je, pored izravnih troškova ove neefikasne mjere, tu još skrivenih troškova? Koliko mirovinskih i zdravstvenih doprinosa nije uplaćeno jer je država to pokrivala umjesto poslodavca? A kada će nedostajati sredstava u proračunu za te osnovne usluge, opet će se ići preko leđa radnika. Ali nisu u pitanju samo banke, puno je takvih primjera. Ali nećemo to dopustiti, jer više ovako ne možemo. Naš rad vrijedi više. Mi vrijedimo više!”

Nikolina Martinović Magdić iz Građanske inicijative „Pravo na SOR“ govorila je tome kako je po novim mjerama Aktivne politike zapošljavanja, mjera SOR-a problematična i zbog toga što je ne mogu koristiti osobe starije od 30 godina, što rezultira diskriminacijom po osnovi dobi, jer im je onemogućen izlazak na tržište rada. „Radi se o osobama koje su kasnije od uobičajenog upisale studij ili odlučile završiti još jednu prekvalifikaciju, još jedan fakultet, ili poslijediplomski studij kako bi poboljšali vlastite šanse na tržištu rada. Mjera SOR ima više negativnih učinaka, a postojeći sustav zapošljavanja je neodrživ. Jedna od mogućnosti je vratiti pripravništvo. Želimo ravnopravnu šansu da izađemo na tržište rada s položenim stručnim ispitom, bez kojeg ne možemo dobiti licencu za rad. Kao društvo nastojimo promovirati cjeloživotno obrazovanje i poticati osobe na daljnje usavršavanje. Živimo u 21. stoljeću i svakako ćemo se morati kroz život usavršavati kako bi držali korak sa tehnološkim inovacijama.“

Ova akcija početak je kampanje Vrijedim više. Pozivamo sve mlade da nam se priključe na FB stranici https://www.facebook.com/vrijedimvise, gdje ćemo planirati daljnje aktivnosti u vezi uvođenja pripravništva i ukidanja mjere SOR-a. Mladi ne mogu više čekati: trebamo veće plaće i kvalitetna radna mjesta!

Pročitajte još vijesti!

agrokor

Održan sastanak izvanrednog povjerenika i Konzumovih dobavljača u BiH

Izvanredni povjerenik za Agrokor Ante Ramljak, predsjednik Uprave Poslovnog sistema Mercator Tomislav Čizmić i direktor Konzuma BiH Tomislav Bagić

Read More...
tesco

Tesco ukida 1.200 radnih mjesta u sjedištu

Najveći britanski trgovački lanac Tesco najavio je ukidanje još 1.200 radnih mjesta, što predstavlja dio restrukturiranja koje bi toj

Read More...
konferencija

Ekonomija podataka temelj za gospodarski razvoj

U svijetu se dnevno stvara 2,3 trilijuna gigabajta novih podataka, a znanje o tome kako iz njih stvarati vrijednost

Read More...

Komentiraj:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Prijavite se na naš newsletter!