Regulirati pravo na isključenje izvan radnog vremena

In Zdravlje
telefon

Svijet rada postaje sve fleksibilniji i agilniji. Rad na daljinu postao je sastavni dio radnog okruženja. Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi (Eurostat), obujam rada na daljinu u EU iz godine u godinu raste, pa je u 2019. njegov udio porastao na 11 posto, 2020. na 18 posto, a 2021. na 22 posto.

Tijekom pandemije upoznali smo se s prednostima i manama ovakvog načina rada. Danas sve više zaposlenika koji rade na daljinu uviđa koliko im je teško odvojiti se od elektroničkih uređaja izvan radnog vremena i tijekom godišnjeg odmora te odvojiti svoj profesionalni i privatni život.

Digitalni alati povećali su učinkovitost i fleksibilnost za poslodavce i radnike, ali i doveli do kulture „stalne povezanosti na mrežu”, pri čemu su radnici lako dostupni u bilo kojem trenutku i bilo gdje, uključujući izvan radnog vremena.

Europski parlament želi zaštititi temeljno pravo zaposlenika da se isključe s posla i ne budu dostupni izvan radnog vremena. Parlament je 21. siječnja 2021. pozvao Komisiju da osmisli zakon kojim se zaposlenicima izvan radnog vremena omogućuje isključivanje s posla bez posljedica te utvrđuju minimalni standardi za rad na daljinu.

Parlament je poručio da prekidi slobodnog vremena i produljenje radnog vremena mogu povećati rizik od neplaćenog prekovremenog rada, imati negativne posljedice na zdravlje, ravnotežu poslovnog i privatnog života te je pozvao na donošenje mjera.

Poslodavci ne smiju zahtijevati od radnika dostupnost izvan radnog vremena, a suradnici se trebaju suzdržati od kontaktiranja kolega vezano za posao. Države članice EU-a trebaju osigurati da su radnici koji koriste svoje pravo na isključivanje zaštićeni od negativnih posljedica te da postoje mehanizmi za rješavanje pritužbi ili kršenja prava na isključivanje.Učenje i osposobljavanje na daljinu trebaju se smatrati radnom aktivnošću i ne smiju se odvijati u slobodno vrijeme bez odgovarajuće naknade.

Oscar Vargas Liave (Eurofound) na svom blogu upozorava da rad na daljinu potiče kulturu duljeg radnog vremena i dostupnosti izvan standardnog radnog vremena.

Neke zemlje članice EU-a stoga su već ozakonile pravo na isključenje, dok druge još proučavaju tu mogućnost; dok su treći odlučili to pitanje prepustiti socijalnim partnerima ili tvrtkama.

Kako je u Hrvatskoj do 11. kolovoza u tijeku e-savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o radu prilika je i ovo pitanje na odgovarajući način regulirati.

Iako pravo na isključenje mora biti definirano nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorima i politikama tvrtki, bez kulture i svijesti poslodavaca i radnika bit će teško u brzim tehnološkim promjenama pronaći pravu ravnotežu između profesionalnog i privatnog života.

Vitomir Begović

You may also read!

jabuke

Ovogodišnji urod jabuka 12 posto manji nego lani

Ovogodišnji domaći urod jabuka procjenjuje na oko 57 tisuća tona, što je 12 posto manje u odnosu na prošlu

Read More...
izvoz

Izvoz u prvom polugodištu porastao 35,6 posto, a uvoz za 51,8 posto

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je nešto više od 90 milijarde kuna, što

Read More...
maslinovo

Cijene maslinovog ulja mogle bi zbog toplinskog vala rasti do 25 posto

Cijene maslinovog ulja mogle bi zbog toplinskog vala koji utječe na proizvodnju u Španjolskoj, porasti za 25 posto u

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design