Prevenirati prometne nesreće povezane s radom

In Statistika
Prevenirati prometne nesreće povezane s radom

U Europskoj uniji prometne nesreće povezane s radom uzrokuju oko jedne četvrtine do više od jedne trećine svih smrtnih slučajeva povezanih s radom. Sudjelovanje i vožnja u prometu je visokorizična stvar i mnogi su prilikom obavljanja svojeg posla izloženi riziku od prometne nesreće.

Od održavanja cesta do skupljanja otpada, mnoge različite radne aktivnosti provode se na ili u blizini ceste, a svaka je povezana s jedinstvenim skupom čimbenika rizika. Prijevoz na radnom mjestu ili rukovanje teretom (upotreba vozila ili druge pokretne opreme) jedan je od glavnih uzroka nezgoda na radnom mjestu. Visok udio prometnih nesreća na radnom mjestu, npr. povezanih s rukovanjem teretom, uključuje osobe koje nisu vozači, odnosno osobe koje nemaju izravnu kontrolu nad vozilom ili opremom.

Najčešći uzroci smrtnih slučajeva i ozljeda na radnom mjestu u prijevozu su udari vozila, padovi vozila, udari predmeta (tereta) i prevrtanja vozila. Vrste aktivnosti koje se izvode kada se ove nesreće dogode su:manevriranje i vožnja unazad vozilima; utovar i istovar; spajanje i odvajanje vozila; popravak i održavanje.

Većina radnih mjesta ovisi o nekom obliku prijevoza.Tvrtke koje obavljaju logističke i transportne operacije posebno su izložene riziku od nezgoda koje uključuju prijevoz na radnom mjestu. To uključuje tvrtke koje se bave prijevozom kontejnera, građevinarstvom, poljoprivredom i šumarstvom.

Nesreće koje uključuju prijevoz na radnom mjestu često su uzrokovane kvarovima na nekoliko različitih područja. Ovaj ključni članak daje pregled zdravstvenih i sigurnosnih aspekata koje treba uzeti u obzir za radnike koji su uključeni u prijevoz na radnom mjestu, bilo da su vozači ili ne. Članak počinje uvodom u opće sigurnosne probleme relevantne za sigurnost prijevoza na radnom mjestu, a zatim predstavlja najvažnije čimbenike rizika i odgovarajuće mjere kontrole povezane s prijevozom na radnom mjestu.

Europska komisija je u svoj program rada uključila reviziju važeće Direktive 2006/126/EZ o vozačkim dozvolama s ciljem poboljšanja sigurnosti na cestama: doprinosa ‘Nultoj viziji’ i smanjenju smrti i teških ozljeda na cestama za 50% do 2030.Sa svoje strane, industrija cestovnog prometa želi smanjiti minimalnu dob za vožnju kamiona u EU na 18 godina, s početkom obuke od 17 godina.

Europsko vijeće za sigurnost u prometu (ETSC), koje pruža stručne savjete o sigurnosti u prometu, iznosi u svom najnovijem brifingu zašto se minimalna dob za vožnju ne bi trebala dalje snižavati i tvrdi da se nedostatak vozača kamiona treba riješiti poboljšanjem radnih uvjeta, a ne ciljanjem na mlade ljude.

U mnogim zemljama oni su sada vodeći uzrok ozljeda i smrti na radu.U EU se procjenjuje da su prometne nesreće odgovorne za četiri od svakih 10 smrtnih nesreća na radu. Ovo ne uključuje nesreće u kojima su sudjelovali vozači na putu do posla ili s posla.Mnogi sudionici u prometu koji ne voze zbog posla sudionici su u nesrećama povezanima s radom i često budu ozlijeđeni ili poginu (što također nije obuhvaćeno statistikom nesreća na radu).

Primjera radi, u RH svake godine oko 16% prijavljenjih ozljeda na radu odnosi se na ozljede na putu, većinom u prometu. Iznad prosjeka su Splitsko-dalmatinska županija (20,28%), Krapinsko-zagorska županija (18,81%) i Grad Zagreb (26,56%).Troškovi zdravstvenog sustava, osiguranja, kao i gubici radnih dana zbog sprječenosti za rad su izuzetno veliki,kao i zdravstvene posljedice po unesrećene.

Činjenica je da u Republici Hrvatskoj postoji problem sigurnosti u prometu, nedostatak prometne kulture, tehničke ispravnosti vozila, izostanak uređenih i sigurnih biciklističkih staza i drugo što posljedično uzrokuje teške i smrtne ozljede.

Trenutak je podsjetiti se da je nacionalna javna ustanova Zavod za unapređivanje zaštite na radu, u vrijeme svojeg djelovanja 2016.godine u okviru niza sadržajnih aktivnosti koje je poduzimao s ciljem poboljšanja i unapređivanja sigurnosti u radnoj i životnoj sredini inicirao određene akcije kako bi se zajedničkom suradnjom različitih institucija i zainteresiranih dionika ostvarili sinergijski učinci na širem osvješćivanju svih sudionika u prometu i potaknulo pored MUP-a i HAK-a, i druge nadležne čimbenike (ministatstva rada i zdravstva, HZZO, HZMO, poslodavce, sindikate, i dr.) na poduzimanje različitih mjera i aktivnosti s ciljem ostvarivanja pozitivnih rezultata u prevenciji nesreća u prometu.Vrijeme je da se taj pristup nastavi,jer predstavlja opće društveni interes i obvezu.

Europska agencije za rad (ELA),provodi kampanju podizanja svijesti „Road to fair transport“, a zajednički napor EU-OSHA-e i Europske komisije, rezultirao je interaktivnim, besplatnim i jednostavnim za korištenje e-vodičem „VeSafe“, koji pruža niz korisnih savjeta o sigurnoj vožnji, prijevozu na radnom mjestu i radu na cesti ili u blizini ceste.Vodič uključuje mnoge primjere dobre prakse, označene prema vozilu i riziku, te pregled relevantnih propisa. https://eguides.osha.europa.eu/vehicle-safety/

U ovom filmu Napo (kao radnik i ambasador edukativnih animiranih filmova) razmatra neke od problema s kojima se profesionalni vozači suočavaju na cesti i naglašava važnost dobrog planiranja i pripreme prije početka putovanja. Ključna pitanja u filmu uključuju vožnju unatrag, siguran teret, dobro održavanje, pripremu za hladno vrijeme i alternative vožnji javnim prijevozom ili korištenjem videokonferencijskog poziva. https://www.napofilm.net/en/napos-films/napo-road-safety/

Vitomir Begović

You may also read!

wallstreet

Svjetske burze porasle nakon povećanja kamata Feda i ECB-a

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica znatno porasle jer se ulagači nadaju da će uskoro završiti ciklus

Read More...
PBZ

Intesa Sanpaolo blago povećala dobit i prihod u 2022.

Talijanska banka Intesa Sanpaolo izvijestila je u petak o blagom rastu dobiti i prihoda u 2022. godini, uz veće

Read More...
Mišićno-koštane bolesti i utjecaj na rad

Mišićno-koštane bolesti i utjecaj na rad

Mišićno-koštani poremećaji pripadaju najčešćim oboljenjima povezanima s radom. Ti poremećaji pogađaju milijune radnika diljem Europe i koštaju poslodavce milijarde

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design