Prihod od turizma u trećem kvartalu premašio 6 milijardi eura

In Iz zemlje
zadar

Suficit tekućeg računa platne bilance u trećem je tromjesečju iznosio 4,011 milijardi eura, što je za oko četiri posto više nego u istom razdoblju lani, čemu su, usprkos većem manjku u robnoj razmjeni s inozemstvom, pridonijela pozitivna kretanja na računu usluga, posebice turizma s rekordnim prihodom – većim od 6,2 milijarde eura, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci HNB-a.

Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u trećem je tromjesečju ostvaren višak od 4,2 milijarde eura, što je za 200 milijuna eura više nego u istom razdoblju prošle godine.

“Tome je najviše pridonio snažan rast neto izvoza usluga te, u manjoj mjeri, rast ukupnog viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Istodobno se nepovoljnim utjecajem na saldo tekućega i kapitalnog računa izdvaja povećanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, a pogoršao se i saldo na računu primarnog dohotka”, navode analitičari središnje banke u komentaru platne bilance.

Ističu, naime, kako je u trećem tromjesečju nastavljeno povećanje manjka robne razmjene s inozemstvom, uz nešto brži rast izvoza od uvoza (8,3 posto prema 6,8 posto na godišnjoj razini).

Po podacima HNB-a, manjak na računu roba u trećem je tromjesečju iznosio 2,27 milijarde eura, što je za 103,4 milijuna eura ili 4,8 posto više nego u istom razdoblju lani.

Prihodi od turizma u trećem kvartalu 6,2 milijarde eura, a u tri kvartala 9,2 milijarde

“S druge strane, zabilježen je snažan rast neto izvoza usluga, čemu je poglavito pridonio turizam, iako je ostvarena godišnja stopa rasta prihoda od turizma primjetno manja nego u istom razdoblju prethodne godine (4,8 posto u odnosu na 9,1 posto)”, ističu analitičari središnje banke.

Tako je u trećem ovogodišnjem tromjesečju ostvaren rekorda prihod po osnovi putovanja (turizam), koji je po prvi put u tri najznačajnija turistička mjeseca (srpanj-kraj rujna) premašio šest milijardi eura i iznosio je 6,24 milijarde eura.

Time su prihodi od potrošnje stranih turista bili za 4,8 posto ili za gotovo 283 milijuna eura veći nego u istom lanjskom razdoblju.

Podaci središnje banke za razdoblje od siječnja do kraja rujna ove godine pokazuju da su prihodi od stranih gostiju iznosili 9,24 milijarde eura, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje porast za 6,4 posto ili za 558,8 milijuna eura.

Pogoršanje na računu primarnog dohotka

Prema podacima HNB-a, pozitivna kretanja u trećem tromjesečju ove godine bilježe se na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija, dok se pogoršao saldo na računu primarnog dohotka.

Naime, manjak na računu primarnog dohotka u trećem kvartalu je iznosio 346 milijuna eura, što je za 46 milijuna eura ili 15,5 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

“Manjak na računu primarnog dohotka u trećem je tromjesečju 2018. porastao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zbog većih neto rashoda od izravnih ulaganja kao posljedica poboljšanja poslovnih rezultata domaćih banaka i poduzeća u vlasništvu nerezidenata. Pritom valja voditi računa o tome da su ostvarenja u prethodnoj godini bila pod utjecajem rezervacija za kredite odobrene koncernu Agrokor na dobit banaka. Nasuprot tome, nepovoljna su kretanja na računu primarnog dohotka uvelike ublažena snažnim povećanjem prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu te u manjoj mjeri rastom dobiti stranih poduzeća u vlasništvu rezidenata i smanjenjem kamatnih troškova na inozemni dug domaćih sektora”, objašnjavaju analitičari središnje banke.

Na računu sekundarnog dohotka zabilježen je suficit od 397 milijuna eura, što je za 8,2 milijuna eura ili 2,1 posto više nego u trećem tromjesečju prošle godine.

“Zbroj salda na računu sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija primjetno se povećao u odnosu na isto razdoblje 2017. ponajviše zahvaljujući većim neto prihodima od transakcija s proračunom EU-a, čemu je poglavito pridonijelo intenziviranje dinamike isplata iz europskih strukturnih i investicijskih fondova”, ističu iz HNB-a.

Pritom su, kako navode, prema krajnjim korisnicima zabilježene veće isplate kapitalnih sredstava i sredstava tekuće namjene.

Analitičari HNB-a u 2018. očekuju višak tekućeg i kapitalnog računa od 4,1 posto BDP-a

Po danas objavljenim podacima HNB-a, promatraju li se posljednja četiri tromjesečja višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance iznosio je 4,3 posto BDP-a, što je za 0,4 postotna boda manje nego u cijeloj 2017. godini.

Analitičari središnje banke očekuju, pak, da bi na razini cijele 2018. godine višak tekućeg i kapitalnog računa mogao iznositi 4,1 posto BDP-a, u odnosu na 4,7 posto u 2017. godini.

“Isključi li se, međutim, nepovoljan utjecaj krize u koncernu Agrokor na prošlogodišnju dobit poslovnih banaka (ocijenjen na 1,1 posto BDP-a), proizlazi da su kretanje u 2018. povoljnija nego prethodne godine”, zapisali su analitičari HNB-a u prosinačkom broju “Makroekonomskih kretanja i prognoza”.

U 2019. godini, pak, očekuju smanjenje viška na tekućem i kapitalnom računu i njihova je projekcija da bi u 2019. mogao iznositi 3,4 posto BDP-a. (H)

You may also read!

namjestaj

Trgovci namještajem u 2017. godini uvezli robe za 1,15 milijardi kuna, a izvezli za 69 milijuna kuna

Prema podacima koje je obradila Fina, u djelatnosti trgovine na malo namještajem, opremom za rasvjetu i ostalim proizvodima za

Read More...
budva

Na Jadranskom sajmu u Budvi od 21. do 23. ožujka održat će se 45. Sajam hraneufi, 28. Međunarodni sajam turizma, opreme za hotelijerstvo i ugostiteljstvo – METUBES i 24. Sajam ekologije

Sajamske manifestacije već godinama čine jedinstvenu sajamsku platformu za plasman roba, usluga i znanja na regionalnom tržištu. Na Sajmu

Read More...
turizam

Hrvatska najbolja destinacija poslovnog turizma u Europi u 2018.

Hrvatsku je specijalizirani britanski magazin "Business Destinations" proglasio najboljom destinacijom za poslovni turizam u Europi u 2018. godini, izvijestili

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.