Najveći izazovi za poduzetnike – visoke cijene energenata i manjak stručne radne snage

In Financije i gospodarstvo
sichla

Analiza ovogodišnjeg gospodarskog istraživanja koje je provela Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora na nešto više od sto poduzeća pokazala je da je više od 80% poduzeća spremno ponovno ulagati u Hrvatsku.

Pozitivan je pokazatelj da je spremnost na ponovno ulaganje u Hrvatsku ostalo na sličnoj, visokoj razini, kao prošle 2021. godine. Gotovo 97% poduzetnika poslovanje u vlastitom poduzeću ocjenjuje dobrim ili zadovoljavajućim, usprkos posljedicama pandemije i trenutnom krizom uzrokovanom ratom u Ukrajini.

Pozitivnim u Hrvatskoj ocjenjuje se članstvo u Europskoj uniji, kvalificiranost radnika i akademsko obrazovanje što je također ocjenjeno kao prednost u prošlogodišnjem istraživanju. S druge strane prevladava nezadovoljstvo s nedovoljnom borbom protiv korupcije, poreznim opterećenjima i poreznim sustavom. U rizične čimbenike poslovanja po prvi puta hrvatske tvrtke navode cijene energenata kao potencijalno najveći rizik, a potom nedostatak kvalificirane radne snage i cijene sirovima.

“ Visoke cijene energenata na prvom su mjestu kada se govori o rizicima u poslovanju u narednih dvanaest mjeseci za što je zasigurno zaslužna kriza u Ukrajini te energetski šokovi koje je prouzrokovala na globalnom i europskom tržištu. Velik broj poduzeća, njih 84% ponovno bi odabralo Hrvatsku kao lokaciju za ulaganje za što se mi – Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora kao najveća bilateralna gospodarska organizacija u Hrvatskoj, posebno zalažemo.“ izjavio je dr. Thomas Sichla, predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, tijekom prezentacije rezultata ovogodišnjeg gospodarskog istraživanja održane 10. lipnja 2021. godine u Zagrebu.

Trenutno stanje hrvatskog gospodarstva za više od polovicu ispitanika zadovoljavajuće
Više od polovice ispitanika, njih 53% trenutnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjuje zadovoljavajućom što predstavlja porast od 10% u odnosu na prethodnu godinu, dok njih 21% situaciju smatra dobrom. Jedna trećina ispitanika smatra da je gospodarsko stanje u Hrvatskoj bolje uspoređujući s 2021. godinom. Kada je riječ o percepciji gospodarske situacije, zemlje Srednje i Istočne Europe (SIE) u gotovo istom postotku kao sudionici istraživanja u Hrvatskoj ocjenjuju gospodarsko stanje.

Poduzetnici optimistični kada se govori o poslovanju u njihovim tvrtkama
Unatoč posljedicama pandemije COVID-19 na gospodarstvo, ispitanici pozitivno ocjenjuju trenutnu poslovnu situaciju u vlastitim poduzećima. Gotovo 97% poduzetnika poslovanje u vlastitom poduzeću ocjenjuje dobrim ili zadovoljavajućim od toga 51% zadovoljavajućom, a 46% dobrom. Tako je udio poduzeća koji svoju aktualnu poslovnu situaciju ocjenjuju dobrom ili zadovoljavajućom porastao gotovo 10% u odnosu na 2021. godinu. Slični rezultati zabilježeni su i kod 16 zemalja Srednje i Istočne Europe (SIE) među kojima je, uz Hrvatsku, provedeno gospodarsko istraživanje. Svega 9% ispitanika u zemljama SIE ocjenjuju svoju poslovnu situaciju lošom. Očekivanja za 2022. godinu u odnosu na prethodnu također su pozitivna. Više od pola ispitanika smatra da će doći do poboljšanja poslovanja u njihovom poduzeću dok ih samo 10% smatra da će se poslovanje pogoršati u odnosu na 2021. godinu. Posljedično, malo više od 60% poduzetnika navodi kako je ovogodišnja prodaja porasla u odnosu na prethodnu godinu.

Poduzeća bi ponovno odabrala Hrvatsku kao lokaciju za ulaganje 84% poduzeća koja su sudjelovala u istraživanju ponovno bi odabralo Hrvatsku kao lokaciju za ulaganje. Time je broj poduzeća koja bi ponovno ulagala u Hrvatsku ostao na gotovo istoj razini iz 2021. godine, ali u odnosu na pred pandemijsku 2019. bilježi se porast od 30%.

Rat u Ukrajini i njegove kratkoročne gospodarske posljedice
Ovogodišnje je gospodarsko istraživanje uključilo i poslovna očekivanja poduzetnika povezana s ratom u Ukrajini i gospodarskim šokovima koje je izazvao od kraja veljače 2022. godine. Kratkoročne ekonomske posljedice očituju se prije svega u višim cijenama energenata, sirovina i materijala (gotovo 80% ispitanika), poremećajima u lancima opskrbe i logistike (56%), manjku sirovina i materijala (37%), padu broja narudžbi određenih proizvoda (25%), padu proizvodnje i gubitku poslovnih partnera (20%), itd. Na pitanje kada poduzetnici očekuju normalizaciju međunarodnih lanca opskrbe, 45% predviđa normalizaciju na razdoblje prije pandemije tek u 2023. godini, dok je 20% pesimistično te smatra da u dogledno vrijeme neće biti postignuti rezultati prije krize.

Prednosti i nedostaci poslovanja u Hrvatskoj
Kao pet najvećih prednosti Hrvatske kao poslovne lokacije, tvrtke ističu članstvo u Europskoj uniji, adekvatnost visokog obrazovanja, kvalificiranost zaposlenika, infrastrukturu, produktivnost i motivaciju zaposlenika što se nije promijenilo u odnosu na prethodnu godinu. Kao nedostatke i najveće izazove tvrtke primjećuju nedovoljnu borbu protiv korupcije, porezna opterećenja, porezni sustav, netransparentnost javne nabave i javnu administraciju.

Rad aktualne Vlade i rizični čimbenici u poslovanju
35% ispitanika rad aktualne hrvatske Vlade ocjenjuje zadovoljavajućim dok ga njih gotovo 40% smatra lošim. Najveći rizici u poslovanju vezani su uz cijene energenata, manjak kvalificirane radne snage, cijene sirovina, trošak radne snage i potražnju. Porast cijena energenata kao rizični čimbenik u poslovanju najzastupljeniji je u Sjevernoj Makedoniji (87%); Sloveniji (79%); Mađarskoj (75%); Latviji (73%); Bugarskoj (72%) i Češkoj (71%) dok za Hrvatsku iznosi 42%.

Zapošljavanje stručnih zaposlenika jedan od najvećih izazova
Promjene na međunarodnom tržištu rada također su sveprisutne, a najčešći odgovori uključuju prestanak poslovnih ograničenja u određenim regijama, promjene transportnih puteva, povećanje politički uvjetovanih odluka na lance opskrbe itd. Više od trećine poduzeća (42%) računa s većim brojem svojih zaposlenika u 2022. godini što je mali porast u odnosu na 2021. godinu a u odnosu na 2019. godinu porast od 13%. Obzirom da je manjak kvalificirane radne snage okarakteriziran kao drugi najveći rizični čimbenik u poslovanju (43% ispitanika), na pitanje koje mjere poslodavci planiraju poduzeti po tom pitanju, njih gotovo 50% planira kroz edukaciju zaposlenika, 39% planira povisiti plaće, a na trećem mjestu spominju povećanje automatizacije i digitalizacije.

You may also read!

Uspješna digitalna transformacija moguća je i u Hrvatskoj

Za bespovratne potpore za digitalizaciju tvrtkama na raspolaganju 206 mln kn

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je u petak poziv za bespovratne potpore za digitalizaciju, namijenjen mikro, malim i

Read More...
moodys

Objava Moody’sa prvi efekt skorog članstva u eurozoni

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u subotu da najava Moody'sa o podizanju kreditnog rejtinga Hrvatske

Read More...
auti

Dva milijuna vozila više na autocestama nego 2019.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u petak je izvijestio da je do prošle nedjelje hrvatskim autocestama prošlo

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design