Rezultati Erste Groupa 1. – 9. 2022.: solidan operativni učinak odraz je otpornosti tržišta srednje i istočne Europe

In Bankarstvo
erste

Erste Group Bank AG izvijestio je o operativnom rezultatu od 2,89 milijardi eura za prvih devet mjeseci 2022., što je rast od 11,4% u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Porast neto prihoda od kamata od 19,5% na 4,39 milijardi eura odražava solidan rast kreditiranja i povoljna kretanja kamatnih stopa, posebno na tržištima izvan eurozone.

Neto prihod od naknada i provizija porastao je za 8,3% na 1,83 milijarde eura, potaknut uglavnom platnim uslugama i upravljanjem imovinom. Tijekom izvještajnog razdoblja, rast operativnih prihoda (+9,3% na 6,27 milijardi eura) nadmašio je rast operativnih troškova (+7,7% na 3,38 milijardi eura). Troškovi rizika porasli su na 158 milijuna eura ili 11 baznih bodova (1.–9.2021.: 52 milijuna eura ili 4 bazna boda), što je posljedica makrookruženja. Poboljšao se i udio nenaplativih kredita (2,0% u usporedbi s 2,4% na kraju 2021.) i pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama (96,8% u usporedbi s 90,9%). Neto dobit Erste Groupa iznosila je 1,65 milijardi eura (1.–9.2021.: 1,45 milijardi eura).

„Ukupni okvir za nadolazeću godinu bit će izazovan, kako za našu regiju tako i za cijeli svijet. Ipak, naša tržišta pokazuju obećavajuće znakove da će nadmašiti zapadnu Europu zahvaljujući visokim stopama zaposlenosti i solidnim javnim financijama,“ objašnjava Willi Cernko, predsjednik Uprave Erste Groupa. „Inflacija će ostati glavni izazov za naše klijente, i poduzeća i građane. Ali mi smo sposobni i voljni podržati gospodarstva i ljude naše regije u izazovnim vremenima.“

„Zajedno s promjenama kamatnih stopa i našom troškovnom disciplinom, povećani volumeni kredita pomogli su u poboljšanju našeg rezultata i na operativnoj razini i ukupno. Zahvaljujući našoj solidnoj kapitalizaciji i dobroj likvidnosti, uvjeren sam da ćemo pokazati otpornost u 2023. godini,“ rekao je Stefan Dörfler, glavni financijski direktor Erste Groupa.

U privremenom izvještaju uprave, financijski rezultati od siječnja do rujna 2022. godine uspoređuju se s onima od siječnja do rujna 2021. godine, a bilanca stanja na dan 30. rujna 2022. s onom od 31. prosinca 2021.

Dobici od neto prihoda od kamata i prihoda od naknada nadomjestili su gubitke u neto rezultatu trgovanja
Neto prihod od kamata porastao je na 4.385,2 milijuna eura (+19,5%; 3.669,5 milijuna eura) posebno zbog povećanja kamata izvan eurozone – uglavnom u Češkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj – kao i zbog značajnog rasta kredita na svim tržištima. Neto prihod od naknada i provizija porastao je na 1.829,9 milijuna eura (+8,3%; 1.690,4 milijuna eura). Povećanje prihoda od naknada i provizija zabilježeno je u gotovo svim kategorijama te na svim ključnim tržištima, pri čemu je značajan rast posebno zabilježen u platnim uslugama i upravljanju imovinom. Neto rezultat trgovanja smanjio se na -848,5 milijuna eura (67,5 milijuna eura); stavka dobici/gubici iz financijskih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak porasla je na 743,3 milijuna eura (133,5 milijuna eura). Kretanje ove dvije stavke uglavnom se može pripisati učincima vrednovanja. Operativni prihodi povećali su se na 6.270,7 milijuna eura (+9,3%; 5.735,0 milijuna eura).

Snažan operativni rezultat i poboljšan omjer troškova i prihoda
Opći administrativni troškovi povećali su se na 3.381,3 milijuna eura (+7,7%; 3.141,0 milijuna eura). Troškovi zaposlenih povećali su se na 1.967,2 milijuna eura (+4,6%; 1.881,3 milijuna eura). Broj zaposlenih ostao je gotovo nepromijenjen u usporedbi s krajem 2021. godine, s promjenom od +1,1% na 45.078 (na osnovi FTE). Značajan porast ostalih administrativnih troškova na 1.003,4 milijuna eura (+18,5%; 846,6 milijuna eura) uglavnom je posljedica znatnog povećanja uplata u sustave osiguranja depozita na 158,4 milijuna eura (113,1 milijuna eura) – većina redovnih doprinosa koji se očekuju za 2022. već su objavljeni unaprijed – kao i povećanja u svim kategorijama troškova, posebno troškovi IT-a i uredski troškovi. Amortizacija i deprecijacija iznosile su 410,7 milijuna eura (-0,6%; 413,2 milijuna eura). Ukupni operativni rezultat značajno se povećao, na 2.889,4 milijuna eura (+11,4%; 2.594,0 milijuna eura). Omjer troškova i prihoda poboljšao se na 53,9% (54,8%).

Udio nenaplativih kredita od 2,0% na povijesno je niskoj razini od IPO-a
Zbog neto alokacija, rezultat umanjenja vrijednosti koji proizlazi iz financijskih instrumenata („troškovi rizika“) iznosio je -158,3 milijuna eura ili -11 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima (-51,6 milijuna eura ili 4 bazna boda). Neto alokacije za rezervacije za kredite, kao i za preuzete obveze i jamstva, zabilježene su na svim ključnim tržištima, s izuzetkom Hrvatske. Pozitivan doprinos ostvaren je od kontinuirano visokih prihoda od povrata već otpisanih kredita u svim segmentima, a najviše u Češkoj i Hrvatskoj. Nakon preispitivanja i otpuštanja rezervacija povezanih s Covidom, ažuriranja parametara pokazatelja koji se odnose na buduća kretanja (FLI), kao i uvođenja upravljačkih slojeva za cikličke industrije u drugom tromjesečju, u trećem su tromjesečju uvedeni dodatni upravljački slojevi za industrije na koje snažno utječu nestabilna tržišta energije (energija, metali i kemikalije), u iznosu od 147 milijuna eura. Ukupno gledajući, opće rezervacije povezane s krizom iznosile su 676 milijuna eura krajem rujna. Udio nenaplativih kredita temeljen na bruto kreditima klijentima dodatno se poboljšao na 2,0% (2,4%), najnižu razinu zabilježenu od IPO-a. Pokrivenost nenaplativih kredita (bez kolaterala) povećala se na 96,8% (90,9%).

Neto rezultat porastao na 1,65 milijardi eura u prvih devet mjeseci
Ostali operativni rezultat iznosio je -246,5 milijuna eura (-243,3 milijuna eura). Troškovi za godišnje doprinose u sanacijske fondove za cijelu 2022. godinu uključeni u ovu stavku porasli su – najviše u Austriji i Češkoj – na 139,1 milijun eura (108,5 milijuna eura). Bankarski nameti – koji se trenutno plaćaju na dva ključna tržišta – porasli su na 133,2 milijuna eura (71,6 milijuna eura). Od toga je u Mađarskoj naplaćeno 108,4 milijuna eura, uključujući redovni bankarski porez za cijelu financijsku godinu u iznosu od 16,1 milijuna eura (14,9 milijuna eura), porez na transakcije za prva tri tromjesečja u iznosu od 42,4 milijuna eura (35,7 milijuna eura ) i novi porez na nepredviđenu dobit od 49,9 milijuna eura za cijelu 2022. godinu na temelju neto prihoda iz prethodne godine. U Austriji je bankarski porez iznosio 24,8 milijuna eura (20,9 milijuna eura). Pozitivan doprinos došao je od oslobađanja rezervacija za potencijalne pravne rizike u vezi s rumunjskim zakonodavstvom u području zaštite potrošača u iznosu od 41,8 milijuna eura, što se također odražava na ostale operativne prihode.

Porezi na dohodak iznosili su 434,5 milijuna eura (433,6 milijuna eura). Manjinski trošak smanjio se na 332,6 milijuna eura (397,2 milijuna eura) zbog nižih doprinosa dohotka štednih banaka, uglavnom zbog povećanog umanjenja vrijednosti financijskih instrumenata. Neto rezultat koji se može pripisati vlasnicima matičnog društva porastao je na 1.647,0 milijuna eura (1.451,4 milijuna eura) zahvaljujući snažnom operativnom rezultatu.

Snažan rast volumena kreditiranja, CET1 iznosi 14,2% (pro-forma)
Ukupni vlasnički kapital, koji ne uključuje instrumente dodatnog osnovnog kapitala, porastao je na 22,3 milijarde eura (21,3 milijarde eura). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja u skladu s Uredbom o kapitalnim zahtjevima (CRR), redovni osnovni kapital (CET1, konačni) porastao je na 19,4 milijarde eura (18,8 milijardi eura), a ukupni regulatorni kapital (konačni) na 25,2 milijarde eura (24,8 milijardi eura). Dok je dobit za prva dva tromjesečja godine uključena u navedene podatke i omjere u nastavku, treće tromjesečje nije. Ukupni rizik (rizikom ponderirana aktiva, koja uključuje kreditni, tržišni i operativni rizik, konačni CRR) porastao je na 140,8 milijardi eura (129,6 milijardi eura). Stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) iznosila je 14,2% na pro-forma osnovi (14,5%), a stopa ukupnog kapitala iznosila je 17,9% (19,1%).

Ukupna imovina povećana je na 335,3 milijarde eura (+9,1%; 307,4 milijarde eura). Kada je u pitanju aktiva, gotovina i novčana sredstva smanjili su se na 44,6 milijardi eura (45,5 milijardi eura), dok su se krediti i potraživanja od banaka povećali – najviše u Slovačkoj, Češkoj i Austriji – na 26,7 milijardi eura (21,0 milijardu eura). Krediti i potraživanja od klijenata porasli su na svim ključnim tržištima na 198,8 milijardi eura (+10,3%; 180,3 milijarde eura), najviše u Austriji i Češkoj. Na strani pasive, depoziti banaka porasli su na 36,2 milijarde eura (31,9 milijardi eura). Depoziti klijenata porasli su na gotovo svim ključnim tržištima – najviše u Austriji i Češkoj – na 232,5 milijardi eura (+10,4%; 210,5 milijardi eura). Omjer kredita i depozita iznosio je 85,5% (85,6%).

Predviđanja: Očekuje se da će Ersteova tržišta ostati otporna
Dok se gospodarski učinak u tekućoj godini pokazao boljim od prethodnih predviđanja (trenutne procjene sada predviđaju stope rasta realnog BDP-a za 2022. na Ersteovim ključnim tržištima u rasponu od 1,8% do 6,2%), Erste Group očekuje usporavanje rasta u 2023., s prosječnom stopom realnog rasta BDP-a na njegovim tržištima od 1,2%, u usporedbi s 0,3% u eurozoni. Ipak se predviđa da će stope nezaposlenosti ostati niske (otprilike 3% do 7%). Razine javnog duga diljem srednje i istočne Europe ostat će znatno ispod prosjeka Europske unije. Očekuje se da će se inflacija usporiti 2023., no procjenjuje se da će ostati visoka tijekom cijele godine, s godišnjim prosjekom u rasponu od 5,2% do 14,3% na Ersteovim ključnim tržištima.

U takvim okolnostima, Erste Group očekuje da će rast neto kredita usporiti s iznad 10% u 2022. na oko 5% u 2023. Ovo bi kretanje, u kombinaciji s povoljnim kamatnim okruženjem u srednjoj i istočnoj Europi, zajedno s normaliziranim kamatnim stopama ECB-a, trebao rezultirati rastom neto prihoda od kamata od približno 20% u 2022. i oko 10% u 2023.

U skladu sa slabijim gospodarskim izgledima za 2023., ali pod pretpostavkom da će tržišta rada u cijeloj srednjoj i istočnoj Europi ostati snažna, Erste Group očekuje da će troškovi rizika ostati niski i da neće premašiti 35 baznih bodova u 2023. (cilj za 2022.: manje od 20 baznih bodova). Očekuje se da će udio nenaplativih kredita porasti s oko 2% u 2022., ali će ostati ispod 3% u 2023.

Cilj Erste Groupa je povrat na materijalni kapital (ROTE) od oko 14% u 2022. i 13-15% u 2023. godini. Omjer CET1 trebao bi ostati iznad 14% tijekom cijelog razdoblja uključenog u predviđanje. Erste Group planira isplatiti dividendu od 1,90 eura po dionici za financijsku godinu 2022.

You may also read!

wallstreet

Svjetske burze porasle, Fed najavio usporavanje tempa povećanja kamata

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, što se ponajviše zahvaljuje porukama iz američke središnje banke da

Read More...
pravo na isključenje

Ipak u zakon pravo na isključenje

Jednosmjesečno e-savjetovanje sa javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu završilo je 11. kolovoza

Read More...
The Banker proglasio Erste banku najboljom bankom u Hrvatskoj

The Banker proglasio Erste banku najboljom bankom u Hrvatskoj

Na svečanoj dodjeli nagrada, koja se 1. prosinca 2022. održala u Londonu, ugledni međunarodni časopis iz grupe Financial Timesa

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design