Turizam na Kvarneru – rekordni rezultati, bolja pred i posezona

In Iz zemlje
turizam

Komercijalni smještaj u Primorsko-goranskoj županiji lani je ostvario novi rekord – gotovo 15,6 milijuna noćenja je jedan posto više u odnosu na do sada rekordnu 2019., a tomu je znatno pridonijelo povećanje prometa u pred i posezoni, rečeno je u petak na konferenciji za novinare u županijskoj upravi.

Po iznijetim podacima, u predsezoni je u komercijalnom smještaju bilo jedan posto, a u posezoni sedam posto više noćenja nego 2019. godine.

Direktorica Turističke zajednice Kvarnera Irena Peršić Živadinov ocijenila je da je sezona bila izazovna i uspješna.

Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ističe da se radi na kvaliteti, da su kvarnerski brendovi prepoznatljivi te da je cilj što veća zarada od turizma, u čemu se, kaže, uspjelo.

Smatra da nekomercijalni smještaj ne treba statistički evidentirati jer zakonski nije posve uređen i “daje čudne rezultate”.

Peršić Živadinov je objasnila da se komercijalni smještaj odnosi na smještaj u hotelima, kampovima i obiteljskom smještaju za koji se plaća boravišna pristojba, a da bi pitanje nekomercijalnog smještaja trebalo rješavati na razini države.

Kod nekomercijalnog smještaja riječ je ustvari o privatnim kućama koje nisu registrirane za turizam, odnosno o vikendicama, a direktorica TZ Kvarner napominje da mnogi ne prijavljuju goste u njima te da je lani u tom smještaju prijavljeno 30 posto manje gostiju.

Dodala je kako je u jeku pandemije bilo zabilježeno veliko povećanje u toj vrsti smještaja, jer je bilo potrebno prijaviti ga radi dobivanja tzv. propusnica, ali je potom to prestalo.

“Ako se promatra i komercijalni i nekomercijalni smještaj, ispada da smo pet posto u minusu, no, ‘pravi’ turizam je u plusu”, naglasila je.

Naime, ukupno je u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju lani u Primorsko-goranskoj županiji ostvareno 18,1 milijun noćenja, što je na razini 95 posto noćenja iz 2019. godine.

Po iznijetim podacima, najviše je noćenja lani ostvareno na otoku Krku (6,4 milijuna), a slijede cresko-lošinjski otoci (3,4 milijuna), crikveničko vinodolska rivijera (tri milijuna), otok Rab (2,1 milijun), opatijska rivijera (dva milijuna noćenja), itd.

Prema vrstama smještaja, lani je gotovo osam milijuna turističkih noćenja (udio od 44 posto u ukupnim noćenjima) ostvareno u obiteljskom smještaju, a slijede kampovi s gotovo četiri milijuna noćenja te hoteli s 3,3 milijuna noćenja, dok je udio nekomercijalnog smještaja u noćenjima 14 posto.

Najbolje su bili popunjeni objekti visoke kategorije, kod kojih je i najveći rast broja noćenja, a imaju najmanju sezonalnost te najbolje cijene, istaknula je Irena Peršić Živadinov.

Najviše su noćenja u prošloj godini ostvarili gosti iz Njemačke (5,3 milijuna), potom iz Slovenije (2,6 milijuna) i domaći gosti (2,4 milijuna). Slijede turisti iz Austrije (1,8 milijuna noćenja), Italije (gotovo milijun), Mađarske (gotovo 850 tisuća), Češke (gotovo 800 tisuća), itd.

Na pitanje o paušalnom porezu na dohodak za iznajmljivače, Irena Peršić Živadinov je rekla kako na to ne mogu utjecati te da je taj porez u odnosu na druge još uvijek dosta konkurentan. Oni koji dobro rade i zaista se bave turizmom u konačnici sami odlučuju je li im isplativo raditi taj posao, dodala je.

Upitan je li za podizanje paušalnog poreza na dohodak iznajmljivačima, župan Komadina je rekao kako je uvijek za to da se poduzetnicima dade daha, ali i da se pravično i oporezuje, jer smatra da turizam ne čine samo ležajevi i hrana, nego i ceste, odvoz otpada, vodoopskrba, za što je potreban novac, koji se, pak, mora alimentirati iz onoga što ga proizvodi, a to je turizam.

Treba naći balans između nameta i potreba za ulaganjima, smatra Komadina i dodaje da ima situacija u kojima su davanja preniska, a ima situacija gdje su davanja previsoka, pogotovu u cijeni rada te da je poseban problem radne snage u turizmu.

Turistička industrija bi morala voditi više računa o svojim kadrovima u smislu stalnog zaposlenja i većih plaća, zaključio je. (H)

You may also read!

wallstreet

Svjetske burze porasle nakon povećanja kamata Feda i ECB-a

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica znatno porasle jer se ulagači nadaju da će uskoro završiti ciklus

Read More...
PBZ

Intesa Sanpaolo blago povećala dobit i prihod u 2022.

Talijanska banka Intesa Sanpaolo izvijestila je u petak o blagom rastu dobiti i prihoda u 2022. godini, uz veće

Read More...
Mišićno-koštane bolesti i utjecaj na rad

Mišićno-koštane bolesti i utjecaj na rad

Mišićno-koštani poremećaji pripadaju najčešćim oboljenjima povezanima s radom. Ti poremećaji pogađaju milijune radnika diljem Europe i koštaju poslodavce milijarde

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design