Rast BDP-a u ovoj godini 10,8 posto, u 2022. za 4,1 posto

In Financije i gospodarstvo
vujcic

U 2021. godini bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno porasti za 10,8 posto, a u 2022. godini za 4,1 posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) objavljene u srijedu na godišnjem brifingu za novinare.

Time je HNB na više podigao procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, s obzirom da su ranije prognoze središnje banke predviđale rast realnog BDP-a u 2021. od 8,5 posto. Prognoze rasta BDP-a za iduću godinu su pak zadržane na 4,1 posto.

Kako stoji u sažetku HNB-ovih makroekonomskih kretanja i prognoza broj 11, povoljna epidemiološka situacija tijekom trećeg kvartala ove godine i znatno manje restriktivne mjere za suzbijanje pandemije u odnosu na konkurentske zemlje, pridonijele su iznimno dobrim gospodarskim ostvarenjima.

Tekuća su kretanja pozitivno iznenadila, posebice kada je riječ o izvozu usluga i osobnoj potrošnji, istaknuli su iz HNB-a.

Tako se realni gospodarski rast intenzivirao na kvartalnoj razini te se BDP u odnosu na treće tromjesečje 2020. povećao za 15,8 posto, a podaci za listopad upućuju da bi se u četvrtom tromjesečju rast mogao nastaviti, iako nešto slabijim intenzitetom.

“Stoga se očekuje da će realni BDP, nakon snažne kontrakcije u 2020., u 2021, porasti za visokih 10,8 posto i time nadmašiti pretkriznu razinu”, istaknuli su iz HNB-a, apostrofirajući inozemnu potražnju kao glavnog pokretača rasta u ovoj godini.

Kako je novinarima izjavio guverner HNB-a Boris Vujčić, očekuje se da će u četvrtom tromjesečju ove godine stopa rasta iznositi 11 posto, prvenstveno zbog boljeg ostvarenja izvoza – i to ne samo izvoza usluga uslijed boljih ostvarenja u turizmu, već i zbog viših stopa rasta izvoza roba.

“Inozemna potražnja je glavni razlog zašto se BDP oporavio ovako brzo i zašto je već sada veći no što je bio 2019. godine”, istaknuo je Vujčić.

Kada je, pak, riječ o očekivanoj stopi rasta hrvatskog gospodarstva u idućoj godini od 4,1 posto, ona se temelji na nastavku snažne inozemne potražnje, kao i na osobnoj potrošnji, za koju se očekuje da će rasti pod utjecajem rasta BDP-a i situacije na tržištu rada.

Naime, kako je istaknuo guverner, zaposlenost je u ovom trenutku viša no u istom razdoblju 2019. godine, a ta razlika se prema kraju 2021. sve više povećava. U idućoj godini se očekuje nastavak tog pozitivnog trenda, uz istovremeni pad stope nezaposlenosti.

“To će stvarati daljnji pritisak na rast plaća i time isto tako i osobne potrošnje”, apostrofirao je Vujčić.

Osobna potrošnja bi prema projekcijama HNB-a u ovoj godini trebala rasti za 9,4 posto, a u idućoj za 3,7 posto, izvoz roba i usluga za 31,1 posto u 2021., a za 8,1 posto u 2022. godini. S druge strane, uvoz bi trebao rasti sporijim stopama, za 19 posto u ovoj i za 7,8 posto u idućoj.

Između ostalih pokazatelja, tu su i investicije u kapital, koje bi u 2021. trebale skočiti za 7,9, a u idućoj godini za 7,8 posto.

No, kako su apostrofirali iz središnje banke, u idućoj godini su izraženiji negativni rizici po gospodarski rast, kao što su pogoršanje epidemiološke situacije, poremećaji u globalnim lancima opskrbe, niža ulaganja zbog neizvjesnosti te rast inflacije. S druge strane, glavni pozitivan rizik predstavlja snažnije od očekivanog povlačenje sredstava iz fondova EU-a.

Značajni negativni rizici oko kretanja inflacije u 2022.

Inflacija bi u ovoj godini mogla ubrzati na 2,4 posto, a njezino zadržavanje na toj prosječnoj razini se očekuje i u 2022. godini. Naime, ranije HNB-ove prognoze procjenjivale su prosječnu inflaciju u 2021. od 2,3 posto te od 2,1 posto u idućoj. Međutim, Vujčić je upozorio da i za ostvarenje projekcije stope inflacije u 2022. postoje značajni negativni rizici, a oni se prvenstveno odnose na kretanje cijena energenata.

“Ukoliko bi u travnju iduće godine, kada će doći do promjene cijena struje i plina, došlo do primjerice njihovog povećanja za deset posto, to bi utjecalo na promjenu projekcije inflacije za preostala tri kvartala na način da bi se ona povećala s 2,4 na 3 posto, zahvaljujući samo tim neposrednim efektima rasta cijena, uz moguće prelijevanje”, naveo je Vujčić.

Napomenuo je i da je stopa inflacije jedini donekle neizvjestan kriterij u procesu ulaska Hrvatske u eurozonu, za što je kao ciljani datum određen 1. siječnja 2023. godine. Naime, jedan od kriterija nominalne konvergencije, tzv. mastriških kriterija, je i stabilnost cijena, prema kojem stopa inflacije ne smije biti veća od 1,5 postotnih poena prosječne stope inflacije za tri zemlje EU s najnižom inflacijom u godini koja prethodi preispitivanju stanja u zemlji članici kandidatkinji za europsku monetarnu uniju (EMU).

“Iskustvo pokazuje da ni u jednom trenutku do sada Europska komisija nije kao referentnu vrijednost inflacije stavila nižu od one koja je prosječna u eurozoni. A mi očekujemo da će stopa inflacije u Hrvatskoj biti na razini stope inflacije u eurozoni, i ako to bude i u budućnosti tako, onda bi mi morali ostvariti taj kriterij”, izjavio je Vujčić.

Kada je riječ o aktivnostima na putu u eurozonu, a ukoliko Hrvatska polovinom 2022. godine za to dobije “zeleno” svjetlo, od ljeta se može očekivati uvođenje dvojnog iskazivanja cijena u trgovinama i kafićima. Također, guverner je izvijestio da su pri kraju pripreme za probnu proizvodnju eurokovanica s nacionalnim motivima.

Iz središnje banke su izvijestili i da bi godišnji rast plasmana kreditnih institucija poduzećima do kraja ove godine mogao usporiti na 0,2 posto, dok bi krediti stanovništvu mogli biti veći za 4,9 posto na godišnjoj razini.

U 2022. se očekuje usporavanje rasta plasmana stanovništvu uz istovremeno jačanje kreditiranja poduzeća, čime bi ukupni plasmani, isključujući državu, mogli porasti istom dinamikom kao i u 2021., za 3,4 posto, napisali su iz HNB-a. Pritom, kamatne stope na kredite poduzećima stanovništvu i poduzećima su i dalje na povijesnom minimumu.

Vujčić o prešutnim minusima i rastu cijena nekretnina

Novinari su guvernera i pitali što je s regulacijom prešutnih minusa, o čemu je proteklih mjeseci bilo dosta govora u javnosti, pri čemu je guverner podsjetio da je Ministarstvo financija najavilo da će iduće godine ići u izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, pa bi prešutni minusi mogli biti dio tog paketa zakonskih izmjena.

No, Vujčić je najavio da će HNB prije tih izmjena predložiti jedan sporazum između HNB-a, Ministarstva financija i banaka, kojim bi se potrošačima s manjom razinom zaštite omogućilo prebacivanje iz prešutnih u dopuštena prekoračenja.

“Iako, nakon javne rasprave o tome i sastanka s bankama, u ovom trenutku nemamo nikakve prigovore potrošača. Prema našim saznanjima, banke svima kojima smanjuju ili zatvaraju minuse nude 12 mjeseci otplate, što inače nije garantirano zakonom za prešutna, a jest za dopuštena prekoračenja”, izjavio je Vujčić.

Upitan pak o snažnom rastu cijena na tržištu nekretnina, Vujčić je rekao da je taj trend prisutan u cijeloj Uniji, ocijenivši da je on sasvim sigurno posljedica vrlo dugog razdoblja vrlo ekspanzivne monetarne politike.

Negdje se taj rast pokušava spriječiti ograničavanjem vrijednosti kredita u odnosu na procijenjenu vrijednost nekretnine, ili pak ograničavanjem dijela prihoda koji se može koristiti za otplatu kredita.

No, česta je pojava da se nekretnina ne kupuje kreditom već gotovinom. U slučaju Hrvatske postoji i inozemna potražnja za nekretninama, proporcionalno veća nego u drugim zemljama EU-a.

To često znači da primjerice Nijemac, koji ima negativnu stopu na depozit u banci, podigne svoju gotovinu i kupi nekretninu u Hrvatskoj. “To je problem koji se bez promjene karaktera monetarne politike u srednjem i dugom roku neće moći riješiti”, ocijenio je guverner HNB-a.

Odluke Savjeta HNB-a

U srijedu je održan i Savjet HNB-a, s kojeg je priopćeno da je odlučeno da se u Vijeće za financijsku stabilnost u ime HNB-a kao članovi Vijeća imenuju zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek,viceguverner Roman Šubić te glavni ekonomist Vedran Šošić.

Nadalje, Savjet HNB-a dao je Nadzornom odboru Raiffeisenbank Austria d.d. suglasnost za imenovanje Višnje Božinović za članicu uprave te banke.

Savjet HNB-a je izmijenio i dopunio odluku o izdavanju i prodaji prigodnoga zlatnoga i srebrnoga kovanog novca “Dalmatinski pas”, temeljem koje se izdaje prigodni zlatni kovani novac od 1.000 kuna u boji, u količini ne većoj od 101 komada, a zlatni kovani novac od 250 kuna u količini ne većoj od 2.000 komada. Također se izdaje i prigodni srebrni kovani novac od 20 kuna u boji, u količini ne većoj od 500 komada.

Prigodne kovanice puštaju se u prodaju 21. veljače 2022., a prodavat će ga Hrvatska kovnica novca po cijeni koju će samostalno utvrditi, u skladu s odlukom o određivanju i objavi prodajnih cijene prigodnoga zlatnoga i srebrnoga kovanog novca i numizmatičkih kompleta.

Najnovijim izmjenama i dopunama se, dakle, izdaju još tri nova numizmatička izdanja, dva zlatnika i jedan srebrnjak te je ovo prvi put da HNB izdaje neko numizmatičko izdanje u boji, zaključuje se u priopćenju. (H)

You may also read!

Romana JERKOVIC

Poremećaji mentalnog zdravlja bit će pandemija budućnosti

Prema WHO-u gotovo milijardu ljudi diljem svijeta pati od poremećaja mentalnog zdravlja, a u Hrvatskoj prednjače po broju dana

Read More...
Pet network

Pet retail – industrija hrane i dodataka za kućne ljubimce bilježi veliki rast i dokazuje otpornost i u najzahtjevnijim vremenima

Istraživanja pokazuju da više od polovine ukupnog broja svjetskog stanovništva ima barem jednog kućnog ljubimca te da se tijekom

Read More...
Pevex

Radno vrijeme PEVEX prodajnih centara povodom Dana državnosti

Povodom Dana državnosti, svi prodajni centri PEVEX će raditi po redovnom radnom vremenu. Više informacija možete pronaći na sljedećem linku: https://pevex.hr/kompanija/prodajni-centri/

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design