S Gastronautima na otoku Pagu

pag

Upoznavanje eno-gastro ponude bazirane na tradiciji koja Pag svrstava u svjetski vrh

Otok Pag ponovno je , po tko zna koji puta, zabijeljela posolica koju donosi bura. Izgledalo je kao da je sva vegetacija prekrivena nekom prozračnom snježnobijelom koprenom. Najvidljivija bila je na maslinama i primorskom hrastu na cesti prema Lunu gdje su nam za našeg putovanja s Gastronautima, krajem ožujka, putovanje priječila stada ovaca, koja se u organskom uzgoju, cijele godine na otvorenom, hrane tako posoljenim biljem. Zanimljivo je da upravo toj pojavi, unatoč škrtom krajoliku, otok Pag može zahvaliti i svoju najvažniju gospodarsku djelatnost baziranu na kvalitetnoj janjetini i siru danas poznatima i izvan granica naše zemlje.

Trodnevni boravak Gastronauta na Pagu organizirala je Karin Mimica, iz Abisala uz gostoljubive domaćine – predstavnike gradova te turističkih zajednica Paga (Vesna Karavanić) i Novalja (Marina Šćiran Rizner).

Gastronaute su ovaj put podržali i Edo Maržić vlasnik Camping village Šimuni, chefovi Nikola Leko i Krunoslav Sobotnjak, Boris Šuljić vlasnik Hotel – restorana – vinarije Boškinac, Ivan Gligora vlasnik Sirane Gligora i Ladislav Miro Magjar.

Osim članova Kluba Gastronaut, Pag je ugostio i novinare iz pet zemalja te ugostitelje, nositelje titule jednog od 100 vodećih hrvatskih restorana – Restaurant Croatica. Tema skupa bila je. Paška janjetina, skuta i začinske trave, paško proljeće, paška vina i sirevi, lunske masline, a sve to u svoje su gastro kreacije ugradili i chefovi restorana domaćina.

Programu su se kao domaćini pridružili i Paška sirana, Lunski maslinari i restoran Tovarnele, Wine and cheese bar Trapula, te vinari: PZ Svirče s Hvara (Bogdanuša, Opolo, Pošip, Plavac, Plavac delux, Plavac reserva 2010), Marko Sladić iz Skradina (Maraština i Plavina), Ivica Florijanović iz Moslavine (Škrlet), Denis Rako (Gegić) i Boškinac (Gegić, Sauvignon, Boškinac bijeli cuvee i Prošek Boškinac).

Otok sira i tisućljetnih maslina
Proljeće je i vrijeme kada ovce nakon janjenja počinju davati mlijeko za čuveni paški sir, kaže nam Ivan Gligora, sirar i pjesnik, a ovce koje cijele godine bez skloništa borave u prirodi, izvor su vrhunske paške janjetine. Paški sir i janjetina uz ulja i vina osnova su i današnje vrhunske otočke gastronomije, a Pag je i jedan od otoka s najviše tisućljetnih maslina na Mediteranu.

Po maslinama prednjači Lun koji je bio dijelom našeg itinerera. To seoce na najsjevernijem dijelu otoka, ponosi se vrtom od 84 hektara maslinika, te s više od 1000 maslina starijih od 1000 godina i maslinom čija se starost procjenjuje na 1600 do 2000 godina. Osim po proizvodnji ulja, od sorte oblice, čuven je i po posebnoj vrsti prava. Riječ je o nepisanom „lunskom zakonu“, po kojemu se vlasništvo nad maslinom prenosi s koljena na koljeno, kćerima daje kao miraz ili dotu, a da istodobno ta maslina može rasti i u tuđem vrtu. Priča je to stara koliko i maslinici, koji su nekada bili u vlasništvu rapske vlastele, a danas su zemljišta dijelom u vlasništvu države, dok su vlasnici maslina i dalje nasljednici onih koji su na tom (tuđem) terenu nacijepili divljake. Samo vlasništvo nad maslinama nasljeđivalo se i priznaje se i danas.

Pag je naseljen od pretpovijesti, a najvrjedniji do danas sačuvani kulturni spomenici datiraju iz vremena Ilira i Rimljana.

Baškotini i vino, čipka i sol
Po dolasku u Pag domaćini su nas poveli u razgled proizvodnog pogona Paške sirane, a potom nas je na glavnome gradskom dočekala priča o vinima, poznatima paškim baškotinima, pecivu koje proizvode časne sestre benediktinskog samostana sv. Margarite i degustacija sireva sirane Pag uz vina Gegić i Opolo. Šetnja gradom počela je posjetom Galeriji čipke, Muzeju posvećenom soli te Zbornoj crkvi Uznesenja Marijina.

Slijedio je smještaj u trendovski uređen kamp – Camping village Šimuni, gdje nam je domaćin bio Edo Maržić, a paška sol, janjetina, skuta i začinske trave, vina i sirevi te masline posluženi su kao kreacije chefova u okviru večere u restoranu Mali raj u sklopu Camping village Šimuni. Mladi chef Nikola Leko poslužio je janjeću paštetu na brusketi na podlozi od mladog sira, uz Maraštinu Marka Sladića.

Slijedio je izbor otočkih sireva s baškotinom i preljevom od lunskog maslinovog ulja uz Opolo 2016, PZ Svirče, pa janjeća juha s domaćim punjenim noklicama uz Bogdanušu 2016, PZ Svirče, Tris od domaće tjestenine janjetine, puževa i mirodija otoka Paga, uz Pošip 2016, PZ Svirče, janjetina na pireu od boba s preljevom od majčine dušice i palentom u ovitku, uz Plavac Delux 2016, PZ Svirče te za kraj, Cheesecake od skute sa sladoledom od kadulje.

Pokrovitelji Gatsronauta tim iz Kotnayi-a, Martina Pezeta i Dražen Busjak, predstavili su začine s nizom koktela (s vlatima čilija, ružinim laticama, crvenim paprom, zvjezdastim anisom, klekovim bobama…), a Tamara Rakovac iz Electroluxa predstavila je predsezonsku ponudu kulinarskih aparata.

Antički vodovod, lunske masline i čarobni Boškinac
Drugog dana posjetili smo Novalju i muzej antičkog vodovoda (Talijanska buža) te ostali zadivljeni umijećem graditelja vodovoda koji je bio širok 60 cm, a dug 1042 metra i isklesan u živoj stijeni, te mnogim povijesnim zanimljivostima grada. Nakon Novalje krenuli smo put Luna i prošetali Vrtovima lunskim maslina, najstarijim rezervatom samoniklih maslina u Hrvatskoj gdje neka stabla, kako se procjenjuje, imaju 1600 – 2000 godina. Razgledali smo i najveću lunsku uljaru, a u masliniku su nam Šime Makarun iz lunskog bistroa „Tovernele“ i njegove pomoćnice poslužili izvrsno pripremljeni crni rižoto, te pašticada s novaljskim makarunima uz vina Škrlet, Florijanović i Plavac, PZ Svirče.

Večera je upriličena u Hotel-restoranu i vinariji Boškinac gdje se ekipa mladih chefova skrbi o domaćoj hrani odnosno reinterpretaciji je i redefiniranju tradicionalne paške kuhinje uz stalne dogradnje. Uz degustaciju vina i pjenušca Boškinac zasađenih na četiri hektara vinograda na Pagu i još toliko u Posedarju, posebnu notu večeri dao je vlasnik koji je osim priče o obiteljskoj povijesti deklamirao i pjesmu obiteljskog pjesnika po kojemu je Boškinac i dobio ime. Na meniju mladih chefova koji su zaslužili i Michelinovu preporuku bilo je: Carpaccio od peškarije na želeu od mišance i kremu od bosiljka, uz vina

Gegić 2016, Boškinac, vinogradski puževi na kremi od peršina i varijacijama divljeg koromača, s vinima sauvignon 2016, Boškinac, Raviol od skute s umakom od kadulje, prahom suhe ovčetine i salicornijom, vina Boškinac bijeli cuvee 2015, Janjeći butić na kremi od čimulica, ukiseljeno mlado povrće i mladi bodulski krumpir, vina plavac Reserva 2010, PZ Svirče te za desert Paška jabuka i vino Prošek Boškinac.

Oproštaj od paških domaćina upriličen je uz posjet sirani Gligora u Kolanu uz degustaciju afirmiranih, međunarodno nagrađenih sireva među kojima su i oni koji u završnoj fazi zrenja odležavaju u kominama od vina, od maraske i od masline. Sirana godišnje proizvede do 500 tona sira, a mlijeko otkupljuje od 200 kooperanata koji ukupno imaju oko 60.000 ovaca u uzgoju na otvorenom. Ivan Gligora, nasljednik je obitelji sirara. Tradicija je to koju je otpočeo još je njegov djed Frane 1918. godine, a umijeće je prenio na Ivanove roditelje, Šimuna i Evicu. Od 1960. godine sirana je uključena u kolansku zadrugu koja je otočke sireve plasirala diljem bivše države.

Marija Barić

Pročitajte još vijesti!

zalac

Uz novu mobilnu aplikaciju brže i jednostavnije do informacija o EU natječajima

Kako bi korisnicima EU sredstava omogućilo brži i jednostavniji pristup informacijama iz svijeta EU fondova, Ministarstvo regionalnoga razvoja i

Read More...
burza

Poslovni rezultati kompanija potaknuli rast svjetskih burzi

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle jer su ulagače ohrabrili dobri kvartalni poslovni rezultati kompanija, dok

Read More...
nedjelja

Osnovan „Hrvatski savez za nedjelju“

Sindikat trgovine Hrvatske (STH) je dana 19.4.2018. u Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu sklopio Ugovor o osnivanju udruge „Hrvatski

Read More...

Komentiraj:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Skoči do alatne trake