Tonino Picula predstavio priručnik “Izazov uštedi vodu – vodič za pametno upravljanje vodom”

In Ekologija
picula

Tonino Picula,hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta zadužen za europske otoke, 2. ožujka, u Kući Europe u Zagrebu, predstavio je medijima priručnik pod naslovom„Izazov: uštedi vodu – vodič za pametno upravljanje vodom“ koji može pomoći da sve otočne i kopnene zajednice uštede i do 25 posto svoje dosadašnje potrošnje vode.

Priručnik je rezultat međunarodnog projekta „Water Saving Challenge“ (WaSaC) koji je osobno pokrenuo prošle gdoine na Svjetski dan voda, 22.ožujka, u suradnji s Kraljevskim tehnološkim institutom u Stockholmu, a okupio je predstavnike osam otoka iz četiri države EU po dva iz Grčke, Francuske, Irske te Vis i Lastovo iz Hrvatske.

-Naš priručnik „Izazov: uštedi vodu – vodič za pametno upravljanje vodom“ rezultat je jednogodišnjeg istraživanja na terenu i timskog rada te dokazuje da svaki otok, baš kao i kopnena zajednica, može uštedjeti vodu! Ta štednja ne podrazumijeva oskudicu već racionalno upravljanje vodom kroz primjenu tehnologije, ali i utjecanja na svakodnevne ljudske navike, što naša rješenja čini dugoročnima i održivima. Dok se mnogi trude istražiti kako pronaći načine kvalitetnije i bolje vodoopskrbe, mi smo se opredijelili za politiku smanjenje potražnje za vodom utječući tako na drugu stranu problema nestašice vode na otocima – ističe Tonino Picula. u Hrvatskom timu bili su Ivan Matić iz Ured T. Picule u Zagrebu, Tonka Ivčević, gradonačelnica Komiže, Leo Katić, načelnik Lastova.Denis Barić iz Otočnog sabora, Lučijano Sangaleti iz Komunalca Lastovo. Maja Jurišić i Andrijano Nigoević iz Pokreta otoka i Slane Kevo, s otoka Visa.

U priručniku su navedeni i konkretni primjeri jer kroz jednogodišnju studiju i rad, sudionici projekta utvrdili su da je na svih osam otoka koji brojemanje od 8000 stanovnika bilo moguće uštedjeti 200 milijuna litara vode, potrošnja struje smanjena je za 470.000 kWh, a emisija ugljičnog dioksida za 42.000 kilograma!

Stav je sudionika projekta da bi se njihovo znanje o štednji vode moglo prenijeti i na svih 2136 europskih otoka i njihovo stanovništvo, a tada bi uštede u vodi, struji i emisiji stakleničnih plinova bile goleme.

Među konkretnim primjerima iz Priručnika su: kako optimalno koristiti vodeno ispiranje WC-a, što je autohtoni francuski proizvod: voda koju koristite za pranje ruku čuva se u vodokotliću. Funkcionira tako da sljedeći put kad isperete toalet, koristite tu vodu za ispiranje, nakon čega ponovno perete ruke čistom vodom i ponovno punite vodokotlić. Budući da godišnje ispiranjem trošimo oko 10.000 litara vode po osobi, takva opskrba vode iz vodokotlića koji je ujedno i umivaonik, predstavlja pametnu uštedu vode.

Drugi primjer su grčki hoteli koji potiču svoje goste na štednju vode tako da im za svaku ušteđenu kap, daruju besplatne vaučere za hotelske usluge.

Christian Pleijel s Kraljevskog instituta za tehnologiju u Stockholmu, rekao je da je za tih malenih osam otoka izazov bio – možemo li uštedjeti 25 posto vode koju koristimo?

– Iskoristili smo znanje otočana za to i došli do rezultata da možemo uštedjeti između 10 i 55 posto slatke vode, koja propada zbog neracionalnog korištenja, curenja i sl.– istaknuo je.
Mairtin O’Melaoid iz Europske federacije malih otoka (ESIN) knaveo je primjer da -najveći broj turista dolazi tijekom ljeta i kada na našem irskom otoku Cape Clear imamo najmanju količinu dostupne vode, imamo najveću potražnje za njom. Želim potaknuti sve otoke da zamijene svoju infrastrukturu, umjesto da previše iscrpljuju bušotine, bazene ili je dovode s kopna.

Lučijano Sangaleti, direktor Komunalca Lastovo istaknuo je da se u projektu išlo u dva smjera: „Jedan način je bio zadirati u sustav vodopskrbe, a drugi u ponašanje otočana koji žive na otoku, ali i onih koji dolaze samo kao turisti. Rješenje je u ljudima koji izdaju apartmane, ugostiteljima, hotelima… trebamo ih senzibilizirati da štedimo vodu koju neracionalno trošimo! O otocima se dosad govorilo samo ljeti, a zbog ovog projekta konačno i mi kao otočani imamo priliku reći svoje stajalište i iznijeti vlastita rješenja.

Denis Bredin iz udruženja „Iles du Ponant“, ustvrdio je da – nijedan francuski mali otok nije vodom vezan s kopnom. Svaki ima problem s vodom, ali se prvenstveno oslanjaju na tehnike štednje i racionalnog upravljanja vodom. Npr. kopneni dio Bretanje u zadnjih nekoliko godina ima problema s nestašicom vode, te su se za tehniku uštede vode počeli obraćati svojim otocima – kopno uči od otoka, zaključio je.

Panagiotis Zorlos, Centar za izvore i štednju obnovljivih izvora energije (CRES), Atena poručio je da je štednja vode ujedno ppovezana sa štednjom energije, što je posebice važno za otoke.

– U najjačoj sezoni potrebna nam je voda i imamo rješenja koja nisu održiva, kao što je desalinizacija, a zadnje rješenje je transport vode s kopna što također zahtijeva veliku količinu energije, ali i novca. Zato je štednja vode izazov, baš kao i štednja energija.- potcrtao je.

Treba istaknuti i da je projekt Tonina Picuke krajem prošle godine dobio prestižnu nagradu „Greening Islands“ u kategoriji održivog upravljanja vodom: – Ponosni smo na to jer smo nagradu dobili u konkurenciji velikih i skupih projekata i zato što smo okrenuli paradigmu: “Kako otoci mogu pomoći kopnu”, a ne obrnuto – rekao je Picula.

„U svom sam se mandatu fokusirao na otoke – formirao sam Međuskupinu za otoke u Europskom parlamentu čime su otoci dobili snažan i posvećen glas u europskim institucijama. Onda sam tom naporu želio dati konkretan sadržaj – kroz projekte koji se tiču električne energije i vode. Otoci su u svojoj izoliranosti idealni da postanu svojevrsni laboratorij za proučavanje potrošnje struje i vode jer su to fundamenti za održivi život na otocima – ali ne da na njima ljude samo zadržimo, nego da ih vratimo na otoke.

Mi smo otočani i za otoke nas poajprije veže ljubav, kazali su sudionici promocije priručnika, dok je Tonino Picula na kraju zaključio: Sretan sam i što se Europska politika prema otocima mijenja se nabolje. Osnivanjem Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja u Europskom parlamentu, otoci su dobili snažan i posvećen glas u europskim institucijama. Nakon Rezolucije o posebnoj situaciji otoka, kao i novim instrumentima financiranja dostupnima za otoke u području obnovljivih izvora energije, budućnost europskih otoka izgleda svjetlije.

Zastupnik Picula istaknuo je i da projekt ide dalje i da je to tek početak, a već danas iskustva hrvatskih otoka Lastovo i Vis, francuskih otoka Houat i Seine, grčkih otoka Itaka i tilos te irskih otoka Cape Cleer i Inis Oirr, dragocjena su osnova za implementaciju znanja tehnologija, ali i promjena navika i kulture ponašanja i na druge otočne i kopnene zajednice .Priručnik je dobar vodič za uštedu vode, tog najvažnijeg resursa majčice prirode ali i dokaz da uvijek možemo nešto i naučiti iz dobrih primjera koje su stanovnici tih malih otoka spremno podijelili s nama jer zajedničkim snagama i štednjom vode možemo živjeti kvalitetnije i bolje, a isto tako dokaz je da i mali otoci poput tih osam svojim primjerima dobre prakse mogu predvoditi i veće otočke i druge zajednice, zaključeno je na pressici.

Marija Barić

You may also read!

plava-laguna

Plava Laguna snažno investira i u 2019.

Plava Laguna ove je godine ostvarila najveći kapitalni budžet u svojoj povijesti od pola milijarde kuna, a i u

Read More...
Nestle

Nestle ukida 380 radnih mjesta u Njemačkoj

Švicarski prehrambeni div hrane Nestle najavio je u ponedjeljak da će ukinuti oko 380 radnih mjesta u Njemačkoj zbog

Read More...
Lidi-Srbija

Lidl u Srbiji za dva mjeseca osvojio oko četiri posto tržišta

Njemački trgovinski lanac Lidl je, dva mjeseca nakon ulaska u Srbiju, uzdrmao tržište maloprodaje, preuzevši od konkurencije tri do

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.