Proces uvođenja eura nije ugrožen unatoč stalnim krizama

In Konferencije / savjetovanja
proces uvođenja eura nije ugrožen unatoč stalnim krizama

Za razliku od koronakrize, kriza s inflacijom nije toliko iznenađujuća. Predugo smo bili u razdoblju rekordno niskih kamata i bilo je za očekivati da će doći kraj. Kraj je koincidirao i s prekidom opskrbnih lanaca, pa geopolitičkim problemima, rastom cijena energenata i ratom u Ukrajini. Naglasio je to ministar financija i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, Zdravko Marić, na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište”.

Ministar je jasno poručio da jedino zajedničkim djelovanjem možemo prebroditi i ovakve izazove: „Danas smo fokusirani na inflaciju, posljednji podatak je pokazao da ona iznosi 9,4 posto na godišnjoj razini i očekujemo da će nastaviti ubrzavati. No, ni u kojem slučaju ne smijemo zanemariti gospodarski rast i moramo ga održati. Korigirali smo naše projekcije jer smo lani imali veliki rast, umjesto 5,2 imali smo 10,2 posto. S druge strane, ukrajinska kriza će trajati i ne znamo koliko, zato smo konzervativni u procjenama.“

Marić je optimističan oko odluke Vijeća Europe koja će biti donesena 12. srpnja. Očekuje pozitivan ishod i da ćemo temeljem toga uvesti euro 1. siječnja 2023. godine. „Da nismo stabilizirali javne financije, ne bi danas razgovarali o uvođenju eura. Javni dug ključni je kriterij za uvođenje eura. Sredinom 2019. supotpisujemo pismo ulaska u ERMII. Onda se dogodi koronakriza usred tog procesa, a mi smo još ubrzali. Sve uvjete smo ispunili i u pandemijskoj godini ulazimo u ERMII“, podsjetio je Marić.

Napomenuo je da je Republika Hrvatska uspjela osigurati značajna sredstva iz proračuna Europske unije, u ukupnom iznosu od oko 25 milijardi eura koja će se usmjeriti prije svega za jačanje oporavka i otpornosti gospodarstva kroz razvojne, strateške i reformske projekte, a za što je predviđeno gotovo 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava te 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardu kuna, zajmova do kraja 2026. godine.

Predavanje je održao i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

„Tržišta, poglavito obveznička, su početkom 2022. dijelom anticipirala zaoštravanje monetarne politike s obzirom na inflatorne pritiske, no rat u Ukrajini je dodatno povećao cijene, posebno energenata i hrane. Tome treba pridodati i epidemiološku situaciju u Kini i otežani i skuplji brodski promet, što se prelijeva u cijene“, rekao je Žigman.

U okolnostima globalnih tržišnih previranja, dinamika trgovanja na domaćoj burzi nije pala, a tržišna kapitalizacija Zagrebačke burze zadržala se na oko 250 milijardi kuna što je na razini 62% BDP-a. Jedan od poticaja su svakako nova listanja, a u prometu konačno pada i dominacija 5 najlikvidnijih dionica u ukupnom prometu. Žigman smatra da je i dalje velik Izazov kako privuči kompanije da izađu na dioničko tržište, da se više otvore investicijskoj zajednici i privuku nova ulaganja i interese ulagača. Žigman je naglasio i da će uvođenje eura, naravno, imati troškove i koristi za financijsku industriju.

„Troškovi povezani s provedbom konverzije – npr. troškovi izmjene i usklađivanja internih evidencija vezano za konverziju vrijednosnih papira, obveza i potraživanja, za SKDD: trošak konverzije nominalne vrijednosti nematerijaliziranih vrijednosnih papira po službenoj dužnosti, za sve subjekte: prilagodba dokumentacije i evidencije za koje ne postoji obveza dvojnog iskazivanja i koje ne predstavljaju regulatorno-izvještajnu dokumentaciju i slični troškovi. Tu su i troškovi dvojnog iskazivanja cijena i vrijednosti – npr. trošak tiska i potrebnih aplikativnih rješenja“, kazao je Žigman.

Prema Hanfinoj simulaciji troškova konverzije, u relativnom iznosu najveći trošak imaju investicijska društva, no to je primarno zbog njihove veličine, no i kod njih je trošak na svega 8,2% prošlogodišnjih prihoda, dok u apsolutnom iznosu najveći trošak snose osiguranja u iznosu od 8,9 milijuna kuna.

No, bez obzira na troškove i izazove, Žigman je kazao da su troškovi kratkoročni, ali benefiti uvođenja eura dugoročni, kao uostalom za cijelo hrvatsko gospodarstvo.

Konverzija će sa sobom donijeti i određena nužna zaokruživanja vrijednosti, od čega je najizraženije ono kod kunskih obveznica koje su na kraju ožujka 2022. činile 20,3 % ukupnih ulaganja fondova i osiguranja. Kod svake konvertirane obveznice blago će se smanjiti ukupna vrijednost izloženosti, no zbog vrlo male nominalne vrijednosti od 1 eurocenta, ti gubici će na razini cijelog sustava iznositi svega 32 eurocenta, odnosno gubitaka vrijednosti neće niti biti.

You may also read!

Rad, klimatske promjene i zdravlje

Rad, klimatske promjene i zdravlje

Siguran i zdrav rad pravo je svih radnika i temelj održivog razvoja. Više ne postoji sumnja da su posljedice

Read More...
kupci-maloprodaja-shopp

Očekivanja europskih potrošača pogoršana u lipnju

Očekivanja potrošača u EU i eurozoni pogoršana su lipnju, spustivši se blizu razine s početka pandemije covida 19, pokazali

Read More...
elektroauto

U EU-u do 2030. više od 60 milijuna električnih automobila

U Europskoj uniji će do 2030. godine na cestama biti više od 60 milijuna osobnih električnih vozila, više nego

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design