Proljetna gospodarska prognoza 2018.: rast se nastavlja unatoč novim rizicima

eu

Stope rasta u EU-u i europodručju 2017. nadišle su očekivanja i uz 2,4 % postigle najveću razinu u zadnjih deset godina. U EU-u i europodručju očekuje se nastavak snažnog rasta uz 2,3 % u 2018., a zatim blaži rast od 2 % u 2019. Privatna potrošnja i dalje je velika, a izvoz i ulaganja su se povećali.

Nezaposlenost je i dalje u padu i sad je na razini zabilježenoj prije krize. Međutim, gospodarstvo je izloženije vanjskim faktorima rizika, koji su sve jači i negativniji. Stabilan rast omogućava daljnje smanjenje razine državnog deficita i duga te poboljšanje uvjeta na tržištu rada. Ukupan deficit u europodručju sad je manji od 1 % BDP-a i predviđa se da će ove godine pasti ispod 3 % u svim državama članicama europodručja.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog, također zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: Gospodarski rast Europe nastavit će se stabilnom brzinom ove i sljedeće godine te poticati otvaranje novih radnih mjesta. Međutim, očekuju se i veći rizici pa bismo trebali iskoristiti trenutačne povoljne prilike kako bismo svoja gospodarstva učinili otpornijima. To znači da moramo uspostaviti fiskalne rezerve i reformirati gospodarstva radi poticanja produktivnosti i ulaganja te svoj model rasta učiniti uključivijim. To uključuje i jačanje temelja ekonomske i monetarne unije.

Pierre Moscovici, povjerenik za gospodarske i financijske poslove, oporezivanje i carinu, izjavio je: U Europi se i dalje bilježi stabilan rast, koji je pomogao smanjiti nezaposlenost na najmanju razinu u zadnjih deset godina. Ulaganja se povećavaju, a javne financije poboljšavaju – deficit u europodručju ove će godine pasti na samo 0,7 % BDP-a. Najveći je rizik za ova optimistična predviđanja protekcionizam, koji ne smije postati uobičajen: time bi se samo naštetilo onim građanima koje najviše moramo zaštititi.

Rast će ostati snažan, ali brzina će se lagano smanjiti
S novim zamahom gospodarstva rast realnog BDP-a u EU-u i europodručju 2017. je dosegao 2,4 %. Rast su potakli veliko povjerenje potrošača i poduzeća, veći globalni rast, niski troškovi financiranja, zdravije bilance privatnog sektora i bolji uvjeti na tržištu rada. Iako kratkoročni pokazatelji ukazuju na smirenje aktivnosti početkom 2018., čini se da je to dijelom samo privremeno. Očekuje se da će brzina rasta ostati stabilna i temeljiti se na održivoj potrošnji te znatnom izvozu i ulaganjima. Ove se godine predviđa rast od 2,3 % u europodručju i cijelom EU-u. Prema predviđanjima rast u oba područja smanjit će se na 2 % u 2019. jer su uska grla u nekim zemljama i sektorima postala vidljivija, monetarna politika prilagođava se okolnostima, a rast globalne trgovine pomalo usporava.

Zaposlenost dosegla rekordnu visinu, no neka tržišta rada nemaju dovoljno radne snage
Nezaposlenost je i dalje u padu i sad je na razini zabilježenoj prije krize. U EU-u se predviđa pad nezaposlenosti sa 7,6 % u 2017. na 7,1 % 2018. i 6,7 % u 2019. Predviđa se pad nezaposlenosti u europodručju s 9,1 % u 2017. na 8,4 % u 2018. i 7,9 % u 2019. Broj zaposlenih u europodručju najveći je od uvođenja eura, no neka tržišta rada zaostaju. Dok je u određenim državama članicama nezaposlenost još uvijek visoka, u drugima je već teško popunjavati slobodna radna mjesta.

Inflacija će polako rasti dok pritisak jača
Inflacija potrošačkih cijena oslabjela je u prvom tromjesečju ove godine, ali se očekuje da će u nadolazećim tromjesečjima blago rasti, djelomice zbog nedavnog porasta cijena nafte. Pritisak na cijene također raste kao rezultat sve manje radne snage na tržištima rada i bržeg rasta plaća u mnogim državama članicama. Općenito, predviđa se da će inflacija u europodručju 2018. ostati na razini iz 2017. i iznositi 1,5 %, a zatim porasti na 1,6 % u 2019. U EU-u se očekuje isti obrazac, ali se predviđa da će inflacija ove godine ostati na 1,7 % prije porasta na 1,8 % u 2019.

Javne financije se poboljšavaju, nema deficita većeg od 3 % BDP-a
Ukupni deficit državnog proračuna i javni dug smanjili su se kao postoci BDP-a 2017., a pomogli su im snažan gospodarski rast i male kamate. Budući da su na proračune država članica dobro utjecali bolji uvjeti na tržištu rada, među ostalim niža plaćanja socijalnih naknada, 2018. će biti prva godina od početka ekonomske i monetarne unije u kojoj sve države imaju proračunske deficite niže od 3 % BDP-a, kako je utvrđeno u Ugovorima.

Predviđa se da će ukupan proračunski deficit opće države u europodručju pasti na 0,7 % BDP-a u 2018. i 0,6 % u 2019. Prema predviđanjima ukupni deficit u EU-u bit će 0,8 % u 2018. i 2019. Udio duga u BDP-u u europodručju past će na 84,1 % u 2019., a pad će zabilježiti gotovo sve države članice.

Rizici za predviđanja sve veći i negativniji
Ukupno gledano, rizici za prognoze porasli su i izgledi su nepovoljniji. Najnoviji pokazatelji u Europi smanjili su vjerojatnost da će rast u Europi u kratkom roku biti snažniji od očekivanog. S vanjskog gledišta, volatilnost financijskog tržišta zabilježena zadnjih mjeseci vjerojatno će postati trajnije obilježje u budućnosti, što će povećati nesigurnost. Očekuje se da će prociklički fiskalni poticaj u SAD-u potaknuti kratkoročni rast, ali povećati rizik „pregrijavanja” gospodarstva i mogućnost da će kamatne stope u SAD-u porasti brže nego što se to trenutačno očekuje. Isto tako, povećanje trgovinskog protekcionizma nedvojbeno je negativan rizik za izglede globalnoga gospodarstva. Ti su rizici međusobno povezani. Ako se ostvare, europodručje bi zbog svoje otvorenosti bilo posebno osjetljivo.

Posve teoretska pretpostavka za Ujedinjenu Kraljevinu za 2019.
Kako bi se omogućila usporedba tijekom vremena, projekcije u prognozi za EU 2019. sastoje se od projekcija za svih 28 država članica, uključujući Ujedinjenu Kraljevinu. S obzirom na aktualne pregovore o uvjetima povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a Komisijine projekcije za razdoblje nakon Brexita temelje se na isključivo teoretskoj pretpostavci da će se u trgovinskim odnosima između EU27 i Ujedinjene Kraljevine održati status quo. Projekcije služe isključivo za prognozu i nemaju utjecaj na aktualne pregovore u kontekstu postupka iz članka 50.

Eurostat: cijene industrijske proizvodnje u ožujku porasle za 0,1 % u europodručju te za 0,2 % u području EU28 u odnosu na veljaču
Prema podacima Eurostata cijene industrijske proizvodnje ožujku 2018. porasle su za 0,1 % u europodručju te za 0,2 % u području EU28 u odnosu na veljaču. U veljači 2018. cijene industrijske prozvodnje bile su stabilne u europodručju i u području EU28. U ožujku 2018. cijene industrijske prozvodnje porasle su za 2,1 % u europodručju te za 2,4 % u području EU28 u odnosu na ožujak 2017.

Pročitajte još vijesti!

Poslovni aspekti trgovine

Izašla nova knjiga – “Poslovni aspekti trgovine”

Iz tiska je izašla knjiga “Poslovni aspekti trgovine” u izdanju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Knjigu su uredili članovi Katedre

Read More...
Adrovic

Novih kredita na hrvatskom tržištu ove godine više od 60 mlrd kuna

Za razliku od 2017. godine, kada je zbog izbijanja krize u Agrokoru tržište kredita “malo zaškripalo”, u 2018. kreditni

Read More...
crikva

PBZ CO i Erste službeno preuzeli crikvenički Jadran

Mirovinski fondovi PBZ CO i Erste preuzeli su i službeno u utorak 70,74 posto udjela u crikveničkom Jadranu, a

Read More...

Komentiraj:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Skoči do alatne trake