Održana konferencija Corporate Innovation & Intrapreneurship 2017 – CORP2IN

slika

U prostorima City Centra Plaza održana je treća po redu Corporate Innovation&Intrapreneurship 2017 – CORP2IN konferencija. Ključna tema ovogodišnje konferencije nosila je naziv „Ljudska strana inovativnosti“. Konferencija je kroz svoj sadržaj i zanimljive gostujuće predavače nastojala odgovoriti na važna pitanja: zašto je inovacija važna? Kako razviti sustav u kojem su zaposlenici angažirani na stvaranju inovacija te kako to rade inovativne domaće, regionalne i svjetske kompanije?

Svjetski indeks konkurentnosti redovito nas podsjeća kako Hrvatska po inovativnosti nije na visokom mjestu! Hrvatske tvrtke uglavnom nemaju postavljen sustav u kojem bi zaposlenici mogli kreirati inovativna rješenja, a to se odražava na njihov uspjeh i budućnost. Inovativnost mora biti sastavni dio, tj. DNA svake organizacije – implementirane u kulturu, sustav upravljanja i način motivacije zaposlenika. Prema rezultatima McKinseyeve studije provedene upravo na ovu temu, čak 94 posto izvršnih direktora je potvrdilo kako su ljudi i korporativna kultura najvažniji faktori za inovacije.

Činjenice pokazuju da su organizacije, koje imaju razvijen sustav koji motivira pojedince i omogućuje im da sudjeluju u inoviranju, znatno inovativnije i uspješnije od drugih. Nije upitno treba li organizacija određeni broj ljudi koji imaju potencijal da izgrade inovativne kapacitete, već kako ih prepoznati? Kako postaviti procese za pronalaženje takvih zaposlenika? Kako izgraditi sustav koji ih podržava?

Konferenciju su otvorili partneri u organizaciji konferencije – Željko Krizmanić, direktor EVENTE01 Ratko Mutavdžić, voditelj prodaje za javni sektor centralne i istočne Europe iz Microsofta i Vedran Antoljak, glavni partner Sense Consultinga.

Prvo predavanje održala je Barbara Salopek, stručnjakinja za inovativnost i poslovno modeliranje koja je stigla iz Norveške. Na nekoliko konkretnih primjera prikazala je koje su razlike u poslovnoj kulturi između Hrvatske i Norveške. Norveška je veća zemlja po broju stanovnika od Hrvatske, a norvežani imaju i veći BDP po glavi stanovnika te su značajno konkurentniji po pitanju inovativnosti. Pričala je o tome što je potrebno osigurati kako bi se postiglo inovativno društvo.

Osnovna baza je izgradnja povjerenja u državne institucije i politiku. Druga važna stvar su unutarnji mehanizmi koji će poticati inovacije, među kojima je najvažnija dugoročna i jasna strategija podizanja kvalitete obrazovanja. Ostali mehanizmi su različite platforme za poticanje istraživanja, inkubatori za startupe, pre-seed fondovi, seed fondovi, inicijative koje podupiru inovacije, mreže koje omogućuju bolje povezivanja ljudi i investitora.

Treća ključna stvar je razvoj kulture društva, koja mora biti takva da će poticati raznolikost, znatiželju, eksperimentiranje i učenje. To su samo neki od mehanizama koji omogućuju inovativnost, koji su osigurali Norvežanima bolju pripremljenost za prihvaćanje inovacija i njihovu implementaciju. Barbara Salopek izložila je i pet ključnih elemenata koje je potrebno zadovoljiti kako bi se osigurale inovacije: 1. Raznolikost strukture ljudi u timovima, 2. Propitivanje, 3. Promatranje i učenje, 4. Eksperimentiranje, kroz učenje, 5. Povezivanje i umrežavanje ljudi. Naravno pri čemu mora biti zadovolje glavni preduvjet za inovativnost – makroekonomska stabilnost zemlje i psihološka sigurnost društva.

Katerina Sereti, stigla je kao predstavnica Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (European Institute of Innovation and Technology), govorila je o važnosti izgradnje inovativne mreže i zajednice inovatora u EU te o njihovom boljem povezivanju i razmjeni znanja. Danas ovaj institut povezuje međusobno preko 800 partnera. Misija instituta je omogućiti inovatorima diljem Europe bolje povezivanje i pružiti im podršku da razvijaju vrhunske inovacije.

Ron Immnik, partner iz Strategy Crowda govorio je o tome kako je inovacija nužna jer mora donijeti nove ideje i procese budući da nam na zemlji predstoje klimatske promjene i pomalo ostajemo bez nekih važnih prirodnih ruda, materijala i energenata. Naprosto kao civilizacija nemamo izbora nego osloniti se na inovacije koje mogu donijeti neke izmjene u postojećim procesima, osigurati recikliranje, nove načine uzgoja i sl. pomake. Zato su toliko interesantne inovacije u području biologije, poljoprivrede, energetike, prehrane i sl.

Uslijedila je panel diskusija koju je moderirao Miroslav Mađarić na temu konkretnih primjera inovacija iz prakse. Vedran Antoljak, glavni partner Sense Consultinga govorio o tome kako je njegova kompanije interno postigla viši stupanj inovativnosti, što je zahtijevalo mnogo promjena, naročitu u dijelu razvoja ljudi. Posebno se radilo na promjeni načina razmišljanja – pomičući ih od fiksnih umova prema umovima koji su otvoreni za rast. Takav se rast može postići samo tako da ljudima pružimo mogućnost eksperimentiranja. Inovacija treba biti sastavni dio svake osobe, zaposlenika.

Emir Đanić iz Cambridge Innovative System Solution govorio je o tome koliko je važno primijeniti otvoreni sistem inovacija u organizacijama, koji je uz kulturu organizacije iznimno važan kako bi se potakla inovativnost. Tanja Krasić, voditeljica odjela za digitalno korisničko iskustvo iz VipNeta predstavila je konkretan primjer inovacije koju primjenjuju u VipNetu, rad se o aplikaciji koja olakšava proces prodaje s ciljem povećanja njene efikasnosti.

Goran Radman iz Algebre govorio je o nesrazmjeru ponude i potražnje te nedostatku kvalitetnog kadra za potrebe digitalne transformacije na tržištu. Na tržištu nema dovoljno ljudi koji se mogu nositi s rizicima koje nosi digitalna ekonomija, a osnova za inovativnost upravo je kvalitetno obrazovanje i set kompetencija bez kojih organizacije ne mogu postići potreban inovativni skok. Metodologija učenja, kao i design thinking dobri su alati koji će pomoći digitalnim transformatorima i disruptorima da postignu inovativnost, čime je zaključen panel.

Zvonimir Novak, pomoćnik ministrice iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta podržao je važnost izgradnje inovativnog društva te naveo kako je upravo inovativnost jedan od pet ključnih Vladinih ciljeva za razvoj gospodarstva među kojima su i razvoj investicija, institucija i industrije. Naglasio je kako Vlada ulaže značajne napore u pružanju podrške inovativnosti kroz inkubatore, kroz razne potpore te nastoji pratiti trendove koji će osigurati dugoročan razvoj gospodarstva. „Nismo Norveška, ali smo na putu da krenemo prema tamo.“, zaključio je Novak.

Elise Kissling, direktorica Creator Space Lab-a, BASF iz Njemačke govorila je o tome što je sve potrebno kako bi se kreirao prostor u kojem kreativni zaposlenici mogu stvarati nove inovativne proizvode. Ono što često stoji kao prepreka inovativnom načinu razmišljanja su različitosti među ljudima. Istakla je da je jako važno učiti, istraživati ekosustave, povezivati se te otkrivati nova područja, ulaziti u nove izazove.

Zanimljivo predavanje je održala Michela Magaš, Stromatolite, europska inovatorica za 2017. godinu, koja je prezentirala viziju inovativnosti i poduzetništva u Europi. Kroz svoju priču je pokazala metodologiju koju je razvila za kreiranje uspješnog globalnog inovacijskog ekosustava. Njihova zajednica okuplja preko 5.000 inovatora, neki su specijalisti za umjetnu inteligenciju, glazbenici, umjetnici, neuroznanstvenici koji rade zajedno na projektima i donose inovacije koje mijenjaju živote i podižu kvalitetu življenja.

Kroz projekt inovacije u glazbi omogućili su velikom broju ljudi da se glazbeno izraze. Ovim projektom ostvaren je značajan utjecaj na društvo, što je omogućilo da se prikuplja i kumulira znanje iz različitih područja, da ih se povezuje i omogući izrada rješenja koja će biti korisna za društvo uz pozicioniranje kreativnosti u sam centar. Kreativnost je važan katalizator, a tako postavljen u centar inovacije izazvao je veliki interes investitora i medija. Glazba se pokazala kao dobar medij za ovakvu vrstu eksperimenta. Radi se zapravo o načinu prenošenja znanja, novih načina razmjene znanja i načina izražavanja.

Sudionici su sa zanimanjem slušali izlaganje Sofie Lindblom koja je nakon uspješne karijere kao Innovation Manager u Spotifyu pokrenula globalnu inovacijsku platformu Ideation360 u Švedskoj. Njezin uvid u to kako je Spotify zadržao start-up kulturu dok je brzo izrastao u svjetski poznati brend, dragocjen je svima koji žele izgraditi slično okruženje u vlastitoj kompaniji. Kroz kreativne crteže, ilustracije skice – Sofie rješava kompleksne procesne probleme i unosi inovativne promjene u organizacijama.

Pročitajte još vijesti!

izvoznici

Marić: Projekcije rasta su konzervativne, ali i odgovorne

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u ponedjeljak kako se u razdoblju od 2018. do 2020. očekuju stope gospodarskog

Read More...
12. vinocom

U petak i subotu održava se 12. Vinocom koji okuplja oko 300 izlagača

Na ovogodišnjem će se Vinocomu moći kušati i vina koja su na festivalu u Bergamu osvojila zlatne medalje. U

Read More...
france-kras

Dorina Macarons – jedinstvena francuska delicija u omiljenoj Kraševoj čokoladi

Macaroni, francuski sitni kolačići intenzivnih boja i prepoznatljive, pjenaste teksture, kultni su slastičarski proizvod i ujedno jedna od najpopularnijih

Read More...

Komentiraj:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Prijavite se na naš newsletter!