Nastavak povoljnih tendencija u kretanju inozemne zaduženosti

In Financije i gospodarstvo
inflacija

Na kraju listopada 2019. godine bruto inozemni dug dosegao je razinu od 43 milijarde eura što je 278,9 milijuna eura manje nego u prethodnome mjesecu te 455,0 milijuna eura ili 1,1 posto više nego u listopadu 2018. godine.

Riječ je o nastavku pozitivnih tendencija u kretanju inozemne zaduženosti pri kojima se udio bruto inozemnog duga u BDP-u kontinuirano smanjuje s maksimalnih 113,1 posto u 2014. na 82,8 posto u 2018. godini te na 80,9 posto na kraju trećega kvartala prošle godine.

Znakovito je da smanjenje udjela inozemnog duga u BDP-u nije samo rezultat rasta BDP-a nego i smanjivanja razine bruto inozemnog duga u apsolutnom iznosu, koje je prisutno nakon 2014. godine.

U listopadu 2019. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježeno je povećanje duga središnje banke za 30,8 posto, duga drugih monetarnih financijskih institucija za 12,3 posto, duga ostalih domaćih sektora za 1,2 posto i duga opće države za 0,4 posto. Istodobno je smanjen inozemni dug na temelju izravnih ulaganja za 10,0 posto.

Blagi rast duga opće države (trenutno čini trećinu ukupnog bruto inozemnog duga) primarno je posljedica raskoraka u vremenu novog zaduživanja i vremenu otplate obveza koje dospijevaju, dok dug ostalih domaćih sektora (čini 39,3 posto ukupnog duga) kontinuirano blago raste od prosinca 2018. godine potaknut rastom kratkoročnih kredita. Dug bankarskog sektora, nakon 79 mjeseci uzastopnog razduživanja, također bilježi rast od prosinca 2018. godine pri čemu je u posljednja tri mjeseca taj rast dvoznamenkast.

Na godišnjoj razini u posljednjih pet mjeseci kontinuirano raste inozemni dug javnog sektora (u listopadu prošle godine za 3,6 posto), dok se dug privatnog sektora smanjuje, ponajprije zbog izrazitog pada duga privatnog sektora za koji je izdana garancija javnog sektora (za 37,0 posto) te pada negarantiranog duga privatnog sektora (u listopadu za 0,3 posto na godišnjoj razini).

U prvih deset mjeseci prošle godine bruto inozemni dug ukupno je povećan za 284,5 milijuna eura pri čemu je dug središnje banke povećan za 327,5 milijuna eura, dug ostalih domaćih sektora za 234,4 milijuna eura te dug opće države za 230,1 milijun eura. Istodobno je smanjen inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija za 345,8 milijuna eura te dug na temelju izravnih ulaganja za 161,7 milijuna eura.

Procjenjujemo da je u posljednja dva mjeseca prošle godine, za koje još nemamo službene podatke, zabilježeno smanjivanje bruto inozemnog duga čime je njegova razina na kraju godine spuštena ispod 80 posto BDP-a.

Nastavak smanjivanja udjela bruto inozemnog duga u BDP-u te ostalih pokazatelja zaduženosti očekujemo i u ovoj godini pri nastavku povoljne situacije na domaćemu financijskom tržištu koja ograničava potrebu države i tvrtki za preuzimanjem dodatnih rizika povezanih s inozemnim zaduživanjem.

You may also read!

trgovina

U veljači zabilježen rast maloprodajnoga prometa

U veljači 2020. godine realan je promet u trgovini na malo bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 4,9% veći u

Read More...
fortenova

PIK Vinkovci pozvali male poljoprivredne proizvođače iz Hrvatske da se prijave za otkup proizvoda koji će se plasirati u Konzumu

PIK Vinkovci pozivaju sve zainteresirane male poljoprivredne proizvođače i OPG-ove u Hrvatskoj koji žele plasirati svoju proizvodnju Konzumu, da

Read More...
Gospodarska klinika nudi rješenja za poslovanje u krizi COVID-19

Gospodarska klinika nudi rješenja za poslovanje u krizi COVID-19

Ovih dana čuje se mnogo pretpostavki i projekcija koliko će COVID-19 kriza trajati te kakve će sve posljedice biti

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.