Turistički impuls: Ulaganje u kvalitetu jamac uspješnog turizma, a smanjenje PDV-a omogućit će još veći efekt na gospodarstvo

In Konferencije / savjetovanja
Ostojic

Vodeće hotelsko-turističke kompanije u prvih osam mjeseci ove vrlo zahtjevne turističke sezone ostvarile su rast poslovnog prihoda od 5,4 posto u odnosu na prošlu godinu, i to zahvaljujući pojačanim ulaganjima u kvalitetu koje je omogućilo rast cijena, dodatnim prodajno-marketinškim aktivnostima i posljedičnim intenziviranjem ”last-minute” rezervacija. Sezona je potvrdila ranije najave turističkih stručnjaka prema kojima će na daljnji rast, u situaciji povratka istočno mediteranskih tržišta, posebno Turske, moći računati samo oni koji kontinuirano investiraju u kvalitetu i aktivno upravljaju svojim turističkim proizvodom, zaključak je predstavljanja trećeg izdanja Turističkog impulsa, pregleda turističkih trendova Hrvatske udruge turizma (HUT).

Hrvatska rasla u fizičkim pokazateljima, jedini dvoznamenkasti rast ostvarila Turska

Na Mediteranu je ove godine najviše stope rasta turističkih dolazaka ostvarila Turska, s plusom od 14,11 posto u prvih sedam mjeseci ove godine. Istovremeno rastu i ključna zapadno-mediteranska tržišta: Španjolska 1,91 posto, Malta 4,86 posto, a Slovenija 5,24 posto u prvih sedam mjeseci 2019.

I Hrvatska je fizičkim pokazateljima uspjela završiti u plusu – prema podacima od prošlog tjedna zabilježen je godišnji kumulativan rast dolazaka od 4,33 posto i rast noćenja od 1,84 posto.

Većina vodećih domaćih hotelsko-turističkih kompanija očekuje nastavak rasta pokazatelja i u posezoni. Većina hotela i kampova očekuje veći volumen rezervacija u posezoni u odnosu na prošlu godinu, i to hoteli između 2 i 6 posto, a kampovi između 1 i 9 posto. Pad rezervacija između 2 i 8 posto očekuje većina apartmanskih naselja (63 posto) i tek nešto više od petine obuhvaćenih hotela i kampova.

Kratkoročno iznajmljivanje nekretnina dalje raste, prihod od najma na dva online portala premašio 2 mlrd eura

Ovu sezonu ponovno je obilježio visok rast ponude smještajnih kapaciteta, posebno u kratkoročnom iznajmljivanju nekretnina, kao i nastavak pada stope zauzetosti smještaja. Ove godine je broj kreveta u komercijalnom smještaju ukupno povećan za 67.077, najviše u objektima u domaćinstvu, za 35.777 novih kreveta. Povećanje u takvom obliku smještaja, zajedno s povećanjem broja kreveta u nekomercijalnom smještaju od 36,1 tisuća samo ove godine ekvivalentno je broju od 183 nova hotela prosječne veličine 200 soba, dok je u razdoblju od 2010. do 2019. godine broj kreveta u objektima u domaćinstvu povećan 444,6 tisuća što bi bilo jednako 1.112 novih hotela prosječne veličine 200 soba. Takva eksplozija kapaciteta dodatno je pogoršala i ovako suboptimalnu strukturu turističkih kapaciteta, pa hoteli i kampovi trenutno zajedno čine tek 35 posto ukupnih komercijalnih smještajnih kapaciteta, dok je udio kreveta u objektima u domaćinstvu dosegnuo 52,2 posto komercijalnog smještaja.

Ukoliko dodamo i značajan rast kapaciteta u nekomercijalnom smještaju ta struktura je još nepovoljnija.

S obzirom na veličinu tog oblika smještaja, treće izdanje Turističkog impulsa predstavilo je i podatke s online portala Airbnb i HomeAway, na kojima je krajem srpnja u ponudi bilo ukupno 236.800 smještajnih jedinica iz Hrvatske.

Ove godine je na online portalima zabilježena visoka stopa rasta volumena prodaje smještajnih kapaciteta (+12,4 posto), a porasla je i prosječna cijena (+6 posto), čime je prihod u tom segmentu turizma u razdoblju od kolovoza 2018. do srpnja 2019. godine dosegnuo 2,03 milijarde eura. Istovremeno, zauzetost kapaciteta u objektima u domaćinstvu dodatno je smanjena, na 22 posto, što je preko dvostruko niže od stope zauzetosti u hotelima (45,1%).

Smanjenje PDV-a kao prvi korak stvaranja konkurentnog okruženja za turizam koji ima multiplikativan učinak na cijelo gospodarstvo

”Kako smo i najavljivali, ova sezona je pokazala da je razdoblje visokih stopa rasta u turizmu iza nas i da slijedi borba za svakog gosta. Želimo li zadržati poziciju na turističkoj karti, uvjeti poslovanja u turizmu se moraju poboljšati. Jedino na taj način možemo osloboditi sredstva za ulaganje u ključne preduvjete uspješnosti u narednim godinama. To su nužno povećanje kvalitete smještaja i ukupne ponude te zadržavanje postojećih i privlačenje novih kvalitetnih kadrova. U tom kontekstu na najavljeno smanjenje PDV-a na pripremu i posluživanje jela u ugostiteljskim objektima gledamo kao na prvi korak u smjeru hvatanja konkurentnosti domaćeg turizma sa zemljama u okruženju. Porezno rasterećenje poticaj je ulaganjima u nove hotelske i slične kapacitete koji imaju značajan utjecaj na ekonomsku aktivnost destinacija, ali i čitave Hrvatske”, izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

Iz HUT-a su ponovili da sve europske države koje Hrvatskoj u turizmu predstavljaju konkurenciju imaju sniženu stopu poreza na dodanu vrijednost za hotelski smještaj i za ugostiteljske usluge, s ciljem kontinuiranog poticanja razvoja turističkog sektora i gospodarstva u cjelini. Prema istraživanjima, hotel sa 100 soba stvara 17 puta više radnih mjesta od 100 apartmana u privatnom smještaju, generira 9 puta više multiplikativnog efekta na ostatak gospodarstva i zauzima 3 do 7 puta manje prostora.

Plasman proizvoda kroz ugostiteljstvo ima najveći efekt, vodeće kompanije koriste visok udio domaćih proizvoda

Kako bi ilustrirali činjenicu da država polučuje najveće ekonomske i fiskalne učinke plasirajući proizvode kroz kanal ugostiteljstva, kao i da turizam predstavlja najefikasniji oblik „izvoza“, u HUT-u su napravili usporedbu efekata prodaje boce vina kroz različite kanale distribucije. U plasmanu kroz ugostiteljstvo iznos poreza na dodanu vrijednost po boci vina je 2,2 puta viši nego u maloprodaji, porezi i doprinosi na plaće su preko 12 puta viši nego u izvozu te preko 20 posto viši nego kod plasmana vina u maloprodaji. Ujedno je i zaposlenost u ugostiteljstvu viša nego u drugim kanalima distribucije, kao i devizna komponenta koja je barem 4 puta viša nego u drugim kanalima.

Dodatno, anketa vodećih hotelsko-turističkih kompanija u Hrvatskoj pokazala je da je udio proizvoda i usluga hrvatskog porijekla u ukupnoj potrošnji sektora značajan. Te kompanije koriste prevladavajući udio domaće komponente, posebno u segmentu pekarskih proizvoda (87 posto), u građevinsko-instalaterskim uslugama (72 posto), te natpolovični udio u potrošnji alkoholnih pića (65 posto) i napitaka (66 posto), mesa i mesnih proizvoda (64 posto) te povrća (54 posto).

You may also read!

Digitalna transformacija HGK mora biti primjer drugim institucijama

Digitalna transformacija HGK mora biti primjer drugim institucijama

„Ako je itko prije ove krize bio skeptičan o tome koliko je važna digitalizacija, ovi posljednji mjeseci sigurno su

Read More...
shop

U travnju veliki pad maloprodajnoga prometa EU27

Prema podacima statističkog ureda Eurostat, u travnju 2020. godine maloprodajni je promet EU27 (obuhvaća poduzetnike kojima je pretežita djelatnost

Read More...
podravka

Podravki čak 14 odličja Superior Taste Award

Zvijezde među nagrađenima su Lino Lada Gold i Žito heljdin kruh s orasima s 3 STA zvjezdice i kristalnom

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.