Plenković: Strateški cilj je do kraja mandata sljedeće vlade uvesti euro

In Konferencije / savjetovanja
Plenković

Hrvatska je ugovorom o pristupanju Europskoj uniji (EU) preuzela obvezu usvajanja eura kao službene valute i naš je strateški cilj da do kraja mandata sljedeće vlade Hrvatska ispuni kriterije i to i učini, kazao je u utorak premijer Andrej Plenković na konferenciji “Dan hrvatskih financijskih institucija – Utjecaj uvođenja eura na kreta­nja u gospodarstvu” u organizaciji HGK.

Premijer je naglasio da su ekonomske koristi od eura brojne – trajno će se ukloniti valutni rizik u gospodarstvu, kao i smanjiti trošak zaduživanja svih domaćih sektora, odnosno građani i poduzeća imat će manje troškove financiranja nego u slučaju da Hrvatska ostane izvan europodručja.

“Uvođenjem eura Hrvatska se trajno rješava rizika valutne, trajno će se otkloniti trošak konverzije, a za gospodarstvenike je također važno naglasiti da upotreba zajedničke valute trajno pridonosi jačanju međunarodne razmjene i konkurentnosti”, kazao je Plenković.

Euro je druga najveća i najsnažnija globalna valuta kojom se koristi više od 340 milijuna ljudi u europodručju EU, rekao je Plenković, napomenuvši da je Hrvatska od svih EU država izvan europodručja najmanja po broju stanovnika, a istodobno najviše euroizirana.

Naime, kako je naveo, Hrvatska ima najvišu euroizaciju depozita od svih članica EU-e koje nisu u europodručju. Primjerice, Hrvati već duže vrijeme izražavaju vrijednosti u eurima, računaju i većinom štede u toj valuti, pa tako štednja stanovništva u eurima u Hrvatskoj nikad nije pala ispod 66 posto ukupne vrijednosti štednje, a u prosjeku je u posljednjih 9,5 godina iznosila je oko 76 posto, kazao je premijer.

Iznio je i podatke da je 46 posto kredita stanovništvu u kunama s valutnom klauzulom, a i poduzeća su također znatno povezana s eurom. Nadalje, 58 posto vrijednosti ukupnog robnog izvoza ostvaruje se u području eura, 56 posto svih turističkih noćenja ostvaruju gosti iz europodručja, dok je u financijskom sustavu udio plasmana banaka u devizama i kunskih s valutnom klauzulom, u ukupnim plasmanima 50 posto.

Plenković je rekao kako je plan i namjera ulazak Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II po potvrdi ispunjenja svih uvjeta u drugoj polovini 2020. godine. U tom tečajnom mehanizmu zemlja će biti oko 2,5 do 3 godine a ulazak u europodručje očekuje se najranije u siječnju 2023. ili siječnju 2024. godine.

Time bi se Hrvatska, kako je kazao, priključila grupi od već 19 zemalja Unije koje su prihvatile euro kao službenu valutu.

dvorana

I predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović iznio je neke od pozitivnih učinaka uvođenja eura – smanjenje cijene kapitala, lakše ostvarivanje boljeg kreditnog rejtinga, uklanjanje rizika valutne klauzule, potencijalno podizanje konkurentnosti izvoznika itd.

“Možemo se nadati da će se pojačati pozicija Hrvatske u kontekstu povlačenja izravnih stranih ulaganja”, rekao je Burilović te dodao kako euro nije i ne smije biti sam po sebi svrha, niti forma koja se provodi bez jasne vizije, svrhe i namjere.

Euro nije čarobni štapić i univerzalni lijek gospodarskih problema već ga treba iskoristiti kao dodatak i generator za realizaciju strateških ciljeva, poručio je Burilović. (H)

You may also read!

Supernova

SUPERNOVA GRUPA preuzima još deset trgovačkih centara u Sloveniji

Supernova Grupa iz Graza nastavlja svoju uspješnu ekspanziju u Sloveniji i kupuje deset trgovačkih centara društva Centrice Real Estate

Read More...
DotMetrics

Veliki posao hrvatskog startupa DotMetrics – od 2021. će mjeriti posjećenost britanskih internetskih stranica

Hrvatski startup DotMetrics postao je službeni analitički sustav za mjerenje posjećenosti britanskih internetskih stranica, a taj je posao dobio

Read More...
boot

Hrvatski izlagači na najvećem nautičkom sajmu u Europi – BOOT

Na najvećem nautičkom sajmu u Europi BOOT, koji se održava od 18. do 26. siječnja u njemačkom Düsseldorfu, predstavlja

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.