Rad, klimatske promjene i zdravlje

In Zdravlje
Rad, klimatske promjene i zdravlje

Siguran i zdrav rad pravo je svih radnika i temelj održivog razvoja. Više ne postoji sumnja da su posljedice klimatskih promjena ovdje i da će sve više utjecati na život, rad, sigurnost i zdravlje.

Klimatske promjene mogu ozbiljno utjecati na zdravlje, a posebno se to odnosi na radnu populaciju i određene sektore. U 2021. godini zabilježeno je najtoplije ljeto u Europi, prema podacima o europskom stanju klime 2021. od strane Copernicus Climate Change Service.

Ljudskim se aktivnostima otpuštaju velike količine stakleničkih plinova, čime se povećavaju koncentracije tih plinova u atmosferi, a to pak pojačava učinak staklenika i čini klimu toplijom.

Da bismo zaustavili pogoršavanje klime, moramo poduzeti aktivnosti da bismo znatno smanjili emisije stakleničkih plinova i prilagodili se sadašnjim i budućim promjenama radi ograničavanja štete. Znanost je nedvosmislena: moramo hitno zajednički djelovati. Svi dijelovi društva i svaki pojedinac mogu dati svoj doprinos.

Ove 2022.godine visoke temperature u Francuskoj približavaju se 40°C, a u Španjolskoj prelaze 45°C. Očito je da će se u Europi ovakav klimatski globalni trend nastaviti i u budućnosti.

O utjecaju topline i toplinskih valova na zdravlje, sigurnost i dobrobit radnika u zemaljama izvan EU u kojima su ekstremne temperature uobičajenije, može se saznati i kroz infografike , postere , podcaste , listove s činjenicama i publikacije koje je izradio Kanadski centar za zdravlje i sigurnost na radu.Koristan može biti i materijal sa smjernicama o upravljanju rizicima rada na vrućini od Safe Work Australia.

Globalno se procjenjuje da je 2020. godine dijagnosticirano više od 1,5 milijuna slučajeva raka kože. Tijekom istog razdoblja više od 120.000 ljudi diljem svijeta izgubilo je živote kao rezultat ove bolesti koja se može vrlo spriječiti.

Radnici na otvorenom, koji su pod povećanim rizikom od raka kože i oštećenja oka zbog izloženosti suncu, moći će mjeriti razine štetnog ultraljubičastog (UV) zračenja na svom mjestu pomoću mobilnog telefona.To je koristan alat za pomoć tvrtkama i radnicima u identificiranju opasnih poslova i planiranju sigurnosnih i zdravstvenih mjera.Dokazi pokazuju da je prekomjerno izlaganje UV zračenju glavni uzrok raka kože. Stoga je važno da ljudi znaju kada i kako se zaštititi.

SunSmart Global UV aplikacija pruža petodnevnu UV i vremensku prognozu na pretraživim lokacijama diljem svijeta. Ističe vrijeme kada je potrebna zaštita od sunca, s ciljem pomoći ljudima da izbjegnu prekomjerno izlaganje UV zračenju i znaju kada koristiti zaštitu od sunca. Aplikacija pomaže u postizanju Cilja održivog razvoja UN-a 3, čiji je cilj osigurati zdrav život i dobrobit u cijelom svijetu do 2030.

Aplikaciju su razvili australsko Vijeće za rak Victoria i Australska agencija za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost, a pokrenuli su je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Međunarodna organizacija rada (ILO), Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i Ujedinjeni narodi za okoliš Program (UNEP).

Aplikacija se temelji na UV indeksu, koji označava razinu sunčevog UV zračenja na površini zemlje. UV indeks koristi ljestvicu od 1 (ili nisko) do 11 i više (ili ekstremno). Što je veća vrijednost indeksa, veća je mogućnost oštećenja kože i očiju te je potrebno manje vremena da dođe do oštećenja. Maksimalni UV indeks je u solarno podne kada je sunce najviše na nebu. Prilagodba aktivnosti na otvorenom i korištenje zaštite od sunca preporuča se kada je UV indeks 3 ili veći. Oštećenja UV zračenja su kumulativna, a UV zračenje može biti štetno kada su ljudi izloženi dulje vrijeme – čak i na niskim razinama.

Aplikacija SunSmart Global UV dostupna je besplatno u obje aplikacije Apple i Google Play trgovine.

U vodiču ETUC-a (Europske konfereracije sindkata) o svijetu rada i klimatskim promjenama ističe se da „klimatske promjene već imaju, a imat će i nadalje negativne učinke na ljudsko zdravlje, sigurnost na radu i uvjete rada. Kako bi se takvo negativno i opasno djelovanje izbjeglo koliko god je to moguće i zaštitili radnici izvan i unutar njihovih radnih mjesta potrebno je poduzeti hitne mjere“.

Kako prevenirati rizike u uvjetima visokih tempetratura prilikom rada na otvorenom? Poslodavac je sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu dužan osigurati uvjete rada na radnom mjestu koji neće štetno utjecati na sigurnost i zdravlje radnika.
Budući da toplinski stres ovisi o količini topline koju tijelo proizvodi tijekom obavljanja posla, smanjenje količine potrebnog fizičkog rada ili duljine ili trajanja radnog vremena smanjit će potencijal za toplinski stres.

Poslodavac je obvezan educirati radnike o sigurnom radu na visokim temperaturama, ali potrebno je istovremeno djelovati i na osvješćivanju svakog pojedinca o klimatskim promjenama i dužnosti primjerenog odnosa prema okolišu.

Kad su u pitanju uvjeti rada, mjere prevencije su na prvom mjestu pa bi trebalo organizirati rad na način da se izbjegne rad na visokim temperaturama i suncu. U slučaju da to nije moguće potrebno je prilagoditi trajanje radnog dana, smanjiti fizička naprezanja, voditi računa o zaštiti osjetljivih skupina radnika, preraspodijeliti poslove na način da se teži dio poslova odrađuje u hladnije doba dana ili godine.

Radnicima treba osigurati više kraćih stanki (npr. na svakih 60 minuta fizičkog rada preporuča se 10-20 minuta odmora), osigurati odgovarajući unos tekućine (jedna čaša rashlađene tekućine svakih 15 do 20 minuta), osigurati osobna zaštitna sredstva (zaštita lice, oči, kože, zaštitne kreme). Pauze za odmor omogućit će tijelu da se oslobodi viška topline, smanji proizvodnju unutarnje tjelesne topline i osigura bolju cirkulaciju krvi u koži. Važno je izbjegavati kavu i gazirana pića za vrijeme rada u uvjetima visoke temperature te, po mogućnosti, piti izotonične napitke kako bi se nadomjestio gubitak tekućine i elektrolita iz tijela.

Pored navedenih mjera potrebno je osigurati i odgovarajuću radnu odjeću. Na jakom suncu treba osigurati široku odjeću koja zasjenjuje kožu, ali omogućuje cirkulaciju zraka. Pri niskoj vlažnosti i jakom sunčevom svjetlu potrebno je manje odjeće, ali treba paziti da se spriječe opekline od sunca.

Rad pri visokim temperaturama primarno utječe na radnike koji rade na otvorenom, međutim i radnici koji rade u zatvorenim prostorima mogu osjetiti negativne učinke visokih temperatura. Navedeno se odnosi na radnike koji rade u neadekvatnim prostorima u kojima nema klima uređaja,kao i na radnike koji rade u uredima,u objektima koji nisu izolirani ili koji nemaju sustav za hlađenje/ventilaciju.Na žalost još uvijek susrećemo takve neadekvatne a time i rizične uvjete rada.

Ovi rizici će zasigurno utjecati i na uvjete rada. Ljudi obično najbolje rade na temperaturama između 16°C i 24°C, ovisno o vrsti posla koji obavljaju. Osim ranije navedenih utjecaja na zdravlje, visoke temperature smanjuju produktivnost radnika i povećavaju rizik od umora, što za posljedicu može imati potencijalno „smanjenje budnosti”.

Posljedica toga je veća učestalost nekoliko vrsta ozljeda na radu, poput: opasnosti od spoticanja, udaranja i drugih oblika ometanja kretanja, pad s visine, rizici povezani s padom predmeta s visine, mehaničko rukovanje, opasnosti na cesti tijekom obavljanja zadatka, opasnosti povezane s internim kretanjem vozila, rukovanje kemikalijama ili rad s električnom strujom itd. Ovi se rizici mogu povećati vanjskim čimbenicima ili onima povezanima s poslom: visoka vlažnosti, slabo strujanje zraka, nošenje zaštitne odjeće koja onemogućuje isparavanje znoja itd.

Neprikladna organizacija posla također može otežati situaciju: zadržavanje istog broja radnih sati tijekom najtoplijih sati u danu, neprikladni uvjeti provođenja stanke, rad s vrućim površinama itd. Toplinski udar ili ekstremni vremenski događaji primarno utječu na radnike na otvorenom, i to osobito one čiji je posao fizički zahtjevan. Poljoprivreda i graditeljstvo sektori su koji se smatraju posebno rizičnima.

Nekoliko kategorija radnika koji rade u zatvorenom može također osjetiti učinke, posebice oni koji rade u vrućim prostorima u kojima nema klima uređaja. Iskustvo nam govori da čak radnici u uredima mogu osjetiti učinke ako zgrada nije ispravno izolirana ili nema sustav za hlađenje/ventilaciju. Moguće preventivne mjere obuhvaćaju promjenu radnog vremena, internu reorganizaciju posla, ulaganje u primjerenu opremu i pristup vodi. Važno je međutim napomenuti da neke od navedenih mjera mogu i same uzrokovati nove opasnosti.

Promicanje zdravlja u najširem smislu nadopunjuje mjere sigurnosti i zdravlja na radu kao dio zajedničkih napora poslodavaca, radnika i institucija za poboljšanje zdravlja i dobrobiti na radu. Poboljšanje zdravlja i dobrobiti na radnom mjestu ulaganje je u radnike, u budućnost svake tvrtke i organizacije, kao i zemlje u cjelini.

Zato je prijeko potrebno ovu problematiku staviti u središte pozornosti i djelovanja, svih čimbenika, kako bi spriječili ugrožavanje zdravlja, kronične bolesti i smrtne posljedice na radu.

Vitomir Begović

You may also read!

jabuke

Ovogodišnji urod jabuka 12 posto manji nego lani

Ovogodišnji domaći urod jabuka procjenjuje na oko 57 tisuća tona, što je 12 posto manje u odnosu na prošlu

Read More...
izvoz

Izvoz u prvom polugodištu porastao 35,6 posto, a uvoz za 51,8 posto

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je nešto više od 90 milijarde kuna, što

Read More...
maslinovo

Cijene maslinovog ulja mogle bi zbog toplinskog vala rasti do 25 posto

Cijene maslinovog ulja mogle bi zbog toplinskog vala koji utječe na proizvodnju u Španjolskoj, porasti za 25 posto u

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design