Novotny: Bez prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo

In Regionalni razvoj
-Damir-Novotny

Rezultati popisa stanovništva potvrdili su prognoze o depopulaciji područja na kojima nema dovoljno ekonomskih aktivnosti, a Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo bez obnove i razvoja prerađivačke industrije, ocijenio je za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny.

Slavonske županije su, kaže, posebno pogođene, budući da je to područje kontinentalne Hrvatske u tranziciji izgubilo prerađivačku industriju.

Podaci iz popisa stanovništva koje je objavio DZS pokazuju da se broj stanovnika Hrvatske smanjio 2021. u odnosu na 2011. za 413.056 ili 9,64 posto, od čega je broj najvidljivije opao u slavonskim županijama, a najmanje u Zagrebu i primorskim županijama.

Najveći relativni pad broja stanovnika prisutan je u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 posto), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 posto), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 posto), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 posto) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 posto).

Novotny navodi kako poljoprivreda u Slavoniji ima učešće u BDP-u slavonskih županija oko 14 posto, što je obilježje nisko razvijenih zemalja.

“Bez razvoja prerađivačke industrije Slavonija će nastaviti gubiti stanovništvo, što će naravno negativno utjecati na postojeću ekonomsku strukturu”, istaknuo je Novotny.

Napominje kako su Vladine intervencije u tom području u većini financirane iz EU fondova što jednostavno nije dovoljno.

Zemlje članice EU, primjerice Poljska i Slovačka, kako je naveo, u svoja su deprivirana područja usmjerila veliki dio EU fondova i nacionalnih sredstava u cilju privlačenja direktnih stranih ulaganja u industrijskom sektoru.

Kao primjere dobre prakse Novotny je naveo poljsko Podkarpatsko vojvodstvo, u kojem je uz pomoć EU fondova i ulaganja privatnih zapadnih poduzeća stvorena nova industrijska struktura i otvorena brojna radna mjesta.

Slovačka je u istočna područja različitim poreznim povlasticama i EU fondovima privukla auto-industriji. Slično je učinila Rumunjska, a prije nekoliko godina, kazao je, mađarska je vlada privukla veliko ulaganje njemačkog BMW-a u deprivirana područja na istoku zemlje, oko grada Debrecina.

Novotny napominje i kako je austrijska vlada je u pokrajinu Gradišće, koja je zbog svog geografskog položaja desetljećima gubila stanovništvo, usmjerila u proteklih desetak godina oko 3,5 milijardi eura u projekte izgradnje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, projekte zdravstvenog turizma, dva velika veleučilišna kampusa i brojne male projekte prerađivačke industrije.

Slovenija je pak sustavnim regionalnim politikama privukla značajna inozemna ulaganja u depriviranim područjima Prekomurja i Kočevja, te na taj način otvorila radna mjesta koja su nestala propadanjem tekstilnih tvornica.

“Krajnje je vrijeme da se u Slavoniji, umjesto infrastrukturnih projekata, vladinim poticanim mjerama započne sustavno privlačiti prerađivačka industrija koja će se temeljiti na poljoprivrednoj proizvodnji i šumarstvu”, istaknuo je Novotny navodeći kako primjerice u žitorodnom području Baranje ne postoji niti jedan mlin.

“Ciljanim mjerama vladine intervencije je nužno pokrenuti ulaganja privatnog sektora u prerađivačkoj industriji i proizvodnji energije iz obnovljivih izvora”, kazao je.

Promašene politike upravljanja poljoprivrednim zemljištem

Mišljenja je i kako su vladine politike povezane s upravljanjem državnim zemljištem desetljećima potpuno promašene.

Za ratarsku proizvodnju, kako j kazao, danas je potrebno okrupnjavanje, nikako ne održavanje malih poljoprivrednih gospodarstava.

Uz proizvodnju mlijeka je nužno dodati prerađivačke kapacitete, kako je to svojevremeno učinila Irska koja je iz EU fondova financirala ulaganja u oko 120 malih mljekara i proizvodnju sira.

Uz slične poljoprivredne površine kao što postoje u Hrvatskoj Irska danas izvozi sira i maslaca u vrijednosti oko 1,5 milijardi eura, dok je Hrvatska veliki uvoznik sira i maslaca, kazao je Novotny.

Manje površine se mogu specijalizirati za intenzivnu proizvodnju povrća, uz uvjet navodnjavanja, istaknuo je te dodao kako se u Hrvatskoj vrlo mali broj poljoprivrednih površina navodnjava unatoč činjenici da je Hrvatska jedna od tri zemlje u EU koje imaju najveće rezerve podzemnih voda.

“Vlada mora ubrzati regionalni razvoj Slavonije i središnje Hrvatske kako se ne bi reducirala samo na uski pojas Jadranske Hrvatske, koja unatoč renti položaja, uživa velike vladine poticaje za izgradnju prometne i turističke infrastrukture”, istaknuo je Novotny. (H)

You may also read!

wallstreet

Svjetske burze porasle, Fed najavio usporavanje tempa povećanja kamata

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, što se ponajviše zahvaljuje porukama iz američke središnje banke da

Read More...
pravo na isključenje

Ipak u zakon pravo na isključenje

Jednosmjesečno e-savjetovanje sa javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu završilo je 11. kolovoza

Read More...
The Banker proglasio Erste banku najboljom bankom u Hrvatskoj

The Banker proglasio Erste banku najboljom bankom u Hrvatskoj

Na svečanoj dodjeli nagrada, koja se 1. prosinca 2022. održala u Londonu, ugledni međunarodni časopis iz grupe Financial Timesa

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design