Nastavak rasta deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom

In Izvoz
izvoz

U prva je tri ovogodišnja kvartala robni izvoz na godišnjoj razini povećan za 4,1%, znatno manje nego u istom razdoblju prošle godine (14,1%), ali i osjetno više nego na kraju prethodna dva kvartala. Kod znatnog broja djelatnosti i proizvoda nastavljen je dinamičan rast izvoza, a pritom su se posebno isticali proizvodi naftne industrije te motorna vozila. Međutim, kod pojedinih je važnih izvoznih djelatnosti vrijednost izvoza bitno smanjena u odnosu na prošlu godinu, što se posebno odnosi na proizvodnju električne energije te na farmaceutsku industriju čiji je izvoz na godišnjoj razini smanjen za 37,6%, odnosno za 19,0%.

Kod kretanja izvoza treba naglasiti da je snažan rast izvoza naftnih derivata ponajprije potaknut rastom cijene sirove nafte na globalnom tržištu. Točnije, cijena nafte tipa Brent, referentna za europsko tržište, povećana je na godišnjoj razini za čak 39%, što uvelike objašnjava znatan rast vrijednosti izvezenih naftnih derivata od 27,3% uz porast proizvodnje od samo 2,9%. Izvoz motornih vozila istodobno podrazumijeva cijeli niz proizvoda, ali se najveći dio odnosi na dijelove i pribor za motorna vozila te na nove i rabljene osobne automobile koji su uglavnom predmet trgovine robama inozemnog podrijetla. S druge strane, djelatnosti koje su zabilježile najveći pad ostvarile su u prošloj godini snažan rast izvoza, tako da je uz klimatske uvjete koji bitno određuju izvoz i uvoz električne energije visoka prošlogodišnja baza znatno utjecala na tako izražen pad izvoza.

Kod uvoza je istodobno nastavljen relativno snažan rast pod utjecajem nastavka oporavka domaće potražnje, ali i ostvarenog povećanja izvoza. Stoga je vrijednosti uvoza u prvih devet mjeseci na godišnjoj razini povećana za 6,3%. U strukturi uvoza najveći je rast zabilježen kod motornih vozila te rudarstva i vađenja (čiji najveći dio čine sirova nafta i plin), na što su utjecale i opisana trgovina i rast cijene nafte. Vrijednost uvoza je istodobno smanjena tek kod manjeg broja djelatnosti, a isticao se pad vrijednosti uvoza električne energije.

Izraženiji rast uvoza od izvoza, pri čemu je njegova vrijednosti i dalje oko 1,7 puta veća, utjecao je na povećanje iznosa robnog deficita na godišnjoj razini. Točnije, deficit je povećan za 9,9%, odnosno za 4,6 milijardi kuna. Time se i nadalje potvrđuju predviđanja da će oporavak gospodarstva ponovo dovesti do rasta robnog deficita prekinutog u godinama koje je obilježio pad gospodarskih aktivnosti. Naime, oporavak je započet u trećem kvartalu 2014. godine, a od 2015. se na razini godine bilježi stalan rast robnog deficita, i to uz sve veće stope rasta promatrano po godinama.

You may also read!

wallstreet

Wall Street oslabio drugi tjedan zaredom, europske burze porasle

Na Wall Streetu su burzovni indeksi blago pali i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer posljednjih mjeseci inflacija u SAD-u

Read More...
Normizacija, ispitivanje i certificiranje u području sigurnosti i zdravlja na radu

Normizacija, ispitivanje i certificiranje u području sigurnosti i zdravlja na radu

EUROSHNET je međunarodna mreža stručnjaka za sigurnost i zdravlje na radu uključenih u standardizaciju, ispitivanje i certificiranje. Nastala je

Read More...
jgl

EY Poduzetnik godine je Ivo Usmiani iz JGL Grupe

U sklopu devetog hrvatskog izdanja globalnog programa EY Poduzetnik godine, najuspješnijim hrvatskim poduzetnikom za 2023. godinu proglašen je Ivo

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design