Pandemija bolesti COVID-19 povećala je potrebu za zaštitom radnika od njihova izlaganja biološkim agensima

In Zdravlje
1

Novo izvješće Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) donosi sažetak rezultata velikog projekta posvećenog izloženosti biološkim agensima na radnom mjestu i s tim povezanim učincima na zdravlje. Iako je projekt proveden prije pandemije bolesti COVID-19, njegovi su rezultati iznimno aktualni zbog trenutačne situacije u svijetu. Rezultati obuhvaćaju pogođene sektore, ranjive skupine, rizike u nastajanju i sustave za praćenje.

Poznato je da biološki agensi uzrokuju zdravstvene probleme. Prema Europskom istraživanju radnih uvjeta iz 2015., sve veći udio europskih radnika (13%, što je 1,5 puta više od 10 godina ranije) izloženo je infektivnim agensima na radu. Biološki uzročnici uključuju viruse, bakterije, gljivice i parazite, a oni mogu uzrokovati zdravstvene probleme izravno ili kroz izlaganje srodnim alergenima ili toksinima.

Svjetski zdravstveni problemi doveli su do snažnog opterećenja sustava zdravstvene skrbi te je uz osiguravanje zaštitne opreme potrebno poduzeti hitne mjere kako bi se radnike zaštitilo od zaraznih bolesti.

Izloženost biološkim agensima na radnom mjestu raširena je i povezana s velikim brojem zdravstvenih problema, uključujući zarazne bolesti, alergije i rak. Neki biološki agensi mogu naštetiti i nerođenoj bebi.

Procjenjuje se da od zaraznih bolesti povezanih s radom samo u EU-u godišnje umre 5000 radnika. Cilj je novog izvješća EU-OSHA-e razviti svijest o toj temi i pružiti pouzdane informacije kako bi se potaknulo donošenje učinkovitih preventivnih mjera.

Trenutačno ne postoji sustavan pristup sprječavanju izloženosti biološkim agensima na radnom mjestu i prepoznavanju zdravstvenih problema koji su s time povezani. U izvješću se analiziraju postojeća saznanja o tim čimbenicima rizika, utvrđuju nedostatci u podatcima i predlažu buduće političke opcije, čime se želi podići svijest o tom pitanju i ponuditi pouzdane informacije koje mogu pomoći pri utvrđivanju učinkovitih preventivnih mjera.

Istraživanje je bilo usmjereno na utvrđivanje i opis najvažnijih oblika izloženosti zaraznim bolestima na radnom mjestu, a u izvješću su iznesene detaljne analize pet sektora/zanimanja kojima posebno prijeti opasnost od izlaganja zaraznim bolestima, i to:
• zdravstvena zaštita
• zanimanja koja uključuju rad sa životinjama
• djelatnosti obrade otpada i pročišćavanja otpadnih voda
• ratarski sektor
• zanimanja koja uključuju česta putovanja ili kontakte s putnicima.

Projekt je isto tako usmjeren na rizike u nastajanju, uključujući bolesti izazvane bakterijama s višestrukom otpornošću i širenje zaraznih agensa. Na primjer, pojava teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) i epidemija bolesti COVID-19 u Europi povezani su s globalizacijom. Izvršna direktorica EU-OSHA-e, Christa Sedlatschek, istaknula je posljedice takvih pandemija na sektor zdravstva. „Svjetski zdravstveni problemi doveli su do snažnog opterećenja sustava zdravstvene skrbi te je uz osiguravanje zaštitne opreme potrebno poduzeti hitne mjere kako bi se radnike zaštitilo od zaraznih bolesti. Sigurnost i zdravlje zdravstvenih radnika moraju biti prioritet u izvanrednim situacijama kao što je pandemija bolesti COVID-19, koja je ukazala na važnost provedbe postojećih mjera pravne zaštite.”

U okviru projekta razgovaralo se sa stručnjacima koji su istaknuli važnost planova za upravljanje u kriznim situacijama kojima se dodjeljuju financijska sredstva za suočavanje s budućim pandemijama. Naveli su i da bi informacije prikupljene na temelju obveznog izvješćivanja mogle pomoći pri utvrđivanju ranih znakova širenja bolesti.

Iako je svrha postojećeg pravnog okvira zaštititi radnike od izlaganja štetnim biološkim agensima na radnom mjestu, potrebno je podići svijest o tom problemu. Kako bi se pristupilo rješavanju rizika na organiziraniji način, potrebno je procijeniti i zabilježiti razinu izloženosti biološkim agensima te zdravstvene probleme koji iz toga proizlaze. Imajući to na umu, u istraživanju su se proučavali i analizirali sustavi za praćenje izloženosti i s njom povezanih bolesti. Osiguravanje dodatne obuke i smjernica za poslodavce i radnike također će pridonijeti sustavnijem sprječavanju širenja bolesti.
Radnici mogu raditi izravno s mikrobima ili im biti izloženi kroz, na primjer, tjelesne tekućine ili zemlju. Ako je poznat izvor izloženosti biološkom agensu, relativno je lako spriječiti štetne učinke na zdravlje. Upravljanje rizikom od nepoznatih izvora izloženosti mnogo je teže.

U istraživanju se ističe nedovoljna svijest o izloženosti biološkim agensima u svim sektorima, osim u sustavu zdravstvene skrbi i laboratorijima. Osim toga, skupine kao što su mladi, čistači i radnici na održavanju, radnici migranti i trudnice posebno su izložene tom riziku. Stoga je iznimno važno poboljšati pristup informacijama i provesti posebne mjere kako bi se zaštitile takve skupine.

Primjeri iz studija slučaja pokazuju važnost prepoznavanja takvih rizika i poduzimanje zajedničkih mjera za njihovo rješavanje. Na primjer, službe medicine rada u Finskoj učinkovito su iskoristile podatke o zdravstvenom nadzoru kako bi se posvetile ciljanom rješavanju bolesti farmerskih pluća. Uvedene mjere pomogle su smanjiti broj oboljelih i pomoći poljoprivrednim radnicima koji su se već suočili s takvim zdravstvenim problemima.

U zaključku izvješća navodi se i važnost pružanja općih smjernica sektorima na koje utječe nenamjerna izloženost te važnost pružanja relevantnih informacija radnicima. Poštovanje hijerarhije nadzornih mjera utvrđenih u zakonodavstvu i davanje prednosti kolektivnim zaštitnim mjerama nad onim indivurualnim od ključne su važnosti.

Ovo je izvješće konačan ishod opsežnog projekta provedenog kako bi se istražio problem izloženosti biološkim agensima na radnom mjestu i njezini učinci na zdravlje. Istraživanje je obuhvaćalo pregled znanstvene literature, razgovore sa stručnjacima, sastanke fokusnih skupina i radionicu za dionike. Izvješće sadržava objedinjen i sažet prikaz rezultata projekta u cjelini, razvrstanih prema važnim temama koje su utvrđene tijekom pregleda, kao što su djelatnosti koje izazivaju zabrinutost, ranjive skupine, rizici u nastajanju i sustavi za praćenje koji se primjenjuju u europskim zemljama.

Vitomir Begović

You may also read!

Jurica Lovrinčević

Lovrinčević: Bitno je graditi partnerske odnose

PEVEX d.d. (bivši PEVEC) prvi je hrvatski trgovački lanac na tržištu od 1990. godine. Kada je riječ o trgovini

Read More...
maric

Zadržavanje investicijskog rejtinga dobra vijest za Hrvatsku

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u subotu je dobrom vijesti za Hrvatsku ocijenio zadržavanje investicijskog kreditnog rejtinga

Read More...
wall

Wall Street pao treći tjedan zaredom, pale i europske burze

Na Wall Streetu su burzovni indeksi pali i prošloga tjedna, trećega zaredom, što je posljedica nastavka korekcije cijena dionica

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.