Svjetska banka blago snizila prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u 2022.

In Bankarstvo
the world bank

Svjetska banka (SB) blago je u utorak snizila prognozu rasta hrvatskog i svjetskog gospodarstva u 2022. godini, ističući neizvjesno okruženje kontinuiranih poremećaja povezanih s pandemijom i jačanje inflacije.

Svjetska banka sada prognozira rast hrvatskog gospodarstva u 2022. godini od 5,4 posto, nasuprot 6-postotnom rastu projiciranom u sklopu ažuriranih procjena u listopadu prošle godine. Procjena za 2021. znatno je poboljšana, sa 7,6 na 9,4 posto.

U 2023. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi po SB-u porasti 4,4 posto, za 0,2 postotna boda snažnije no što su predviđali u listopadu lani.

Među ostalim zemljama u Europi i središnjoj Aziji (ECA), Bugarska bi u ovoj godini po bančinim procjenama trebala zabilježiti rast aktivnosti za 3,8 posto, Rumunjska za 4,3 posto, Poljska za 4,7 posto, a Mađarska za pet posto.

Poljuljana potražnja

Gospodarstvo je u toj skupini prošle godine poraslo za 5,8 posto, procjenjuju u SB-u, budući da se domaća potražnja tijekom većeg dijela godine oporavila snažnije no što se očekivalo.

Oporavak regije dodatno su poduprli jačanje aktivnosti u eurozoni i više cijene sirovina, koji su ubrzali rast izvoza i povećali priljev inozemnih doznaka, bilježe u SB-u.

Novi podaci sugeriraju pak da će najnoviji val pandemije izazvati poremećaje povezane, među ostalim, sa strožim ograničenjima mobilnosti u samim zemljama i međunarodnim zabranama putovanja.

Nove inozemne narudžbe smanjuju se, odražavajući slabljenje vanjske potražnje i uska grla u opskrbi, a slabi i povjerenje potrošača, zbog sve većeg broja novooboljelih od covida-19, rastuće inflacije i regulatorne nesigurnosti.

SB sada procjenjuje da će rast gospodarstva regije ECA u cjelini u ovoj godini usporiti na tri posto budući da strože makroekonomske mjere i novi valovi širenja zaraze pritišću potražnju, dodajući da su posebno ugrožene zemlje s niskom stopom procijepljenosti.

Rast u toj regiji nastavit će usporavati u 2023., kada se očekuje u visini 2,9 posto, s obzirom na nastavljeno ukidanje fiskalne potpore, predviđaju u SB-u.

Podrška od vanjske potražnje, kako procjenjuju, nestat će u 2023., uz usporavanje rasta globalnog i gospodarstva eurozone te smanjenje cijena sirovina.

Nepoznate vode

Nakon snažnog oporavka u 2021., globalno gospodarstvo ulazi u fazu izraženog usporavanja zbog novih prijetnji širenja koronavirusne zaraze, jačanja inflacije, duga i nejednakosti u prihodima, što bi moglo ugroziti oporavak gospodarstva u nastajanju i onih u razvoju, ističu u SB-u.

U SB-u procjenjuju da je svjetsko gospodarstvo prošle godine poraslo 5,5 posto, a u 2022. rast će usporiti na 4,1 posto, te na 3,2 posto u 2023. jer će splasnuti naglo probuđena potražnja, a vlade i središnje banke smanjivat će programe fiskalnih i monetarnih poticaja.

Banka je time snizila prognozu za ovu godinu za 0,2 postotna boda.

Brzo širenje omikrona moglo bi donijeti nove poremećaje aktivnosti, a SB među rizicima izdvaja i značajno usporavanje velikih gospodarstava, uključujući SAD i Kinu, koje će utjecati na vanjsku potražnju u gospodarstvima u nastajanju i onima u razvoju.

“Svjetsko gospodarstvo istodobno se suočava s covidom, inflacijom i neizvjesnošću u kreiranju političkih mjera, s obzirom na to da su državna potrošnja i monetarna politika zakoračile u posve nepoznate vode”, izjavio je predsjednik grupe Svjetske banke David Malpass.

Usmjeravanje više zemalja na povoljan put rasta zahtijeva koordinirano međunarodno djelovanje i sveobuhvatan set nacionalnih mjera”, poručio je Malpass. (H)

You may also read!

nafta

Cijene nafte potonule na najniže razine od veljače

Na svjetskim tržištima prošloga tjedna cijene nafte oštro su pale, spustivši se na razine od veljače ove godine pod

Read More...
vito

Nova pravila EU za radne uvjete

Početkom ovog mjeseca navršio se rok do kojeg su države članice EU-a trebale prenijeti Direktivu o transparentnim i predvidivim

Read More...
industrija

Pad narudžbi njemačkim tvornicama u lipnju blaži od očekivanog

Narudžbe njemačkim tvornicama smanjile su se u lipnju manje nego se očekivalo jer su veće domaće narudžbe djelomično neutralizirale

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design