Rast turističkih noćenja

In Iz zemlje
turizam

Prema podacima DZS-a, u srpnju ove godine u komercijalnome smještaju ostvareno je 4,3 milijuna turističkih dolazaka i 25,9 milijuna turističkih noćenja, što je 0,4% manje odnosno 2,5% više u odnosu na isti mjesec 2017. godine. Kada se promatra samo taj mjesec, ovogodišnja razina turističkih noćenja rekordna je, što predstavlja vrlo povoljan rezultat jer se u srpnju, nakon kolovoza, ostvari najviše noćenja. Spomenuti rast nastavak je pozitivnoga trenda koji diskontinuirano traje od početka 2015. godine, odnosno u tome je razdoblju prekinut samo pet puta.

Na kumulativnoj razini tj. u prvih sedam mjeseci ove godine u komercijalnome smještaju ostvareno je 10,4 milijuna turističkih dolazaka i 48 milijuna turističkih noćenja, što je 6,6% odnosno 5,3% više u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.

Promatrajući cijelu godinu, u hrvatskome turizmu uočljiva je značajna sezonalnost. Osim toga, samo se u dva mjeseca u godini (u srpnju i kolovozu) u Hrvatskoj ostvari oko 60% noćenja cijele godine. Izraženost sezonalnosti hrvatskog turizma još je uočljivija ako se usporedi taj pokazatelj (udio srpnja i kolovoza u turističkim noćenjima na razini cijele godine) s drugim europskim mediteranskim zemljama, gdje Hrvatska ima najveći udio, pa je, prema tom pokazatelju, najviše izložena rizicima sezonalnosti.

komentar

Uz izraženu sezonalnost, u hrvatskom turizmu prisutna je i prostorna ograničenost. Naime, u samo trima županijama, Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, bilježi se približno dvije trećine ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj na razini cijele godine, odnosno čak 95% noćenja ostvari se samo u sedam primorskih županija, što također predstavlja preveliku (osim vremenske) prostornu koncentriranost. Prema našim izračunima procjenjujemo da se u srpnju pod utjecajem noćenja turista povećao broj stanovnika u primorskim županijama pri čemu se najviše ističe Istarska županija sa porastom broja stanovnika od 119% u srpnju u odnosu na razdoblje izvan sezone. Nakon Istarske županije slijede Zadarska sa 63% rasta, Šibensko-kninska sa 57%, Dubrovačko-neretvanska 52%, Primorsko-goranska 51% i Splitsko-dalmatinska sa 39%.

You may also read!

horvat

Horvat: EU fondovi su akcelerator rasta

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u utorak je u Krapinsko-zagorskoj županiji posjetio četiri tvrtke čiji proizvodi završavaju

Read More...
Cappelli

Cappelli: Godina bi mogla biti do tri posto bolja od lanjske

Špica turističke sezone mogla bi biti na razini prošlogodišnje, dok bi se do kraja godine turistički promet mogao povećati

Read More...
drvo

Za razvoj prerade drva i proizvodnju namještaja 40 milijuna kuna

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je javni natječaj za dodjelu potpora male vrijednosti za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.