Prihodi od stranih turista u trećem kvartalu veći nego u istom razdoblju 2019.

In Iz zemlje
turizam

Hrvatska je u trećem tromjesečju 2021. ostvarila višak na tekućem računu platne bilance od 4,4 milijarde eura, što je za 2,4 milijarde eura više nego u istom razdoblju lani, a ponajprije je rezultat primjetnog rasta prihoda od turizma stranih gostiju, koji su i dvostruko viši nego u trećem kvartalu lani te za 2,2 posto viši od istog razdoblja rekordne 2019., pokazuju podaci HNB-a.

Kada se višku tekućeg računa platne bilance od 4,4 milijarde eura doda i višak na računu kapitalnih transakcija od 325 milijuna eura, u trećem je tromjesečju ove godine na tekućem i kapitalnom računu platne bilance zabilježen višak od 4,7 milijardi eura, što je za 2,5 milijardi eura više nego li u istom razdoblju prethodne godine, objavila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB) u komentaru platne bilance.

“Snažno povećanje viška, kojim se gotovo dostiglo rekordno ostvarenje iz trećeg tromjesečja 2019., ponajprije je rezultat primjetnog rasta prihoda od usluga putovanja, a u znatno manjoj mjeri i rasta neto prihoda od osobnih doznaka te jačega korištenja sredstava iz fondova EU-a. Za razliku od toga, rast viška na tekućem i kapitalnom računu ublažen je daljnjim produbljivanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom i, manjim dijelom, rastom profitabilnosti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu, što je povezano s brzim oporavkom domaćega gospodarstva od pandemijske krize i rastom domaće potražnje”, tumače analitičari središnje banke.

Po podacima koje iznose, promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja rujna 2021. iznosio je 6,0 posto BDP-a, odnosno 3,9 postotnih bodova više nego u cijeloj 2020. godini.

U trećem kvartalu robni uvoz rastao brže od izvoza

Na računu roba u trećem je tromjesečju ove godine zabilježen manjak od 2,9 milijardi eura, što je za oko 800 milijuna eura veći manjak nego u isto vrijeme lani, a posljedica je većeg rasta robnog uvoza od izvoza.

“Rast robnog uvoza (za 29,4 posto) tijekom trećeg tromjesečja 2021. premašio je rast robnog izvoza (za 24,4 posto), što je, uz primjetno veću uvoznu bazu, rezultiralo znatnim povećanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom (za 800 milijuna eura) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine”, ističu analitičari HNB-a.

Ostvarene godišnje stope rasta bile su niže nego u prethodnom tromjesečju (kada je godišnji rast robnog izvoza iznosio 45,8 posto, a uvoza 41,5 posto), no to je, kako objašnjavaju iz središnje banke, ponajprije povezano s postupnim iščezavanjem učinka baznog razdoblja povezanog s prošlogodišnjim izbijanjem pandemije koronavirusa.

“Kretanja tijekom trećeg tromjesečja 2021. ponajviše odražavaju snažan rast domaće i inozemne potražnje za robom koji je praćen rastom cijena sirovina na svjetskom tržištu. Utjecaj opisanih činitelja posebno je vidljiv usporede li se ostvarenja robne razmjene s pretkriznim razdobljem. Tako je ukupan robni izvoz u trećem tromjesečju 2021. bio veći za 13,7 posto, uvoz za 16,8 posto, a manjak za 21,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine”, navodi se u komentaru platne bilance.

Prihodi od turističke potrošnje stranih gostiju u trećem kvartalu premašili one iz rekordne 2019.

Na računu usluga u trećem je kvartalu ove godine zabilježen višak od 6,9 milijardi eura, što je za 92,6 posto veći višak nego u istom lanjskom razdoblju.

“Rast viška u međunarodnoj razmjeni usluga u trećem tromjesečju 2021. (za 3,3 milijarde eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) rezultat je udvostručenja prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju tijekom glavne turističke sezone u odnosu na prošlu godinu, što je ujedno za 2,2 posto više od rekordnog ostvarenja iz istog tromjesečja 2019. godine. Znatno bolja ostvarenja prihoda od turizma tijekom ljetnih mjeseci u odnosu na konkurente na Mediteranu ponajviše se mogu objasniti povoljnom epidemiološkom situacijom te činjenicom da najveći broj gostiju stiže cestovnim prijevozom iz geografski bliskih ključnih emitivnih tržišta”, tumače analitičari središnje banke.

Po podacima iz platne bilance, u trećem tromjesečju ove godine od turističke potrošnje stranih turista ostvaren je prihod od 6,8 milijardi eura, dok je u isto vrijeme prošle godine taj prihod iznosio 3,4 milijarde eura, a 2019. godine 6,6 milijardi eura.

Kumulativni podatci za prva tri tromjesečja ove godine pokazuju snažan oporavak turističke potrošnje stranih gostiju u odnosu na isto razdoblje lani, dok se u odnosu na rekordnu 2019. godinu bilježi pad nešto veći od 12 posto.

Naime, prihodi od potrošnje stranih turista u razdoblju siječanj-rujan ove godine iznosili su 8,3 milijarde eura, što je za 3,9 milijardi eura ili 90,2 posto više nego u istom razdoblju lani. U odnosu, pak, na podatke za devet mjeseci rekordne 2019. godinu ove se godine bilježi manji prihod od stranih gostiju od gotovo 1,2 milijarde eura ili 12,4 posto.

Pogoršanje salda na računu primarnog dohotka

Po podatcima HNB-a, na računu primarnog dohotka u trećem je tromjesečju ove godine zabilježen manjak od 152 milijuna eura, što je znatno lošiji rezultat nego u isto vrijeme lani kada je višak iznosio 39 milijuna eura.

“Pogoršanje salda na računu primarnog dohotka (za 200 milijuna eura) u trećem tromjesečju 2021. rezultat je većih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja zbog porasta profitabilnosti banaka i poduzeća (osobito u djelatnosti pružanja smještaja) u stranom vlasništvu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Takva su kretanja ublažena rastom prihoda od naknada osoba privremeno zaposlenih u inozemstvu te smanjenjem rashoda za kamate na inozemni dug domaćih sektora, ponajprije sektora države. Istodobno se ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija povećao (za 100 milijuna eura) zahvaljujući daljnjem intenziviranju korištenja sredstava iz fondova EU-a te većim priljevom osobnih transfera”, objašnjavaju analitičari središnje banke.

Višak na računu primarnog dohotka u trećem tromjesečju ove godine iznosio je 566 milijuna eura, što je za 45 milijuna eura bolji rezultat nego u isto vrijeme lani, dok je kod kapitalnih transakcija zabilježen višak od 325 milijuna eura, ili 89 milijuna eura više nego u trećem lanjskom kvartalu. (H)

You may also read!

plenkovic

Tri segmenta djelovanja za ublažavanje rasta cijena energenata

Premijer Andrej Plenković u srijedu je najavio kako će Vlada s ciljem ublažavanja rasta cijena energenata na građane djelovati

Read More...
Donacija dm

Donacija dm-a u iznosu od 67.595 kuna za nastavak istraživanja raka prostate

U srijedu, 26. siječnja, dm je Institutu Ruđer Bošković predao donaciju u iznosu od 67.595 kuna koja je namijenjena

Read More...
Milanović Kraš

U slavljeničkoj godini Kraš potvrđuje lidersku poziciju i nastavlja rasti

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas je posjetio Kraš prehrambenu industriju d.d. koja obilježava 110 godina poslovanja. Početak poslovanja

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.