Na 52. sajmu MOS u Celju predstavljaju se hrvatski obrtnici

In Sajmovi i izložbe
mos

Ove godine iz Hrvatske na sajmu izlaže 16 obrtnika od kojih su dva prvi puta. Celjski je sajam našim obrtnicima prozor u svijet, a prezentacijom se očekuje da izlagači ostvare poslovne rezultate. Hrvatska obrtnička komora sufinancira nastup na sajmu svim našim obrtnicima i to na način da od pune cijene kvadratnog metra od 195 eura izlagači plaćaju 98 eura, dok ostatak pokriva komora. Cilj je da što više izlagača prisustvuje na sajmu, ponudi svoje proizvode i usluge i time što uspješnije izađu na zahtijevno EU tržište.

Na otvorenju sajma niz govornika poželilo je prisutnima dobrodošlicu. „Celje je svakog rujna obilježeno dvama događajima koji u životu čine veliku promjenu. Jedan je prvi školski dan koji grad ispunjava mladima, a drugi je MOS, najveći poslovni događaj u ovom dijelu Europe. Drago mi je što su pogriješili predvidjevši pad tih sajamskih događanja u razvoju digitalizacije. Sajam je ažuriran, u skladu s vremenom, sada je prilika za inovacije, za sklapanje novih poslova i prijateljstva“, rekao je načelnik Općine Celje Bojan Šrot na otvaranju 52. Sajma MOS-a.

Međutim, broj izlagača i zemalja sudionica dokazuje da je osobni kontakt i dalje vrlo važan u gospodarstvu i da je osnova za izgradnju dugoročnog povjerenja između partnera. Sjecište znanosti, različitih zanata, tehnologije, gospodarstva, inovacija i, s druge strane, svakodnevnih praktičnih proizvoda, privuklo je ove godine oko 1500 izlagača iz više od 30 zemalja. „To znači da MOS svake godine postavlja Celje ne samo na europsku već i na svjetsku kartu. O tome svjedoči i činjenica da se ove godine, nakon jednogodišnje stanke, Narodna Republika Kina vratila s prezentacijom u dvorani A, predstavivši još bogatiju prezentaciju nego prethodnih godina“, rekao je predsjednik Uprave Celjskog sajma mag. Robert Otorepec.

Započeo je kao zanatska izložba (1968.), a nakon što je Slovenija postala neovisna, postao je najveći trgovački centar u Sloveniji, dodao je. Zbog svoje širine MOS nije klasični sajam, ali prije dvije godine podijeljen je u pet pod-marki, jasno ističući područja koja danas pokriva MOS. To su MOS Home, MOS Turizam, MOS tehnika, MOS B2B i MOS Plus. „Prije dvije godine zemlja partner bila je Hrvatska, poboljšavajući međunarodni ugled i važnost sajma. Ovogodišnja zemlja partner je Crna Gora, na čemu im se puno zahvaljujem. Uvjeren sam da će ovo partnerstvo uspostaviti i mnoge nove poslovne kontakte, ojačati ekonomsku suradnju Slovenije i Crne Gore i pozitivno utjecati na druge oblike suradnje na političkom, kulturnom i drugim poljima“, dodao je Otorepec.

Ideja partnerstva dviju zemalja leži u poboljšanju ekonomskih odnosa između dviju zemalja, a priča koja rezultira konkretnim rješenjima i pozitivnim prihodima. Crna Gora će na MOS-u pripremiti obilje raznolikih događaja. Između ostalog predstavit će turizam, investicijske projekte, ali nisu zaboravili na poljoprivredu i poduzetništvo. Sve će to biti popraćeno atraktivnim događanjima, predstavljanjem njihovih običaja, kulture, hrane i pića. Broj izlagača iz partnerske zemlje, koji je navršio 40 godina, pokazuje koliko će Crna Gora biti raznolika.

„Vlada Crne Gore posvećuje veliku pažnju promicanju poduzetništva. Zbog toga smo lani registrirali 95 posto više malih poduzeća. Uložili smo veliki napor u stvaranje dobrog poslovnog okruženja, posebnu pozornost posvećujući primjerima dobre prakse Republike Slovenije, kao i međusobnim praksama. Uvjeren sam da ćemo na najbolji mogući način predstaviti tradiciju i kulturu u Sloveniji“, rekao je na otvaranju predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović.

„Svi koji su uključeni u posao svjesni su što znači raditi s MOS-om i što znači biti prisutan u MOS-u, što je uvelike pridonijelo našoj suradnji. Neka od najboljih ulaganja u Crnoj Gori su iz Slovenije. Nadam se da će ih biti više, a mi ćemo napornije raditi na izgradnji vašeg samopouzdanja“, rekla je ministrica ekonomije u Vladi Crne Gore Dragica Sekulić.

Ovogodišnji partner se nada da će nastupanje na MOS-u i suradnja sa Celjskim sajmom poboljšati i ojačati već dobre i kvalitetne odnose između Crne Gore i Slovenije, ne samo u ekonomiji, već i u politici i diplomaciji.

MOS je sjecište različitih zanata, znanosti i praktičnih proizvoda, ukratko svega što povezuje naš svakodnevni život. „Ovdje dobivate sve na jednom mjestu. MOS je i dalje prilika za pravičan dogovor“, rekao je predsjednik OZS Slovenije Branko Meh i dodao: „MOS je i dalje najvažniji među sajmovima zbog mnogih mogućnosti koje nudi. Međunarodna poslovna konferencija je već trinaestu godinu zaredom omogućila oko 5.000 individualnih sastanaka između poduzetnika iz cijelog svijeta, a ove godine čak 200 poduzetnika iz osam zemalja.

Mala ekonomija motor je zemlje, ali da bi obrtnici i poduzetnici neometano radili, potrebno nam je poticajnije poslovno okruženje, bez birokratskih prepreka. Moja je mantra da će, ako dobro ide slovenskom gospodarstvu, ići dobro svim građanima Republike Slovenije.“

Ali svi znamo, vremena se mijenjaju, mobilnost se povećava. „Pred nama su izazovi, vjerojatno za mnoge poduzetnike. Morat će se prilagoditi proizvodni procesi, a pojavit će se i izazovi na području infrastrukture, ljudskih resursa i energije. Bit ćemo prisiljeni ubrzati upotrebu suvremenih tehnologija u području automatizacije i mehanizacije. Prvo pravilo je da više surađujemo i međusobno razgovaramo“, naglasio je predsjednik Gospodarske komore Slovenije Boštanj Gorjup. A gdje drugdje, ako ne na MOS-u, možemo učiniti upravo to. Upoznajemo se, povežemo se i krećemo naprijed.

mosA isto vrijedi i za ekonomske brojeve. „Ekonomski rast je usporen, ali i dalje stabilan. Trendovi pokazuju da se broj gospodarskih subjekata povećava. Rast zaposlenika u tvrtkama raste, prihodi na domaćem i inozemnom tržištu su zadovoljavajući, kao i neto dodana vrijednost po zaposlenom“, rekao je ministar ekonomskog razvoja i tehnologije Zdravko Počivalšek, koji također procjenjuje da je slovensko gospodarstvo znatno više otporno na recesiju nego u 2008. godini, uglavnom zbog veće razboritosti poduzetnika, veće kapitalnosti, zdravih financijskih temelja i manje zaduženosti. „Zahvaljujući integraciji i suradnji, slovensko gospodarstvo ostaje u dobroj formi. Ono je spremno postati zeleno i pametno“, dodaje.

Naravno, tome će pomoći i Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja koje će omogućiti tvrtkama da se još više oslanjaju na kružno gospodarstvo, kao i donijeti transparentnije i jasnije zakonodavstvo koje će zaštititi i okoliš. „Želimo stvoriti okruženje u kojem poduzetnici žele imati svoja ulaganja, a svjesni smo da bez vas neće biti rasta“, rekao je ministar okoliša i prostornog planiranja Simon Zajc.

Nakon otvorenja uslijedio je uobičajeni obilazak sajma koji je bio popraćen mnogim zabavnim programima.

mosNa štandu Hrvatske obrtničke komore razgovarali smo s predsjednikom HOK-a Dragutinom Ranogajcem. Tom je prilikom istaknuo da ove godine iz Hrvatske na sajmu izlaže 16 obrtnika od kojih su 2 nova. Sajam je prozor u svijet, a prezentacijom se očekuje da izlagači ostvare poslovne rezultate. HOK sufinancira nastup na sajmu svim našim obrtnicima i to na način da od pune cijene kvadratnog metra od 195 eura izlagači plačaju 98 eura, dok ostatak pokriva komora. Cilj je da što više izlagača prisustvuje na sajmu, ponudi svoje proizvode i usluge i time što uspješnije izađu na zahtjevno EU tržište.

Teško je očekivati, kaže Ranogajec, da će se već nakon prvog nastupa na sajmu postići rezultat. Obično su potrebna dva do tri nastupa, a preporuka je da se krene s nekim jednostavnijim poslom kako bi nakon izlaska na tržište proizvod ili usluga ‘govorili sami za sebe’.

Vezano uz problem oko radne snage, Ranogajec je istaknuo da se Hrvatska obrtnička komora zalaže da se ukinu kvote te da se što prije donese Zakon o strancima. Osim toga, trebalo bi što prije raščistiti stanje na Zavodu za zapošljavanje. Pokazalo se da dosta nezaposlenih na Zavodu niti ne žele raditi, što dodatno obrtnicima otežava put do pronalaska zaposlenika.

Osvrnuo se i na obrazovanje, a posebice na dualno obrazovanje, gdje po njegovom mišljenju eksperimentiramo tamo gdje ne bismo trebali. U tome dijelu poslodavci obrtnici očekuju u nastavi puno više praktične nastave, što se sada, nažalost, ne događa. Praksa se smanjila ćemu se obrtnici žestoko protive, a posebno u dijelu što se sada trogodišnja obrazovanja prevode u četverogodišnja sa željom da učenici nakon toga imaju mogućnost nastavka školovanja na fakultetima. Obrazovni put budućeg obrtnika trebao bi imati daleko više praktične nastave, a tko želi studirati trebao bi pohađati srednje škole gimnazijskog tipa smatra Ranogajec.

Centre kompetencija također bi kod nas u svrhu školovanja trebalo drugačije organizirati. U njemačkoj, primjerice, Centar kompetencije za automehaničare ima automehaničarsku radionicu s 9 modula od kojih je jedan za električna vozila. Svaki poslodavac ne radi s električnim vozilima pa je takav centar upravo mjesto gdje učenici prikupljaju znanja koja možda neće imati na svome poslu, ali im daje tu širinu. Također imaju modul na kojem se rastavlja getriba automobila. U većini automehaničarskih radionica se ne rade tako složeni zahvati, ali učenici opet u takvom centru dobivaju znanje o tome. To je, zapravo, svrha Centara kompetencija u svijetu i na takve primjere bi se trebala ugledati Hrvatska pri osmišljavanju nastave, istaknuo je Ranogajec.

You may also read!

sumt

Svečano proslavljena 10. godišnjica djelovanja Saveza udruga malih trgovaca RH

Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske svečanom je proslavom, u petak 08.11.2019. u Zagrebu, obilježila 10. godišnjicu djelovanja. U prostorima

Read More...
Predsjednica

Grabar-Kitarović: Plava i zelena Hrvatska imaju ogromni potencijal za poljoprivrednu proizvodnju

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović u petak je izjavila da plava i zelena Hrvatska imaju ogroman potencijal za poljoprivrednu proizvodnju

Read More...
Za 83 nova inovativna projekta u Hrvatskoj dodijeljeno više od 32 milijuna kuna

Za 83 nova inovativna projekta u Hrvatskoj dodijeljeno više od 32 milijuna kuna

Kako pokazuju ovogodišnji objavljeni podaci Europske ljestvice uspjeha u inoviranju (European Innovation Scoreboard 2019), Republika Hrvatska bilježi uspjeh u

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.