Povoljna fiskalna kretanja u trećem kvartalu prošle godine

In Financije i gospodarstvo
hgk-zgrada

Prema podacima Eurostata, u trećem kvartalu prošle godine nastavljena su pozitivna kretanja deficita i duga opće države zemalja članica Europske unije, što je posljedica i dalje prisutnog široko rasprostranjenog gospodarskog rasta koji uz nisku nezaposlenost i rast plaća podupire rast potrošnje i fiskalnih prihoda.

To je, uz zadržavanje povijesno niskih kamatnih stopa koje su ublažavale financijske rashode, rezultiralo relativno dobrim fiskalnim pokazateljima. Povoljniji proračunski saldo uz brži gospodarski rast omogućio je pozitivna kretanja u zaduženosti, odnosno smanjivanje udjela duga opće države u BDP-u. Tako je prosječna razina duga opće države zemalja EU u trećem kvartalu 2018. godine iznosila 80,8% BDP-a, što je 0,2 postotna boda manje nego u prethodnom kvartalu i 1,7 postotnih bodova manje nego u trećem kvartalu prethodne godine.

Na kvartalnoj razini povećanje udjela duga opće države u BDP-u zabilježilo je šest zemalja (najviše Grčka za 4,8 postotnih bodova i Cipar za 6,9 postotnih bodova), razina duga stagnirala je u Litvi i Portugalu, dok je udio duga u BDP-u smanjen u 20 zemalja, najviše na Malti (3,1 postotni bod), u Sloveniji (1,7 postotnih bodova) i u Hrvatskoj (za 1,5 postotnih bodova).

Na godišnjoj je razini porast udjela javnoga duga u BDP-u zabilježen u četiri zemlje članice EU, a pad u 24 zemlje uključujući Hrvatsku. Najveće je smanjenje udjela zabilježeno u Sloveniji (za osam postotnih bodova) i na Malti (za 6,7 postotnih bodova), pri čemu se Hrvatska po intenzitetu smanjivanja nalazi na osmom mjestu sa smanjenjem za četiri postotna boda.

Hrvatska se, s udjelom javnog duga u BDP-u od 74,5% na kraju trećeg kvartala prošle godine, pozicionirala ispod prosjeka EU28, ali s višim udjelom od svih nama sličnih zemalja (Bugarska 23,1%, Češka 33,9%, Rumunjska 33,9%, Poljska 49,4%, Slovačka 51,5%, Slovenija 71,0% i Mađarska 72,4%). Pritom je 14 zemalja članica EU imalo udio javnoga duga u BDP-u viši od Maastrichtskim kriterijima dopuštenih 60% (uključujući tu i Hrvatsku), s tim da je on bio viši od 100% BDP-a u pet zemalja, a najviši u Grčkoj (182,2% BDP-a), Italiji (133,0%) i Portugalu (125,0%).

Najniži je udio duga opće države u BDP-u zabilježen u Estoniji (8,0%), Luksemburgu (21,7%) i Bugarskoj (23,1%). Ohrabruje činjenica da Hrvatska pripada skupini zemalja koje na godišnjoj razini bilježe smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, ali je očito da taj trend pri kraju uzlaznog dijela gospodarskog ciklusa slijedi i većina europskih zemalja.

Povoljnija kretanja koja se bilježe u Hrvatskoj rezultat su više činitelja, ponajprije zadržavanja gospodarskog rasta i time višeg BDP-a te ostvarenog proračunskog viška i, stoga, smanjenih potreba za zaduživanjem. Kontinuitet smanjenja udjela javnog duga u BDP-u spustio je taj pokazatelj na razinu koja je najniža od drugog kvartala 2013. godine.

Eurostat je objavio i podatke o sezonski prilagođenom kretanju proračunskog deficita u zemljama EU, prema kojima je u trećem kvartalu 2018. godine deficit iznosio 0,6% BDP-a, što je 0,2 postotna boda više nego u prethodnom kvartalu te 0,2 postotna boda manje nego u trećem kvartalu prethodne godine. Nažalost, sezonski prilagođeni podaci o deficitu ne objavljuju se za sve zemlje članice, među kojima je i Hrvatska. Ipak, na temelju je originalnih sezonski neprilagođenih podataka očito da su se u Hrvatskoj i u tom segmentu prošle godine postizali dobri rezultati.

Tako je u trećem kvartalu 2018. godine zabilježen proračunski višak od 5,1% BDP-a, što je za 1,1 postotni bod bolji rezultat nego u istom kvartalu prethodne godine. Riječ je ponajprije o utjecaju visokog rasta proračunskih prihoda koji su u trećem kvartalu prošle godine činili 44,5% BDP-a (prosjek EU28 je 43,9%), što je velikim dijelom rezultat gospodarskog rasta i pritom visokog rasta poreznih prihoda pri uspješnoj turističkoj sezoni i povećanoj domaćoj potrošnji zbog rasta plaća i povoljnije situacije na tržištu rada.

Primjerice, prihodi od PDV-a iznosili su 14,4% BDP-a, što je najviše od svih zemalja članica EU (sljedeći je Cipar s 10,1%, prosjek EU28 je 7,1%). Istodobno su i proračunski rashodi zadržani pod kontrolom (u trećem kvartalu prošle godine iznosili su 39,4% BDP-a, dok je prosjek EU28 44,4%) i na godišnjoj su razini smanjeni za pola postotnog boda.

Podaci Eurostata potvrđuju nastavak uspješne fiskalne konsolidacije Hrvatske koja rezultira proračunskim viškom i padom udjela javnog duga u BDP-u. To je već ranije omogućilo izlazak zemlje iz procedure uklanjanja prekomjernog proračunskog manjka te pozitivne pomake u kreditnom rejtingu zemlje uz ostvarivanje povoljnijih uvjeta zaduživanja.

Međutim, podaci iz trećeg kvartala prošle godine ne pružaju dovoljno jasnu sliku ostvarenja fiskalnih proporcija na kraju prošle godine zbog plaćanja aktiviranih državnih jamstava u brodogradnji koja su uslijedila krajem godine (u iznosu od 2,5 milijardi kuna bez kamata), što će imati odraz na razinu proračunskog salda te na visinu javnog duga.

Unatoč tomu, ocjenjujemo da je i na kraju prošle godine zadržana stabilnost javnih financija te tendencija nastavka pada udjela javnog duga u BDP-u (za oko tri postotna boda u odnosu na prethodnu godinu), čime se ostvaruju tražene proporcije u zadovoljavanju Maastrichtskih kriterija.

Ove se godine očekuje jačanje rizika u razvoju svjetskoga gospodarstva uz usporavanje rasta gospodarske aktivnosti u EU, što će uz usporavanje rasta proračunskih prihoda kod nas pri nastavku poreznih rasterećenja osnažiti izazove za fiskalnu politiku.

Stoga postaje sve važnija potreba primjene mjera koje podupiru gospodarski rast podržanih učinkovitijom provedbom strukturnih reformi kako bi se pozitivni trendovi u javnim financijama ustalili i nastavili, a gospodarski rast održao i ojačao.

You may also read!

U HGK dodijeljene nagrade Top of the Funds

U HGK dodijeljene nagrade Top of the Funds

Imovina investicijskih fondova narasla za 57 posto Hrvoje Krstulović i Josip Zaher „Investicijski fondovi i društva važna

Read More...
Kako povećati sigurnost hrane tijekom uskrsnih blagdana

Kako povećati sigurnost hrane tijekom uskrsnih blagdana?

Savjeti za sigurnu blagdansku kupovinu Kupovina hrane je prvi korak u osiguranju sigurnih namirnica za vašu obitelj. Pravilan način kupovine

Read More...
lova

Učinkovitija provedba reformi

Nacionalni program reformi 2019. predstavlja kontinuitet prethodnih takvih programa fokusirajući se na tri identična cilja sadržana i u prošlogodišnjem

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.